Da li je slavljenje Nove godine nešto novo?

VEČE je Stare godine. Tom uskače u auto i kreće po svoju prijateljicu. Skrenuvši u ulicu u kojoj ona stanuje, licem mu preleti smiješak. Pomislio je na ponoć, kad će se bučno izraziti dobrodošlica Novoj godini, a on će poljubiti djevojku s kojom će u tom trenutku plesati.

Odlučio je da ne popije previše, jer ne želi da mu se na povratku kući dogodi neka nesreća. Ali, to neće biti lako; u veče Stare godine svuda se i previše pije.

Što će kasno doći kući, neće mu ništa smetati. Uostalom, za Novu godinu ne planira ništa drugo nego da se dobro naspava, kako bi poslije podne mogao gledati nogometnu utakmicu.

Tom se ne smatra religioznom osobom. Stoga bi ga mogla iznenaditi spoznaja da sve o čemu je upravo razmišljao — buka, ljubljenje zgodnih djevojaka, piće — seže do običaja starih religija, s kojima on ne bi želio imati veze.

Nova godina se slavi također u Japanu, Meksiku, Kini, Njemačkoj i u mnogim drugim zemljama, samo su običaji katkada drugačiji. Ali, i te slave sežu do istih starih mitova, o kojima ljudi koji sudjeluju na njima, obično nemaju pojma. Koji su to mitovi? Zašto je Nova godina najstarija, najraširenija i najmanje shvatljiva slava?

Prva slavljenja nove godine

Da bismo saznali nešto o porijeklu novogodišnje zabave na koju Tom želi ići, vratimo se u staru Mezopotamiju, gdje su održavane prve novogodišnje slave.

Stanovnici Mezopotamije su vjerovali da je svemir bio stvoren nakon jedne velike borbe između njihova boga Marduka i božice kaosa, Tiamat. Pobijedivši je, Marduk je učinio kraj kaosu. Dolazak životodajnih kiša tijekom godine, podsjećao je na njegovo djelo.

Budući da je kralj bio utjelovljenje reda, povlačio se za više dana, a stanovništvo je za to vrijeme opet doslovno prouzročilo kaos, time što je pijančevalo, divljački se zabavljalo i dozvolilo robovima da vrijeđaju svoje gospodare. Sve su to preuzeli Rimljani u svoju prosinačku slavu — Saturnalije.

Ne postoji li ovdje izvjesna sličnost sa slavom, na kojoj Tom želi sudjelovati? Sigurno da postoji. U jednoj knjizi o praznicima i slavama, izašloj 1972., se kaže: “Svuda se u svijetu na Staru godinu previše pije. To pijančevanje je svjetski ostatak nekoć religioznog običaja. Pojedinac koji se nalazi u takvom stanju predočava kaotični svijet, koji je (kako su vjerovali Babilonci), postojao prije nego je Bog stvorio sređeni svemir.”

U Babilonu, gdje su novogodišnje slave bile najrazvijenije, provodio se i jedan komplicirani obred, kako bi se prije početka Nove godine protjerali iz grada “zli duhovi kaosa”. Na novogodišnjoj zabavi, koju će Tom posjetiti, to se događa stvaranjem buke, sviranjem brodova i upotrebom sirena. Kinezi, koji su mnoge od svojih religioznih običaja preuzeli od Babilona, istjeruju zle duhove vatrometom.

Ritualna borba

Naravno, u starom se Babilonu nisu na Novu godinu igrale nogometne utakmice. Ali, za vrijeme novogodišnje proslave u grad su se donosili svi bogovi iz okolnih mjesta, da bi sačinili upečatljivu povorku, koja je trebala poduprijeti Marduka u borbi protiv Tiamat. Da bi si mogli predočiti tu žestoku borbu, javno se recitirao babilonski ep o stvaranju Enuma eliš.

U Pasadeni (Kalifornija, SAD) prethodi danas svakoj novodišnjoj nogometnoj utakmici, velika parada u Rosebowl stadionu. Je li ta igra moderna varijanta ritualne borbe iz prastarog vremena? U djelu Encyclopaedia Britannica čitamo o tome slijedeće: “Nogometne utakmice u SAD sadrže sve vanjske oznake religioznih slava ... Od obiju strana jedna utjelovljuje zlo, a druga dobro, ovisno o stajalištu pojedinog gledaoca. Cheerleaders (djevojke koje u SAD, na sportskim priredbama izlaze na stadion ispred momčadi) su takoreći svećenice, koje predvode općinu ... Svećenice koje se drže temeljnog načela očarati simpatijom, trude se prenijeti oduševljenje mase na određene borce” (Macropaedia, 1976, svezak 7, str. 202).

Mnogi navijači pridaju danas tome religiozno značenje, bez obzira potjecalo to od nekog starog rituala, ili ne.

Vračanje

Na nekim je mjestima običaj taliti olovo u noći Stare godine. Pri tom se rastaljeno olovo ili kositar lijeva u vodu, a potom se na osnovu nastalih figura pokušava saznati što će donijeti Nova godina.

U Mexiku hrle ljudi 1. siječnja u Mitlu, jedan stari grad još iz vremena Maja, koji sada leži u ruševinama. Među tim ruševinama se nalazi kamen, prozvan “stupom života”. I dok jedan posjetilac obuhvaća stup rukama, drugi gleda koliki je razmak između raširenih ruku, mjeren debljinom prsta. Onome koji je obuhvatio stup preostaje toliko godina života, koliko je razmaka izmjerenih debljinom prsta.

Japanci pridaju veliku važnost prvom snu u Novoj godini, jer vjeruju da on otkriva što im predstoji u dolazećoj godini. Kupuju papiriće sreće i amajlije, koje trebaju doprinijeti tome da sanjaju nešto lijepo.

Sve nas to podsjeća na nastojanja Babilonaca da ispitaju budućnost. U okviru babilonskog slavljenja Nove godine bile su “određivane” i “sudbine” za dolazeću godinu.

Tu tradiciju njeguju još i danas mnogi ljudi. Tomu nije poznato da je ljubljenje djevojke pod granom božikovine, prvobitno bio običaj proricanja kojim se doznavalo za koga će se netko udati ili oženiti. Za Toma to ne bi bio nikakav dobar “udes”, kad bi morao oženiti djevojku koju bi slučajno poljubio pod takvim okolnostima.

“Samo vesela prigoda”?

“Sve je to vrlo zanimljivo”, mogao bi sada primijetiti Tom, “ali za mene je veče Stare godine, samo vesela prigoda.” Jednako misle mnogi ljudi. No, jesu li Stara i Nova godina, neovisno o svojoj religioznoj prošlosti, bezazleni praznici?

U Sjedinjenim Državama Amerike pogine svakog prvog dana Nove godine oko 400 osoba u prometnim nesrećama. Polovica tih smrtonosnih prometnih nesreća, predstavlja danak pijanstvu. Dok se promet u danima praznika poveća za 4 posto, broj poginulih u prometnim nesrećama poraste u te dane za 24 posto. Što je razlog tome? Sati pijančevanja.

Ali, taj se problem ne pojavljuje samo u Sjedinjenim Državama. Francuska, Savezna Republika Njemačka, Kanada i Portugal, samo su neke od zemalja u kojima je broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama još veći nego u Sjedinjenim Državama.

Novovremeno “ponovno stvaranje kaosa” u veče Stare godine, prouzrokuje i daljnje probleme. Neki zamjenik šefa policije grada New Yorka je rekao: “Na Novu godinu ljudi mnogo piju, a tada gube samosvladavanje.” U nekoliko prvih sati 1980. godine bilo je u gradu New Yorku ubijeno 6 ljudi, u podzemnoj željeznici počinjeno 30 zločina, a na Times Squaru, gdje je vrvjelo od ljudi, 50 je osoba bilo povređeno, a 51 uhapšena. U Renu (Nevada, SAD) u isto su vrijeme tisuće ljudi narušavale red u trajanju od tri sata, bacajući kamenje na policiju i razbijajuće izloge. Je li to bila samo “vesela prigoda”?

Što ćeš ti učiniti?

Bez obzira smatrao se ti kršćaninom ili ne, vjerojatno držiš dobrim savjetom riječi iz Priča Salamunovih 22:3: “Pametan čovjek vidi zlo i skloni se, a ludi idu dalje i plaćaju”. Ako utvrdiš da bi ono što planiraš za Staru ili Novu godinu, moglo biti povezano s opasnostima — radi prekomjernog uživanja alkohola, neprikladnog društva ili pijanih vozača na cesti — zašto da ne promijeniš svoje planove? Možda ćeš tako sačuvati i sebe i druge od prerane smrti.

Pretpostavimo da se smatraš kršćaninom — bi li to utjecalo na tvoje gledište u vezi slavljenja Stare i Nove godine? Možeš li si predočiti apostola Petra na proslavi Stare godine? Zapazi što je on napisao u 3. retku 4. poglavlja svog prvog Pisma: “Dosta je naime što se u prošlom vremenu vršili volju pogana, živeći u razvratnostima, strastima, pijančevanju, razuzdanim gozbama, pijankama i zločinačkim idolopoklonstvima” (ST).

Prisjetimo li se odakle potječu običaji slavljenja Stare i Nove godine, ne bi li tada trebalo prihvatiti, da bi Petar smatrao današnje slavljenje Stare i Nove godine, “vršenjem volje pogana”?

“Ali, ja ne odlazim svako večer na veselicu”, mogao bi sada netko primijetiti. “To je posebni povod — samo jednom u godini.”

Međutim, upitaj se, kako bi to moglo djelovati na ime koje imaš kod Boga i ljudi, ako bi “samo jednom” “prevršio mjeru”.

“Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti” (Propovjednik 10:1, ST). I kao što jedna jedina uginula muha može pokvariti dragocjeno ulje, tako može i ludost počinjena u jednoj jedinoj noći, štetiti dobrom glasu. Zašto izlagati se toj opasnosti? (Propovjednik 7:1).

Na ovogodišnje veče Stare godine, tisuće će se zabavljati, a zatim vlastitim kolima krenuti kući. Koliki će pri tom prouzročiti nesreću, u kojoj će biti povrijeđenih ili čak mrtvih? Tisuće će se pod utjecajem alkohola nepristojno ponašati, učinivši time sami sebe smiješnima, ili će pak poniziti svog partnera. Poneki se u takvom društvu neće moći oduprijeti zavođenju na nemoral.

To su eto neke od opasnosti kojima se Tom izlaže u ovo veče Stare godine. A kako je s tobom?