Droga — postoji li nada?
Zašto su zakazala sva nastojanja da se zaustavi bujica droge? Jednom riječju, razlog je: NOVAC. Drogom se naveliko trguje. Dobici se mjere milijardama dolara.
Ukupna godišnja primanja preprodavača narkotika procijenjuju se samo u Sjedinjenim Državama na 60 do 120 milijardi dolara. Kad se odbije oko 20 milijardi za troškove, ostaje čista zarada od 4 do 100 milijardi dolara. “Trgovina drogom je s dobitkom od 300 milijardi godišnje najveći trgovački posao na svijetu”, pisao je časopis World Press Review.
Pošto trgovcima drogom stoji na raspolaganju toliko novaca, mogu iskoristiti ljudsku pohlepu i sebičnost i imaju moć postići gotovo sve što žele. “Oni više ne broje svoj novac — mjere njegovu težinu”, rekao je jedan policijski poručnik. “Mogu si kupiti svjedoke; mogu kupiti svakoga koga žele.” Jedan trgovac drogom u Boliviji ponudio je navodno da će isplatiti sav dug zemlje, koji iznosi 3,8 milijardi dolara, pod uvjetom da vlasti ne uvedu zakone protiv droge.
Kraljevi kokaina i marihuane na zapadnoj hemisferi nadmašili su utjecaj etabliranih opijumskih velikaša iz Azije. “Mitom i, ako je potrebno, oružjem sijali su ti narko-baroni korupciju od Bolivije do Bahamskih otoka, a u nekim zemljama prijete da će srušiti izbornu vladu”, izvještava časopis Time. “Imamo posla s organizacijom koja je jača od države”, rekao je bivši kolumbijski predsjednik Belisario Betancur.
On to dobro zna. U Kolumbiji su članovi Medellin kartela — velikaši koji vladaju trgovinom kokaina — izvršili akciju nasilja protiv svih koji su im se protivili ili ih proganjali. Među ubijenima bili su ministar pravosuđa, 21 sudac, urednik jednih novina i preko desetak novinara, kao i mnogo vojnika i policajaca. “Još nikad nekom zločinačkom poduhvatu nije uspjelo toliko zastrašiti jednu takvu poveću naciju”, pisale su novine Newsweek. “Kolumbijski suci se boje izreči osude; policajci se boje hapsiti. Kritični novinari često svoje članke pišu iz inozemstva, gdje su u društvu mnogih Kolumbijaca koji su pobjegli pošto im se radilo o glavi.”
Borba protiv zaliha droge izgubljena
Faktor novca je razlog zbog kojeg je borba za odstranjenje zaliha droge promašila na svakom području. Seljaci i dalje sade koku, marihuanu i opijum, čime zarade nekoliko puta više od onog najnužnijeg za život, a što bi zaradili uobičajenim usjevom. Za njih su narko-velikaši dobrotvori koji podupiru privredu. Mnogi policajci i carinici i dalje okreću pogled onda kad se krijumčari droga, a svaki put kod toga zarade 50 000 dolara ili više.
Preprodavači droge upoznaju i djecu koja su tek devet ili deset godina stara sa tim unosnim poslom. Za svaku praznu bočicu koju pokupe sa ulice dobiju 25 centi, 100 dolara na dan zarade kao stražari koji upozoravaju na policiju, 300 dolara dnevno kao kuriri koji trkom prenose drogu, a do 3 000 dolara dnevno kao mlađi preprodavači droge. Ti se omladinci hvale svojim školskim drugovima pokazujući im bogatstvo koje imaju, bunde, debele zlatne lančiće i skupe automobile, a time namame i druge.
Teroristi drogom financiraju svoje poduhvate. Zauzvrat podupiru trgovce drogom. Neki političari koriste trgovinu drogom da se obogate i da potkopavaju suparničke vlade. Nedaju se odvratiti ni hapšenjem ni kaznama. Zarade su tako velike da, čim se nekog trgovca drogom ili nekog podmitljivog službenika izbaci iz stroja, dvojica drugih zauzimaju njegovo mjesto.
“Proizvodnja i trgovina drogom nažalost i dalje donosi veliku zaradu, a zloupotreba droge raste širom svijeta”, stoji u jednom izvještaju ministarstva vanjskih poslova SAD, objavljenom u martu prošle godine. “Korupcija službenika vlade i policije, podmićivanje, zastrašivanje i nasilje preprodavača droge, kao i činjenica da trgovci drogom mogu u svakom pogledu ponuditi više nego država, potkopava i nadalje svjetska nastojanja da se zaustavi proizvodnja i trgovina drogom.” Postoji li onda ikakva nada?
Je li smanjena potražnja rješenje?
Neki misle da je rješenje kad se smanji potražnja droge. Kao i kod drugih poslova, i kod međunarodne trgovine drogom radi se o ponudi i potražnji. Da nije trenutne, kako se čini nezasitne, potražnje za drogom, presahnuo bi njen opticaj. Ali, usprkos upozorenjima, povećanom prosvjećivanju, pokusima s drogom i pozivima u smislu ‘reci drogi ne’ ne smanjuje se njena zloupotreba. Još gore čak se povećava.
“I druge zemlje širom svijeta slijede taj trend”, piše časopis Time. “Američka kultura droge dospjela je do evropske i azijske omladine. Iako je teško praviti statistike, izgleda da se zloupotreba droge širi po čitavom svijetu, osobito u zemljama koje izvoze drogu u SAD.” U Boliviji je naprimjer u zadnje vrijeme zabilježen porast ovisnika o drogi. Koka se tamo zakonito sadi za žvakanje lišća i za kuhanje čaja, no sve više omladinaca je ovisno o jednoj otrovnoj vrsti kokaina koja se puši, zvanoj basuko. Vijetnam izvještava o naglom porastu ovisnosti o opijumu i heroinu među mladima, i to kako na jugu tako i na sjeveru. Prema izvještajima, širom svijeta ima ukupno oko 40 milijuna potrošača nezakonite droge.
Sada se priznaje da je pojedinim državama nemoguće nadzirati problem droge. Hoće li se sve države udružiti kako bi čovječanstvo oslobodile te pošasti? Takva suradnja je malo vjerojatna, kad uzmemo u obzir pohlepu i velike zarade kao snažan poticaj u nezakonitom trgovanju drogom — a da i ne govorimo o nespojivim političkim suprotnostima. Neke države se boje poduzeti kaznene mjere protiv političkih saveznika, iako se tamo nalazi žarište trgovine drogom. Osim toga, milijuni su ovisni o žetvi droge da bi zaradili za svoje životno uzdržavanje. “Neke bi države jednostavno propale kad bi preko noći nestalo trgovine drogom”, pisao je časopis World Press Review.
Razlog za nadu
Vlasti se jedino mogu nadati da će se zloupotreba droge smanjiti, kao i da će postepeno popustiti mahnitost za drogom. No, potpuno odstranjenje problema droge je zaista osnovana nada. Dolazi do izražaja u biblijskom obećanju: “Zlo se više neće činiti, neće se pustošiti na svoj svetoj gori mojoj: zemlja će se ispuniti spoznajom Jahvinom kao što se vodom pune mora” (Izaija 11:9; ST; Habakuk 2:14). “Zlo se više neće činiti” niti će se “pustošiti” — to uključuje sve bolne probleme koje prouzročuje zloupotreba droge.
Ali zapazi razlog: “Zemlja će se ispuniti spoznajom Jahvinom”. Potreban je snažan razlog da bi netko prestao s drogom. Ljubav prema Jehovi i želja dopadati mu se, temeljena na točnoj spoznaji o njemu i njegovim putevima, pomogla je mnogima osloboditi se utjecaja droge. Angelo je jedan primjer.
Danas je preko 60 godina star, a iza sebe ima dugu prošlost zloupotrebe droge. Sve je počelo 1964. Sa drogom su ga upoznali prijatelji koji su se, kako je izgledalo, sjajno zabavljali. Počeo je s marihuanom, a zatim je prešao na jače droge kao što su kokain, hašiš, morfij, LSD i druge. “Stalno sam bio drogiran”, priča Angelo. “Svaki dan sam se drogirao. Imao sam osjećaj da mogu vladati svijetom. Moje misli su kružile svemirom. U to vrijeme su astronauti letjeli na Mjesec, a ja sam želio još dalje.”
Ali, droga je prouzročila i halucinacije, utučenost, povlačenje od društva i sklonost ka samoubojstvu. “U martu 1979. počeo sam čitati Bibliju”, kaže Angelo. “Imao sam halucinacije i želio sam se ubiti. No, najprije sam želio saznati kuda ću stići nakon smrti. U to vrijeme su Jehovini svjedoci došli na moja vrata, a ja sam bezuvjetno tražio da mi objasne Bibliju. Proučavanjem Biblije saznao sam da je zloupotreba droge prijestup Božjeg zakona — da naše tijelo pripada Bogu i da ga mi, prema 2. Korinćanima 7:1, trebamo čuvati od svake ‘ljage’ (ST).”
Kako se Angelo oslobodio droge? “Molitvom, iskrenom molitvom”, rekao je, “i svakodnevnim proučavanjem Biblije. Potrebna je čvrsta odlučnost da bi se oslobodio droge; jer sasvim sigurno to nije jednostavno. Ali imao sam osjećaj da je Jehova poznavao moje srce i da sam se, prema Pričama Salamunovim 3:5, 6, mogao osloniti na njega. Osjećam da sam trebao Jehovu da bih dospio na pravi put kad se sjetim jakih prohtjeva koje sam imao”.
Poput Angela, i mnogi drugi su spoznali da se pomoću snažnog razloga, vjere u Boga i oslanjanja na njegovu pomoć, kao i potporom zabrinutih, ljubaznih prijatelja, može savladati ta smrtonosna navika. “Kako li će vjerovati u onoga za koga nisu čuli?” pita Biblija, prema Rimljanima 10:14 (ST). Izdavači ovog časopisa rado će pomoći svakome steći ‘točnu spoznaju’ o Bogu i sigurnog života u novom svijetu bez droge (Efežanima 1:17; Rimljanima 15:4).
[Istaknuta misao na stranici 11]
“Trgovina drogom je s dobitkom od 300 milijardi godišnje najveći trgovački posao na svijetu”
[Istaknuta misao na stranici 12]
Potreban je snažan razlog da bi netko prestao sa drogom.