“Najteži oblik zlostavljanja djece”
Ženine ruke stišću vrat djeteta. Ona ih steže — lagano daveći dijete. Dijete se bespomoćno otima. No, žena na vrijeme popušta svoj stisak. Dijete dahće, ali preživljava. Nedugo zatim žena ponovno zgrabi nježni vrat i tortura počinje iznova. Ponovno popušta i ostavlja zadihano dijete . . .
Ovo što si upravo pročitao opisuje patnje kakve doživljava nerođeno dijete koje zlostavlja majka koja puši.
Posljedice za cijeli život
Je li to pretjerivanje? Ne bi se baš moglo reći. U jednom članku u New York Timesu izvještava se kako znanstvene studije pokazuju da majka koja redovito puši može kod svog djeteta izazvati trajna tjelesna i duševna oštećenja. Neka od tih oštećenja, kaže se u članku, “vidljiva su odmah, a neka se razvijaju polaganije.”
Na koji način majka koja puši utječe na nerođeno dijete? Dr. William G. Cahan, kirurg u jednom institutu za rak u SAD i autor spomenutog članka, objašnjava: “Kod svakog udisaja dima cigarete za nekoliko minuta ugljični monoksid i nikotin ulaze u krv majke.” Budući da ugljični monoksid smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik, a nikotin steže krvne žile u posteljici, “nerođeno dijete privremeno je lišeno dovoljne količine kisika. Ako se to često ponavlja”, kaže kirurg Cahan, “to bi moglo izazvati nepopravljivo oštećenje mozga fetusa, jer to je organ koji je izuzetan način osjetljiv na pomanjkanje kisika.”
Jednom je studijom, naprimjer, otkriveno da pet minuta nakon što trudnica popuši samo dvije cigarete fetus pokazuje znakove nemira — ubrzani rad srca popraćen nenormalnim disajnim pokretima.
Kutija na dan
Kakve su, dakle, posljedice za nerođeno dijete ako njegova majka popuši 20 cigareta, odnosno kutiju na dan? Dr. Cahan je izračunao da prosječni pušač udahne dim pet puta po jednoj cigareti. To znači da onaj tko popuši cijelu kutiju udahne do stotinu dimova na dan. Budući da trudnoća traje oko 270 dana, majka izloži fetus količini od “barem 27 000 fizikalno-kemijskih napadaja”.
Takva zlostavljana djeca mogu za cijeli život osjećati posljedice pušačke navike svoje majke. Osim tjelesnih problema, prem riječima dr. Cahana, djeca mogu imati “problem u ponašanju, umanjene sposobnosti za čitanje, hiperaktivnost i mentalnu retardaciju”. Ne iznenađuje njegovo pitanje: “Koja odgovorna žena može podržavati naviku koja je toliko štetna za njeno dijete?”
Osim toga, roditelji koji puše škode i svom djetetu koje raste. Zašto? U brošuri Facts and Figures on Smoking (činjenice i podaci o pušenju) koju je objavilo Američko udruženje za rak, odgovara se: “Djeca pušača više oboljevaju na dišne organe nego djeca nepušača, uključujući i porast učestalosti bronhitisa i upale pluća u ranoj životnoj dobi.”
Dr. Cahan stoga zaključuje da je “ovaj oblik zlostavljanja djece možda najteži od svih”. Pitanje je: Da li ga izbjegavaš?