Mladi pitaju...

Da li da se preselim u bogatiju zemlju?

TARA je napustila svoj rodni Trinidad, Sheila je otišla s Jamajke, a Erick je odselio iz Surinama. Sve troje mladih preselilo se u neku drugu bogatiju državu. Zašto?

“Na nas mlade na Trinidadu”, objašnjava Tara, “uvelike utječe ono što vidimo u časopisima i na televiziji. Nažalost, to nam daje uljepšanu sliku Sjedinjenih Država i drugih bogatih zemalja.”

Sheilina priča je slična: “Sjećam se kad su mi govorili o velikim mogućnostima za zaposlenje i slobodno obrazovanje.” Međutim, ona dodaje: “Ne znam zašto, ali oni koji su bili u tim zemljama nikada nisu spominjali ostatak priče. Možda su se sramili priznati da stvari i nisu baš tako sjajne.”

Pa ipak, ljudi se sele. Jedan izvještaj u Los Angeles Timesu pokazao je da se od 1980. do 1990. broj ljudi koji sele u druge zemlje udvostručio, a očekuje se da će se do 2000. još jednom udvostručiti. Svake godine, preko 700 000 ljudi seli u Sjedinjene Države. Australija, Kanada, Saudijska Arabija i Obala Bjelokosti svaka primi preko 50 000 imigranata godišnje, od kojih su mnogi u potrazi za boljim životom.

Ako živiš u siromašnoj zemlji, ili zemlji u razvoju, možda se i ti pitaš bi li tvoja budućnost bila svjetlija u bogatijoj zemlji. To je ozbiljna odluka. Kako možeš učiniti mudar izbor?

Nemoj žuriti s odlukom

Erick, iz Surinama, smatra da nikada ne bismo trebali prenagljivati, već da bismo prvo trebali prikupiti što je moguće više podataka. “Čak i u Surinamu”, kaže on, “većina obitelji ima rođake u velikim zemljama te bi trebali biti u mogućnosti sakupiti najnovije podatke i saznati istinu o svjetskim ekonomskim uvjetima.”

Prije nego se odlučiš, imaj na umu: “Namjere se rasipaju kad nema savjeta, a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika” (Priče Salamunove 15:22). Stoga, porazgovaraj otvoreno o mogućnostima koje imaš sa svojim roditeljima, kršćanskim starješinama i drugima koji su iskusni i kojima je stalo do tebe.

Ne vjeruj u sve što čuješ

Kad slušaš oduševljavajuće izvještaje o bogatim udaljenim zemljama, malo zdravog skepticizma može biti na mjestu. “Lud vjeruje svašta”, kaže jedna mudra izreka, “a pametan pazi na svoje korake” (Priče Salamunove 14:15).

Sheila, koja je živjela na Jamajci, kaže: “Moja me učiteljica iz engleskog uvjeravala da je preseljenje u Sjedinjene Države najbolja stvar koju bih ikada mogla učiniti. Neki odrasli su mi govorili da bih, ako odem u Kanadu, Sjedinjene Države ili Englesku, imala koristi bez obzira koje područje izabrala. Jednostavno rečeno, bila bih glupa kad bih propustila takvu priliku.”

Je li joj preseljenje u Sjedinjene Države uistinu pomoglo? “U mnogim stvarima, moj se život poboljšao, no poboljšao se i život mojih prijatelja koji su ostali na Jamajci. Obično jedan problem zamijenimo drugim. Mjesto na kojem živite neće ništa automatski promijeniti.”

Tara, koja se u Sjedinjene Države doselila sa Trinidada, slaže se s time: “Ljudi ističu bogate zemlje kao one koje pružaju mogućnosti — za učenje, za rad, za zarađivanje novca i život pod boljim uvjetima. No, mnogi koji se sele shvaćaju da se svagdje uvjeti pogoršavaju. Neki se vraćaju svojim kućama.”

Odvagni razloge “za” i “protiv”

Da bi mogao donijeti uravnoteženu odluku, uzmi u obzir više nego samo ružičaste izvještaje o obilju u drugim zemljama. Odvagni razloge “za” i “protiv” faktora koje preseljenje uključuje — ekonomskih, socijalnih, moralnih i duhovnih.

Naprimjer, možda je u mjestu u kojem živiš ekonomija u lošem stanju. No, da li uistinu nema prilika za zaposlenje u blizini tvog doma? “U mojoj zemlji”, kaže Tara, “nezaposlenost je bila visoka, posebno za one bez višeg obrazovanja.” Tako se ona preselila; njena braća su ostala. “Moja dva mlađa brata upisala su tečaj za izrađivanje namještaja i tapeciranje. Sada rade u tvornicama te dobivaju mnogo privatnih poslova od ljudi kojima se sviđa njihov način rada. Vjerojatno njima koji su kod kuće ide bolje nego meni koja sam u ‘obećanoj zemlji’.”

Ako se ipak preseliš, vjerojatno ćeš pretrpjeti izvjesni kulturni šok, možda čak i sveopći napad na moralna načela koja veoma cijeniš. Je li preseljenje vrijedno takvog rizika? Zatim, tu je i materijalizam koji u bogatim zemljama uvelike uzima maha. Kako to može u duhovnom pogledu utjecati na tebe?

Učiti iz Ezavovih grešaka

Kad se radilo o vaganju razloga “za” i “protiv” svojih odluka, Ezav iz biblijskih vremena imao je ozbiljan problem. Uvijek iznova propuštao je uzimati u obzir presudne faktore — svoju duhovnost i svoju obitelj. Kao posljedica toga, neke od njegovih najvažnijih odluka pokazale su se katastrofalnima.

Biblija upozorava na one koji ‘ne cijene svete stvari, kao Ezav, koji je u zamjenu za jedno jelo prodao svoja prava kao prvorođenac’ (Hebrejima 12:16, NW). Pravo prvorodstva bilo je sveto. Bog je Ezavovoj obitelji omogućio da bude u liniji predaka Mesije, ključa za spasenje cijelog čovječanstva (1. Mojsijeva 22:18). Međutim, “Ezav nije mario za prvenaštvo svoje”. Olako ga je prodao za jedan obrok kuhane leće! (1. Mojsijeva 25:30-34). Tvoj najsvetiji posjed je tvoj odnos sa svojim Stvoriteljem. Nemoj ga prodati, omalovažiti ili riskirati zbog bilo kakve materijalne prednosti (Marko 12:30).

Kasnije, kad se Ezav odselio iz mjesta u kojem je odrastao u drugu zemlju, oženio se dvjema Hetejkama. Ti su brakovi, zbog nekih razloga, možda izgledali praktičnima, no u duhovnom pogledu donijeli su samo probleme, zato što te žene nisu obožavale Boga Ezavovih roditelja, Izaka i Rebeke. Te žene “zadavahu mnogo jada” njegovim roditeljima (1. Mojsijeva 26:34, 35).

Nije neobično da se mladi vjenčaju samo da bi mogli ući u bogatiju zemlju. Indija navodno ima 4 000 supružnika godišnje koji se sele u Sjedinjene Države, a procjenjuje se da još 10 000 čeka da uradi to isto. Međutim, brak je dragocjeni dar od Boga. Ne smije mu se tako umanjiti vrijednost da ga se koristi samo kao običnu propusnicu za prelazak granice. Misli i na to koliko bi to povrijedilo Jehovu i vjerne članove tvoje obitelji ako bi se ti ‘nejednako ujarmio s nevjernikom’ (2. Korinćanima 6:14, NW).

Neka se tvoja odluka pokaže uspješnom

Način na koji provodiš svoju odluku može biti važniji od same odluke. Bilo da ostaneš tamo gdje jesi ili da se odlučiš preseliti, najglavnije je da se tvoja odluka pokaže uspješnom.

Ako ostaneš: Nemoj kritizirati one koji se sele. Njihova odluka je njihova vlastita odgovornost (Rimljanima 14:4; Galaćanima 6:4, 5). Nauči cijeniti ljepote i prednosti koje su specifične za tvoju domovinu. Razvij više ljubavi za ljude i uživi se u njihove borbe i izazove.

Ako se preseliš: Dok budeš učio nove običaje, a možda i novi jezik, mudro postavi prioritete. Nemoj se zarobiti radeći prekomjerno samo da bi stekao materijalne stvari koje ti nikada ranije nisu trebale. U protivnom, uskoro ti se može dogoditi da budeš previše zaposlen da bi imao vremena za duhovne stvari.

“U današnjem svijetu veoma je važno imati posao”, priznaje Sheila. “Međutim, obitelj, prijatelji i duhovne stvari važniji su. Kad sve ostalo padne u vodu, oni su to što nas tjera naprijed.” Biblija nas mudro savjetuje da ne ‘koristimo [svijet] u potpunosti; jer se mijenja scena ovoga svijeta’ (1. Korinćanima 7:31, NW). Oni koji uistinu uspijevaju, brige oko posla i novca drže na pravom mjestu — daleko iza obiteljskih potreba i duhovnih obaveza.

Pažljivo biraj nove prijatelje. Erick kaže: “Zadrži kontakt s onim prijateljima koji promiču izgrađujući način života.”

Ne zaboravi svoje stvarne potrebe

Stvari koje su nam uistinu potrebne da bismo bili sretni ne mijenjaju se. “Bez obzira gdje živjeli”, primjećuje Sheila, “Jehovini zahtjevi za nas ostaju isti.” Koji su to zahtjevi? Isus je to jezgrovito izrazio: “Sretni su oni koji su svjesni svoje duhovne potrebe.” ‘Nemoj nikada biti tjeskobno zabrinut’ da li ćeš imati dovoljno hrane ili odjeće. Daj prednost najprije ‘kraljevstvu i [Božjoj] pravednosti, a sve će ti se ovo drugo dodati’ (Matej 5:3; 6:31, 33, NW).

Življenje po ovim načelima može ti pomoći da nađeš bolji život u bilo kojoj zemlji.

[Slika na stranici 18]

Bogate zemlje mogu se činiti privlačnijima nego što zaista jesu