Tajna dugog života

I TI BI, kao normalna osoba, sigurno volio dugo, dugo živjeti. No, koliko bi to bilo prema tvojim očekivanjima? Koja je granica ljudskog životnog vijeka? Možeš li bilo što učiniti da produžiš svoj životni vijek? Koja je tajna dugog života? Ovo su dobra pitanja i kad bi pronašao odgovore na njih, to bi ti moglo pomoći da živiš duže nego što to sada izgleda mogućim.

Prije nego što potražimo odgovore, moramo razjasniti razliku između dva važna izraza: “životni vijek” i “prosječni životni vijek”. Životni vijek se odnosi na biološku granicu dužine života. Prosječni životni vijek odnosi se na prosječni broj godina za koji se očekuje da će doživjeti određena grupa ljudi rođenih u isto vrijeme. Žalosno je, međutim, da je kroz povijest prosječni životni vijek bio daleko kraći od životnog vijeka.

Prosječni životni vijek u različita vremena

“U dužini svojih dana čovjek može vidjeti i podnijeti mnogo toga što mu se ne dopada. Zato ja granicu ljudskog života stavljam na sedamdeset godina.” To su riječi Solona, jednog atenskog državnika i grčkog zakonodavca, koji je živio oko 600. g. pr. n. e. U skladu s njegovim riječima, dakle, životni vijek je iznosio 70 godina. Međutim, prema podacima iz pogrebnog zapisa, oko 400 g. pr. n. e. prosječni životni vijek u Grčkoj iznosio je oko 29 godina.

Očito je da se u staro doba prosječni životni vijek u raznim evropskim zemljama nije bitno razlikovao od onog u Grčkoj. Zbog visoke stope smrtnosti u ranim godinama, prosječni životni vijek je bio daleko kraći od životnog vijeka. Okvir na sljedećoj stranici nam pokazuje prosječni životni vijek u nekim evropskim zemljama i uspoređuje ga sa onim iz starog doba, sa onim iz 1900. godine, te sa sadašnjim prosječnim životnim vijekom.

Dok promatraš brojke u okviru, zapazit ćeš da je tokom ovog 20. stoljeća dostignut začuđujuć porast u prosječnom životnom vijeku. Zato se možda pitaš, dokle će ići taj porast? Obzirom na porast u prosječnom životnom vijeku, James F. Fries i Lawrence M. Crapo pisali su u svom djelu “Vitalnost i starenje”, izdanje 1981, str. 74-76, slijedeće:

“Prosječna dužina života u SAD porasla je od prosječno 47 godina na početku stoljeća do 73 godine danas, znači za više od 25 godina ... Kritički osvrt na ove podatke, međutim, pokazuje da taj porast u prosječnom životnom vijeku proizlazi iz uklanjanja preuranjene smrti, a ne iz produženja prirodnog životnog vijeka. Kad se prosječni životni vijek obračuna s pozicije određene životne dobi, tada proizlazi da, što je viša starosna dob, manji je taj porast. Iznad starosti od 40 godina, prosječni životni vijek je porastao relativno malo. Iznad starosne dobi od 75 godina, taj porast je jedva zamjetan. Iznad starosne dobi od 85 godina, porast se uopće ne može s pouzdanošću utvrditi. ... Najbolja slika koju možemo dobiti o tome pokazuje da srednji prirodni ljudski životni vijek može biti postavljen najviše na 85 godina.”

No što je s mogućnošću da se životni vijek znatno produlji prehranom, vitaminima, lijekovima, itd? Na 18. stranici svoje knjige, Fries i Crapo objašnjavaju:

“Stotinama godina su alkemičari pokušavali pripremiti pomlađujući eliksir, no bez uspjeha. Za doslovno stotine preparata koji sadrže razne trave, lijekove, vitamine, ekstrakte životinjskih stanica, fermentirano mlijeko i razne serume i napitke, kaže se da imaju svojstva za pomlađivanje, no bez uvjerljivog dokaza. U našoj zemlji (SAD-u) su tradicionalni napici od zmijskog ulja postali ozloglašeni, ali ipak imamo svoje vitamine. Nedavno je Aslanova iz Rumunjske izbacila lijek gerovital kao pomoć za sprečavanje starenja. Gerovital, čiji je glavni sastojak anestetik Novocaine, korišten je u liječenju Hruščova (1894–1971), Sukarna (1901–1970), Ho Si Mina (1890–1969) i drugih velikodostojnika. Postoje, naravno, dokazi da taj lijek ima neke takve efekte, i ne postoji unaprijed utvrđeni razlozi da on to nema. Osobe koje su navedene i koje su poslužile kao istaknuti primjer za liječenje gerovitalom sve su pomrle, i to ne u zavidnoj starosti.

Godine 1974. su Packer i Smith objavili članak u jednom istaknutom američkom znanstvenom časopisu u kojem izvještavaju o eksperimentima koji su izgleda pokazali kako vitamin E znatno produljuje životni vijek normalnih ljudskih fibroblasta, stanica uzgojenih u laboratorijskim uvjetima. Kasnije su povukli tu tvrdnju, onda kad ni oni ni drugi nisu mogli reproducirati eksperimentalne rezultate. Do danas se pokazalo da ni prehrana, ni način života, ni vitamini, ni lijekovi, ni napici ne produžuju ljudski životni vijek. Kod 5 milijarde ljudi koji žive i umiru sigurno je postojala bilo koja kombinacija prehrane, lijekova i psihološkog života. Nema mnogo stogodišnjaka, i to je čvrst dokaz da nije lagan put prema dugom životu ili da ga je netko već sada pronašao.”

Jasno je, dakle, da ljudi nisu sposobni produljiti svoj životni vijek, premda je, djelomično zahvaljujući smanjenju broja smrtnih slučajeva uslijed dječjih bolesti, prosječni životni vijek, donekle produžen. S ljudskog stanovišta, nada da će se produljiti i životni vijek nije baš svijetla. Međutim, postoji sigurna nada da će ljudski životni vijek biti produljen. Na koji način?

Produljenje ljudskog životnog vijeka

Prije skoro 2000 godina, Isus Krist je upitao: “Može li tko od vas brigama produžiti svoj život samo za jedan lakat?” (Luka 12:25, ST). Ne može, naravno! Međutim, Isus je također rekao: “Što je ljudima nemoguće, to je Bogu moguće” (Luka 18:27, ST).

Božja prvobitna namjera bila je da ljudi žive zauvjek. Prvi čovjek Adam imao je mogućnost uživati u beskrajnom životnom vijeku ukoliko bi bio poslušan Bogu (1. Mojsijeva 2:15-17). Međutim, Adam je zbog neposlušnosti izgubio pravo na tu mogućnost, a od njega je čitav ljudski rod naslijedio grijeh i smrt (Rimljanima 5:12).

Mnogi stari patrijarsi koji su živjeli prije općeg potopa bili su bliži Adamovoj prvobitnoj savršenosti i njihov životni vijek iznosio je blizu tisuću godina (1. Mojsijeva 5:5-31). Nakon općeg potopa ljudski životni vijek naglo je opao, tako da je u to vrijeme Mojsije mogao napisati: “Dana godina naših svega ima do sedamdeset godina, a u jačega do osamdeset godina; i sam je cvijet njihov muka i nevolja” (Psalam 90:10).

Kasnije je prorok Izaija predskazao da će Bog “uništiti smrt zauvijek, i suvereni Gospodin Jehova će doista otrti suze sa svakog lica” (Izaija 25:8, NS). To obećanje je ponovljeno u posljednoj knjizi Biblije, u kojoj se kaže da će Bog “otrti svaku suzu s njihovih očiju. Smrti više neće biti; neće više biti ni tuge, ni jauka ni boli” (Otkrivenje 21:4, ST).

Ti se možda pitaš: Hoću li ja automatski naslijediti te blagoslove ili moram nešto učiniti da bih ih dobio? Biblija dalje govori: “Tko pobijedi, baštinit će sve ovo, i ja ću mu biti Bog, a on će mi biti sin. S strašljivima, onima koji su bez vjere, koji su odurni u svojoj prljavštini, ubojicama, bludnicima, onima koji vrše spiritizam, idolopoklonicima i svim lašcima dio će biti u jezeru koje gori vatrom i sumporom, a to je druga smrt” (Otkrivenje 21:7, 8, NS).

Da, da bi živio zauvjek ti moraš biti pobjednik, tj. ne smiješ dozvoliti da te pobijedi svijet sa svojim postupcima opisanim u Otkrivenju 21:8. Isto tako, od bitne je važnosti steći znanje o Bogu i njegovom Sinu (Ivan 17:3).

Hoćeš li biti pobjednik? Hoćeš li biti među milijunima koji će naslijediti blagoslove vječnog života? Ako poduzmeš odgovarajuće korake bit ćeš u mogućnosti pozitivno odgovoriti na ta pitanja.

[Okvir na stranici 28]

Prosječni životni vijek

Zemlja U staro dobaa Oko 1900. Danas

Austrija 37 40 73

Bugarska 39 40 72

Engleska 33 50 74

Francuska 28 47 75

Grčka 29 40 74

Italija 27 45 74

Jugoslavija 33 52b 70

Mađarska 36 38 70

Njemačka 35 47 73

Rumunjska 34 42c 71

Španjolska 37 35 76

Podaci su uzeti iz knjige Povijest ljudskog životnog vijeka i smrtnosti od Gy. Acsadyja i J. Nemesekerija, Budimpešta, 1970, str. 222, te iz knjige Starosna dob kod starih Grka od Bessie. E. Richardson, str. 234. Za period oko 1900, podaci su uzeti iz izdanja Demografski godišnjak od 1967, izdano od Ujedinjenih naroda, New York, 1968, str. 722-738, te iz izdanja Milbank Memorial Fund Quarterly, knjiga 38, 1960, str. 132. Za današnje vrijeme, podaci su iz izdanja 1986 World Population Data Sheet koje je objavio Population Reference Bureau.

[Bilješke]

[Slika na stranici 27]

“Stotinama godina su alkemičari pokušavali pripremiti pomlađujući eliksir, no bez uspjeha”

[Istaknuta misao na stranici 29]

“A ovo je vječni život: Spoznati tebe, jedino pravog Boga (Jehovu), i onoga koga si poslao, Isusa Krista” (Ivan 17:3, ST).