Jeremija
13 Ovako mi je rekao Jehova: “Idi i kupi sebi pojas laneni i opaši njime bokove svoje, ali ne umači ga u vodu!” 2 I kupio sam pojas po riječi Jehovinoj i opasao sam njime bokove svoje. 3 I došla mi je riječ Jehovina drugi put: 4 “Uzmi pojas koji si kupio, koji je na bokovima tvojim, i ustani, idi do Eufrata+ i sakrij ga ondje u kakvu pukotinu u stijeni!” 5 I otišao sam i sakrio ga kraj Eufrata, kao što mi je zapovjedio Jehova.
6 A poslije mnogo dana Jehova mi je rekao: “Ustani, idi do Eufrata i uzmi odande pojas za koji sam ti zapovjedio da ga ondje sakriješ!” 7 I otišao sam do Eufrata, izvukao pojas i uzeo ga s mjesta gdje sam ga bio sakrio, i gle, pojas je istrunuo, više nije bio nizašto.
8 Tada mi je došla riječ Jehovina: 9 “Ovako kaže Jehova: ‘Tako ću dokrajčiti ponos Judin+ i silan ponos jeruzalemski. 10 Ti ljudi zli koji ne žele poslušati riječi moje,+ koji se povode za tvrdokornim srcem svojim+ i idu za drugim bogovima, služe im i klanjaju im se+ postat će kao taj pojas koji više nije nizašto.’ 11 ‘Jer kao što pojas prianja uz bokove čovjeku, tako bi sav dom Izraelov i sav dom Judin trebao prionuti uz mene’,+ kaže Jehova, ‘i biti narod moj,+ dobro ime moje,+ hvala moja i krasota, ali oni nisu poslušali.’+
12 I reci im ove riječi: ‘Ovako kaže Jehova, Bog Izraelov: “Svaki se ćup puni vinom.”’+ A oni će ti reći: ‘Zar mi ne znamo da se svaki ćup puni vinom?’ 13 Tada im reci: ‘Ovako kaže Jehova: “Evo, napunit ću pijanošću+ sve stanovnike ove zemlje i kraljeve koji sjede na prijestolju Davidovu+ i svećenike i proroke i sve stanovnike Jeruzalema. 14 I razbit ću ih jednoga o drugoga, i očeve i sinove zajedno”,+ kaže Jehova. “Neću im se smilovati niti ću ih žaliti, zatrt ću ih bez milosti.”’+
15 Čujte, prignite uho! Ne budite oholi,+ jer Jehova govori!+ 16 Dajte slavu Jehovi, Bogu svojemu,+ prije nego što pošalje mrak,+ prije nego što vam se noge sapletu po gorama u sumrak!+ Vi ćete se nadati svjetlosti,+ a on će tamu gustu od nje učiniti,+ u tamu crnu on će je pretvoriti.+ 17 Ako ovo ne poslušate,+ duša će moja u potaji plakati zbog ponosa vašega i suze će liti. Oko će moje suze prolijevati+ jer će stado+ Jehovino u zarobljeništvo biti odvedeno.
18 Recite kralju i kraljici majci:+ ‘Sjednite na niže mjesto,+ jer će s glava vaših pasti vaša kruna krasna!’+ 19 Gradovi južni* zatvoreni su, i nema nikoga da ih otvori. Sav je narod Judin u izgnanstvo odveden, sav je u izgnanstvo odveden.+
20 “Podigni oči svoje i pogledaj one što dolaze sa sjevera!+ Gdje je stado koje ti je dano, krasno stado tvoje?+ 21 Što ćeš reći kad se oni stanu razračunavati s tobom,+ a ti si se otpočetka trudio biti prijatelj s njima?+ Neće li te boli porođajne obuzeti kao porodilju?+ 22 I upitat ćeš se u srcu svojemu:+ ‘Zašto me ovo zadesilo?’+ Zbog velikog prijestupa tvojega podignut će se skuti tvoji,+ izranjene će biti pete tvoje.
23 Može li Kušanin*+ promijeniti kožu svoju ili leopard pjege svoje?+ Tako ni vi, koji ste se navikli zlo činiti, ne možete činiti dobro.+ 24 Zato ću raspršiti narod svoj+ kao strnjiku koju raznosi vjetar pustinjski.+ 25 To je baština tvoja, dio koji sam ti odmjerio”,+ kaže Jehova, “jer si me zaboravio+ i uzdaš se u laž.+ 26 A ja ću podići skute tvoje preko lica tvojega, pa će se vidjeti sramota tvoja,+ 27 preljubništvo tvoje+ i rzanje tvoje,+ besramno bludničenje tvoje. Na bregovima, u polju, vidio sam gadosti tvoje.+ Teško tebi, Jeruzaleme! Ne možeš čist biti+ — dokle će to trajati?”+