Pogled u svijet
Zračenje kod čestog letenja
Avionski putnici više su izloženi kozmičkom zračenju zvijezda i sunca nego ljudi na zemlji. To pokazuju najnovija istraživanja američkog ministarstva za promet. Avionsko osoblje, putnici koji vrlo često i daleko lete, kao i trudnice su, prema tom izvještaju, naročito ugroženi. Što avion više leti i što je bliže polovima, naročito za vrijeme solarnih oluja, toliko je veća količina zračenja. No, dr. A. B. Wolbarst iz američke Agencije za zaštitu čovjekove okoline rekao je The New York Timesu da je opasnost da se dobije rak zračenjem prilikom leta između New Yorka i Atene “prilično mala u usporedbi s drugim opasnostima s kojima se suočavamo na ovom svijetu”.
Što je mladima važno?
Prilikom jedne ankete u zapadnoj Australiji zamolilo se više od 2 000 mladih u starosti između 12 i 24 godina da načine popis stvari koje su im najvažnije. Rezultat pokazuje da je obiteljski život mladima najvažniji — daleko ispred svega drugog. Prema novinama The West Australian, također se brinu za svoju budućnost i za budućnost društva u općenitom. Isto tako važno im je obrazovanje, mir, zarada i zdravlje. No politika i religija prilično su nisko na popisu.
“Kućni” razvod
U Japanu se u zadnjih 20 godina više nego udvostručio broj rastava kod parova u srednjim godinama. Tipična je — kako kaže savjetnik za razvode Yoriko Madoka — žena koja odjednom nakon 30 godina braka traži rastavu i suprug koji ima osjećaj “da ga je vlastiti pas ugrizao u ruku”. Mnoge žene radije izbjegavaju teškoće s kojima se suočavaju raspuštenice, te se odluče za “kućnu” rastavu, prema izvještaju u listu The Daily Yomiuri. Drugim riječima, muž stanuje na gornjem katu, a žena s djecom na donjem. Žena ništa više ne radi za muža i pokušava izbjegavati susret s njim. Tako se očuva socijalni status, ekonomska sigurnost i vanjski privid. No kako dugo? Broj sudskih rastava kod ljudi starijih od 60 godina porastao je od 1983. do 1988. za 42,3 posto. Otprilike jednaki broj muževa i žena podnio je rastavu.
Smrtonosna trgovina pticama
Trgovina divljim pticama odgovorna je za smrt milijuna ptica godišnje — neke procjene govore i do 100 milijuna. “Za svaku živu prodanu divlju pticu umire najmanje pet drugih”, piše južnoafrički žurnal Personality. Da bi uhvatili egzotične ptice, obaraju neki trgovci stabla na kojima se ptice gnijezde, te hvataju mlade koje su preživjele pad. Druga metoda je da pucaju sačmom na jato ptica, te da hvataju one koje padaju s malo ozlijeđenim krilima. Tada slijedi zadatak da se ptice održi na životu i da ih se pošalje avionom u daleke zemlje, gdje često stižu mrtve. Kako se time može zaraditi? Žurnal izvještava: “Prema opreznim procjenama, prodaje se godišnje oko 5 milijuna ptica. To međutim još ne uključuje ogroman broj krijumčarenih ptica. (...) Ljubitelji i sakupljači ptica spremni su platiti do 250 000 dolara za jedan primjerak vrijedne, ali zaštićene vrste.”
Globalni klimatski ugovor
Nakon teških pregovora, svih 159 zemalja članica UN-a jednoglasno je odlučilo izraditi ugovor za stabilizaciju svjetske klime. Namjeravaju se sastati u Brazilu 1992, gdje će raspravljati o načinima da se spriječi zagrijavanje atmosfere i o smanjenju poslijedica privrednog razvitka po okolinu. No, tu već prestaje dogovor. Mnoga osjetljiva pitanja moraju još biti riješena. Prema novinaru Paulu Lewisu, nerazvijene zemlje u zabrinutosti industrijskih zemalja za okolinu vide priliku da iznude ekonomske ustupke. Zauzvrat žele, pored pristupa novoj, za okolinu sigurnoj tehnologiji, da im se olakša teret zaduženja i da dobiju više cijene za svoju izvoznu robu. Ujedinjeni narodi upozorili su da bi u sljedećem stoljeću jedna milijarda ljudi — skoro petina svjetskog stanovništva — mogla postati bjeguncima ako uslijed efekta staklenika morska razina drastično poraste.
Zapisi trunu
Skoro 70 posto državnog arhiva u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (Zapadna Njemačka), ugroženo je raspadom. Razlog oštećenja je, prema ministru prosvjete, papir. Od 19. stoljeća industrijski izrađivani papir je zbog sadržaja koji stvara kiselinu podložan procesu raspadanja. Frankfurter Allgemeine Zeitung izvještava da je već 26 posto arhiva manje ili više požutjelo. Uobičajene mjere konzerviranja i restauriranja nude samo djelomično rješenje.
Bilješke o zdravlju
◻ Češći obroci mogu, prema izjavi istraživača sveučilišta u Torontu, biti korisni. Jedna grupa muškaraca dobila je, umjesto tri obroka na dan, 17 malih porcija iste količine i vrste hrane svakog sata. Ispitivanje je pokazalo prosječno sniženje (“lošeg”) LDL kolesterola za 13,5 posto, ukupne razine kolesterola za 8,5 posto i inzulina za 29 posto. Jesti jedan veliki obrok na dan najgora je navika, rečeno je. Nepovoljno je što se malim zakuskama često uzima previše kalorija.
◻ Jedna studija objavljena u časopisu The Journal of the American Medical Association pokazala je da žene koje uzimaju multivitaminske tablete koje sadrže folnu kiselinu prije i šest tjedana nakon začeća smanjuju opasnost da dobiju bebu s oštećenjem neuralne cijevi. Oštećenja neuralne cijevi mogu prouzročiti uzetost, duševnu zaostalost i smrt.
◻ “Sada postoje obilni dokazi da ishrana koja je bogata voćem i povrćem može pripomoći smanjenju opasnosti od raka”, pisalo je u časopisu New Scientist. Vitamini u voću i povrću “djeluju zaštitno, suzbijajući štetne reakcije u tjelesnim stanicama”. Istraživači kažu da, što se više povrća jede, toliko je manje vjerojatno da se dobije rak na plućima. Bez dovoljne količine vitamina C mogu oksidacione reakcije u krvi prouzročiti kap, srčane bolesti i sivu mrenu.
Mogu li psi vidjeti boje?
Psi mogu samo ograničeno vidjeti boje, zaključili su istraživači sa Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari. Nakon jednogodišnjeg istraživanja utvrdili su da psi, doduše, mogu razlikovati plavu i crvenu boju, boje koje se nalaze na suprotnim krajevima spektra boja, no ne i žutu, zelenu i narančastu.
Razmišljanja o transfuzijama krvi
Transfuzije krvi sve su češće upotrebljavane u zemljama u razvoju za liječenje mladih bolesnika od malarije koji su dobili po život opasnu anemiju. Godine 1986. dane su naprimjer iz tog razloga u bolnici Mama Yemo u Kinshasi (Zaire) 16 352 transfuzije krvi. Međutim, godine 1987. taj se broj smanjio. Zašto? Prema izvještaju londonskog časopisa Panoscope, osoblje te bolnice napustilo je praksu “slabokrvnoj djeci automatski transfundirati krv”, nakon što su liječnici te bolnice otkrili da je u jednoj grupi djece kojima je zbog malarije dana krv, 13 posto bilo zaraženo HIV virusom — virusom AIDS-a. Umjesto toga, davali su nekim mladim pacijentima u toj bolnici dodatno željezo da bi se poboljšala krv. Tako je, prema pisanju tog časopisa, “smanjen broj transfuzija krvi za 73% na 4 531 — i nijedno dijete nije umrlo”.
Gorke posljedice
Novine Main Post pišu da su se u Njemačkoj u 70-im godinama mnogi muškarci dali sterilizirati “zahvaćeni valom seksualne slobode”. Profesor W. Schulze iz sveučilišne bolnice u Hamburg-Eppendorfu smatra da su takve operacije često provedene prebrzo. Sve više steriliziranih muškaraca želi da im se vrati prijašnje stanje. No, kod 10 posto slučajeva nije više moguće obnoviti plodnost. Osim toga, što je više vremena prošlo, smanjuje vjerojatnost da se sterilizaciju može uspješno ukinuti.
Hranjivi sendviči
Roditelji ne moraju biti pretjerano zabrinuti ako njihova djeca za vrijeme školske pauze jedu samo kruh s maslacem od kikirikija. Eleanor Brownridge, stručnjak za prehranu iz Londona (Ontario, Kanada), tvrdi da se ne može pogriješiti “sa sendvičima s maslacem od kikirikija, jer su taj namaz i kruh idealni proteinski partneri”. Ona dodaje da se jednostavno može “obogatiti okus i hranjivost maslaca od kikirikija dodacima, kao naprimjer suhim grožđem, komadićima jabuka, kajsija, datulja ili banana ili čak salatom od zelenog kupusa”. Mlađim učenicima posreduje poznati sendvič neku vrstu sigurnosti. No, The Vancouver Sun piše da je “također lijepo uključiti neka iznenađenja, naprimjer da se sendviče oblikuje formom za kolačiće ili da se priloži listić s nekoliko lijepih riječi”.