Maurska Španjolska — vrijedna ostavština

Od dopisnika Probudi se! iz Španjolske

ŠPANJOLSKA — zemlja flamenga, maurskih dvoraca i ponosnih viteza — svake godine ugosti više od 40 milijuna turista. Oni dolaze iz svih dijelova Evrope i svijeta, ne samo da uživaju na brojnim suncem okupanim plažama tog poluotoka, nego i da upijaju španjolsku kulturu.

Dok slušaju očaravajuću glazbu flamenga, dive se andaluzijskim pastusima na mjesnim fiestama ili pogledu s maurskih utvrda, promoćurni posjetitelji zapažaju nešto različito u španjolskoj kulturi. Osjećaji ih nisu prevarili. Očarali su ih vidici i zvuci maurske Španjolske.

Kad su pred oko 500 godina Mauri izgnani iz Španjolske, za sobom su ostavili trajno naslijeđe koje se još uvijek zapaža na građevinama, u glazbi i čak na životinjama u Španjolskoj. Ali, tko su bili Mauri? Kako to da su u tolikoj mjeri izvršili utjecaj u Španjolskoj? Što se s njima dogodilo?

Odakle Mauri potječu?

U sedmom i osmom stoljeću došlo je do ogromnih političkih i religioznih prevrata na Srednjem istoku i u području Sredozemlja. U razdoblju od stotinu godina nakon smrti proroka Muhameda, koji je umro 632. g., njegovi vatreni sljedbenici oformili su islamsko carstvo koje se prostiralo od rijeke Ind na Istoku do Pirineja na Zapadu. Španjolsku su 711. g. n. e. zaposjele i konačno osvojile muslimanske vojske koje su se sastojale od Berbera, sjevernoafričkih plemena, i Arapa, koji su kasnije formirali vladajuću klasu. Osvajači su uopćeno nazivani “Mauri”, bez obzira na zemlju iz koje dolaze i njihovo porijeklo.a

To ogromno muslimansko carstvo, koje je po veličini bilo jednako svom rimskom pandanu, bilo je i religiozno i političko carstvo. Iako islamski osvajači svoju religiju obično nisu nasilno nametali, nova vjera postepeno je osvojila ne samo pogane, nego i većinu onih koji su tvrdili da su kršćani na Srednjem istoku i u sjevernoj Africi, kao i mnoge u Španjolskoj.

Zlatno doba Córdobe

Poznata na arapskom jeziku kao al-Andalus, odakle i naziv “Andaluzija”, Španjolska je u početku bila pod upravom Damaska, ali je u desetom stoljeću postala nezavisna onda kad se emir od Córdobe proglasio kalifom, odnosno poglavarem države. To je ujedno bilo vrijeme kad je maurski kalifat dostigao svoj vrhunac, a Córdoba u južnoj Španjolskoj postala je bogata metropola i suparnica Damasku kao središtu islamske kulture.

Možda jedino uz izuzetak Konstantinopola, Córdoba je u desetom stoljeću, sa svojih 500 000 stanovnika, bila najnapučeniji grad u Evropi. Kao glavni grad islamske Španjolske, uživala je ogromne prihode, uglavnom od poljoprivrede, trgovine i industrije, što je sve cvalo pod vladajućom dinastijom Umayyada.

Univerzitet je bio slavni centar učenosti, a grad se ponosio svojom javnom knjižnicom sa 400 000 knjiga. Siromašna djeca su poučavana u dvadeset sedam besplatnih škola i postojao je velik stupanj pismenosti, kako među djevojčicama, tako i među dječacima. Mladi plemići iz kršćanskih feudalnih kraljevstava na sjeveru obrazovali su se na maurskim dvorovima, a bogate žene iz Francuske naručivale su iz Córdobe najelegantniju odjeću.

Ogroman priliv bogatstva odrazio se i na opći izgled grada, kojeg je jedna tadašnja njemačka opatica opisala kao “ukras svijeta”. Ulice su bile popločane i osvijetljene. Grad su ukrašavali vrtovi, vodopadi i ukrasna jezerca, dok su akvadukti donosili obilje svježe vode kojom su se opskrbljivale fontane i javna kupališta, a kojih je, prema jednom muslimanskom kroničaru, bilo 700. Raspršene po čitavom gradu stajale su raskošne palače, od kojih je jednu, Al-Zahru, 10 000 radnika gradilo 25 godina. Njene ruševine još uvijek svjedoče o njenoj veličanstvenosti.

Tokom desetog stoljeća sagrađena je i velika džamija u Córdobi. Tvrdeći da čuva Muhamedovu ruku, postala je važnim središtem muslimanskih hodočasnika. Jedan izvor piše: “Po svetosti bila je druga odmah do Meke i posjeta njoj oslobađala je vjernike od arapskog hodočašća.” Posjetioci se još uvijek dive šumi mramornih stupova (kojih ima oko 850) i ukrašenim lukovima. Ova je džamija opisana kao “najljepši muslimanski hram na svijetu.”

Međutim, zlatno doba Córdobe bilo je kratkog vijeka. Početkom jedanaestog stoljeća prekinuta je dinastija Umayyad i započeo je čitav niz ubistava, ustanaka i neprijateljstava. Ubrzo se maurska Španjolska raspala na 23 grada-države ili taifasa, koje su tokom narednih stoljeća postepeno apsorbirala feudalna kraljevstva španjolskog kršćanstva sa sjevera. Granada, posljednje maursko kraljevstvo, osvojena je 1492, a Mauri su prognani sa poluotoka.

Ali, ostao je utjecaj maurske kulture. Čak i u Španjolskom jeziku postoji odraz maurskog utjecaja; jezičari su izračunali da 8 posto današnjih španjolskih riječi potječe iz arapskog. Posjetioci mogu čuti kako Španjolci nesvjesno prizivaju Allaha dok upotrebljavaju uobičajenu frazu “ojalá”, koja je izvorno glasila wa-sa Alláh, odnosno “za Allaha”.

Islam — ‘pojas za prijenos tehnologije’

Maurska okupacija Španjolske imala je trajne posljedice i za ostatak Evrope. Naročito tokom razdoblja kad su kršćanska kraljevstva na sjeveru Španjolske postepeno preuzimala muslimanske države na jugu, maurska Španjolska služila je kao posrednik između istoka i zapada, olakšavajući tako prodor istočnjačke kulture, znanosti i tehnologije u čitavu Evropu i van nje. (Vidi okvir.)

Objašnjavajući ovaj proces, Encyclopoedia Britanica kaže: “Važnost islama leži u arapskoj asimilaciji znanstvenih i tehnoloških dostignuća helenske civilizacije, kojoj je znatno pridodao, a sve je to zajedno postalo dostupno Zapadu posredstvom Maura u Španjolskoj.

Islam je predstavljao pojas za prijenos jednog dijela tehnologije drevnih civilizacija istočne i južne Azije, naročito Indije i Kine.”

Znatan utjecaj maurske kulture na zapadnu Evropu može se lako vidjeti po mnogim riječima iz različitih područja koje nalazimo u mnogim evropskim jezicima, a koje potječu iz arapskog: algebra, alkohol, alkalij, limun, naranča, tarifa, magazin, madrac, sofa.

Islamski naučenjaci doslovno su slijedili savjet svog proroka: “Tražite mudrost, mada se može pronaći u Kini.” Jedan dio nove tehnologije doista je došao iz Kine.

Škola prevodilaca u Toledu

U početku je sve to znanje cirkuliralo na arapskom, jeziku nepoznatom većini evropskih naučenjaka. Ali, ta jezična barijera uskoro je prevladana. Presudno u tome bilo je što je katolički kralj Alfonso VI od Leóna 1085. povratio Toledo od Maura.

Tokom slijedećeg stoljeća u Toledu je osnovana škola prevodilaca, pa je postepeno velika većina islamskih djela prevedena na latinski, a kasnije i na druge evropske jezike. Zbog truda tih prevodilaca, u mnogim evropskim sveučilištima arapska djela, kao što je Avicennin Kanon medicine, postala su standardni priručnici, i to su ponekad bili stoljećima.

Maurska ostavština danas

Maurska ostavština još se može vidjeti u današnjoj Španjolskoj. Maurska arhitektura, znanost i tehnologija prenosile su se na svaku narednu generaciju i utjecale su na graditelje, farmere i znanstvenike. Maurska glazba kasnije je uklopljena u flamengo, a maursko zanatstvo također je preživjelo i može ga se lako prepoznati na suvenirima koji mame današnje turiste. A mnogi impozantni dvorci još uvijek budno stoje kao nijemi svjedoci veličine koja je prošla.

Prema tome, kud se god turisti djenuli, vidici i zvuci suvremene Španjolske lako mogu biti odjeci te nestale civilizacije čija je slava prošla, ali čija je ostavština za Španjolsku, a doista i za čitav svijet, zadivljujuća.

[Bilješka]

[Okvir na stranici 20]

Arapi — most između istoka i zapada

Svila i papir. Kad su Arapi osvojili velik dio Male Azije, utvrdili su da je tu već u određenoj mjeri razvijen proces proizvodnje svile, zbog prijašnjeg kontaktiranja s Kinom. Postepeno se to proširilo po čitavom islamskom svijetu, a u devetom stoljeću vjerojatno je doprlo i do Španjolske, koja je postala prva evropska zemlja koja je proizvodila svilu.

Još je važnije bilo otkriće proizvodnje papira. Kako se izvještava, jedan kineski zatvorenik, koga su zarobili Arapi, naučio ih je kako se pravi papir od krpa. Krajem osmog stoljeća proizvodnja je razrađena u Damasku i brzo je zamijenila papirus u čitavom islamskom carstvu. Uskoro se papir počeo proizvoditi u Španjolskoj, i zahvaljujući tom novom procesu u Córdobi i drugim španjolskim gradovima porasla je proizvodnja knjiga.

Tehnologija se iz Španjolske proširila na druge dijelove Evrope, a upotreba papira doista je olakšala i razvoj tiskarskog stroja u 15. stoljeću.

I druge istočnjačke inovacije, kao što su vjetrenjače i barut, pronašle su svoj put u Evropu, očito posredstvom tog islamskog ‘pojasa za prijenos’.

Poljoprivreda. Djelotvorni maurski sistem kanala za navodnjavanje još uvijek se upotrebljava u mnogim dijelovima Španjolske za navodnjavanje plantaža limuna i naranči, koje su prvi zasadili arapski uzgajivači. Pod vodstvom Maura uzgaja je riža, šećerna trska, nar, pamuk, banane, naranče, limuni, datulje i smokve. Mnoge od tih usjeva kasnije su Španjolski i portugalski doseljenici prenijeli u Ameriku.

Spori vol zamijenjen je mazgom, magarcem i konjem. Sjevernoafrički konji križani su s iberijskim i tako je dobivena pasmina koju se smatra najstarijom zabilježenom pasminom na svijetu, predivni andaluzijski konj.

Medicina. Bolnica u Córdobi bila je glasovita medicinska škola, prva te vrste u Evropi, a njeni liječnici uživali su međunarodni glas. Kirurški instrumenti bili su iznenađujuće slični današnjima. Izvještava se da se vino, hašiš i druge droge koristilo kao anestetike.

Velik se naglasak stavljao na ljekovitu medicinu i upotrebu biljnih lijekova. U Avicenninom Kanonu medicine, medicinskoj enciklopediji 11. stoljeća, nalazimo slijedeći koristan savjet: “Iskustvo pokazuje da je hranjenje djeteta majčinim mlijekom važan zaštitni faktor protiv bolesti.”

Astronomija, zemljopis i matematika. U 12. stoljeću pojavilo se značajno zemljopisno i astronomsko djelo pisca al-Idrisija, koji je studirao u Córdobi. Naslov djela bio je “Rogerova knjiga”. U njoj je poznati svijet podijeljen na klimatske zone i uključivala je oko 70 detaljnih karti, koje su označene “krunskim dostignućem srednjovjekovne kartografije”. Poput većine islamskih naučenjaka, i al-Idrisiju je bila sama po sebi razumljiva činjenica da je Zemlja sferična oblika.

Jedan Maur iz Toleda objavio je astronomske tabele i izumio spravu poznatu kao astrolab, kojom se određivala kutna udaljenost nebeskih tijela od sunčeve putanje. Ta je sprava bila prethodnik sekstanta. Ta dostignuća, kao i uvođenje trokutastog jedra koje je generacijama upotrebljavano na arapskim jedrenjacima, predstavljala su važan doprinos velikim otkrićima u 15. stoljeću.

Naš numerički sistem također mnogo duguje islamskim matematičarima, koji su do osmog stoljeća razvili sistem danas poznat kao arapski brojevi, zajedno sa nulom i decimalom, što je sve predstavljalo znatno poboljšanje od prijašnjeg rimskog sistema brojeva pomoću slova (I=10, L=50, C=100, M=1000). Kao primjer, usporedimo MCMLXXXIX sa brojem utemeljenim na arapskom sistemu — 1989.

[Slika na stranici 16]

Patio de los Leones, palača Alhambra u Granadi

[Slika na stranici 17]

Zamršena maurska ornamentacija na palači Alhambra u Granadi

[Slike na stranici 18]

Ukrašeni svod u džamiji (Mozquita) u Córdobi

Neke od preko 800 mramornih arkada u džamiji u Córdobi