Kada se trebao pojaviti Mesija?

U BABILONSKOM Talmudu nalazimo zanimljivu legendu o Jonatanu Ben Ussiel-u, autoru prepričanog prijevoda hebrejskih proroka, nazvanog Targum. Prema toj legendi želio je Jonatan prevesti na hebrejski hagiografe, to jest treći dio hebrejskih spisa. Tada mu je neki “glas s neba” zapovjedio da to ne čini, jer taj dio Pisma sadrži datum pojavljivanja Mesije.

Zanimljivo je da jedno Danijelovo proročanstvo (knjiga Danijela pripada hagiografima) koje smo već spomenuli, govori izričito o Mesiji, te da sadrži vremenske navode o njegovom pojavljivanju. Pozabavimo se još jednom tekstom iz Danijela 9:24-27, ST:

“Sedamdeset je sedmica određeno tvom svetom gradu, da se dokrajči opačina, da se stavi pečat grijehu, da se zadovolji za bezakonje, da se uvede vječna pravednost. ... Znaj i razumij: Od časa kad izađe riječ ‘Neka se vrate i neka opet sagrade Jeruzalem’ pa do Kneza Pomazanika: sedam sedmica, a onda šezdeset i dvije sedmice i bit će opet sagrađen trg i opkop, i to u teško vrijeme. A poslije šezdeset i dvije sedmice bit će Pomazanik pogubljen. ... I sklopit će savez s mnogima za jednu sedmicu: a u polovici sedmice prestat će žrtva i prinos.”

Primjećujemo kako je rečeno da to vremensko razdoblje obuhvaća “sedamdeset sedmica”. Ovdje upotrijebljeni hebrejski izraz znači doslovno “sedamdeset tjedana” ili “sedamdeset sedmica”. Ali, židovski su naučnici u općenitom zastupali stajalište da svaki od tih tjedana ne traje sedam dana, nego sedam godina. Stoga Leopold Zunz, povjesničar religije i književnosti, prevodi taj hebrejski izraz sa “sedamdeset (godišnjih) tjedana”. I Biblija na današnjem Njemačkom prevodi taj izraz sa “godišnji tjedan”. Dakle, cijelo razdoblje od “sedamdeset tjedana” obuhvaća 490 godina.

Kada je započelo to vremensko razdoblje od 490 godina? Prema proročanstvu ono počinje izdavanjem “riječi ‘Neka opet sagrade Jeruzalem’.” Da li je ikada bila izdana ta riječ?

Danijel je još bio na životu, kad je perzijski kralj Kir 538/37. pr. n. r. vr. izdao zapovijed da se ponovno sagradi templ u Jeruzalemu, ali tek oko 100 godina kasnije izašla je “riječ” da se ponovno sagradi grad Jeruzalem. U Nehemiji 2:1-8 izvještava se da je kralj Artakserks Longimanus izdao tu “riječ” u 20. godini svoje vladavine. A kada je to bilo? Prema pouzdanim povijesnim izvorima Artakserks je preuzeo vlast godine 474. pr. n. r. vr., dakle 20. godina njegova vladanja, kad izriče “riječ” bila bi godina 455. pr. n. r. vr.a Dakle, to obuhvatno razdoblje započinje 455. pr. n. r. vr.

No, kad se točno tijekom tih 490 godina treba pojaviti Mesija? Zapazimo da je 70 tjedana podijeljeno u 3 razdoblja: 7 tjedana, 62 tjedna i jedan tjedan. Osim toga, u proročanstvu se kaže da će se Mesija pojaviti nakon 7 i 62 tjedna, ili nakon 69 “godišnjih tjedana”, odnosno nakon 483 godine. Na temelju toga možemo zaključiti da će se Mesija pojaviti 483 godine nakon godine 455. pr. n. r. vr., dakle godine 29. n. r. vr.

Iz proročanstva proizlazi dalje da će Mesija biti ubijen, ili da će umrijeti nakon 62 tjedna (koji slijede nakon 7 tjedana), što znači tijekom zadnjeg tjedna. Zadnje razdoblje od sedam godina trajalo je od 29. n. r. vr. do 36. n. r. vr. A kada će on umrijeti tijekom tog zadnjeg tjedna? Mi čitamo: “A u polovici sedmice prestat će žrtva i prinos.” Budući da iz proročanstva proizlazi kako će smrću Mesije biti uistinu okajani grijesi, to u templu doprinošene životinjske žrtve nisu imale više nikakvog smisla nakon što je Mesija umro. Dakle, prema proročanstvu, Mesija će umrijeti “u polovici (godišnjeg) tjedna” ili 33. g. n. r. vr.

Da li se Mesija pojavio 29. g. n. r. vr., a umro 33. n. r. vr.? Kao što smo već vidjeli, Židovi prvog stoljeća čeznutljivo su očekivali Mesiju (Luka 3:15). Ali od svih koji su u prvom stoljeću isticali svoje pravo da budu Mesije, samo jedan se pojavio na svjetskoj pozornici godine 29. n. r. vr. i samo jedan je umro godine 33. n. r. vr. — Isus iz Nazareta! (Usporedi Luka 3:1, 2.)

Također smo vidjeli da je Isusovim sljedbenicima, koji su živjeli u prvom stoljeću, bilo ne samo moguće uskladiti događaje iz Isusova života s Hebrejskim spisima, nego su se i nakon njegove smrti uvjerili da je on uskrsnuo, te da će se jednog dana vratiti, da bi zavladao kao mesijanski kralj i uveo prorečeno razdoblje mira.

No, kako je s nama danas? Od Isusove smrti prošlo je skoro 2 000 godina, a mi još uvijek čekamo to prorečeno razdoblje mira. Isus je prorekao kako će izgledati svijet u “posljednjim danima” sadašnjeg sustava stvari i u vrijeme potpune uspostave Mesijanskog kraljevstva (Matej 24. poglavlje i Luka 21. poglavlje).

Dakle, današnje okolnosti znače da mi možemo doživjeti vrijeme o kojem čitamo u Bibliji: “Vuk će prebivati s jagnjetom, ris ležati s kozlićem, ... lav će jesti slamu kao govedo”, i “zlo se više neće činiti, neće se pustošiti” (Izaija 11:1-10, ST).

[Bilješka]