Zvijezde i čovjek — postoji li veza?

PRAKSA promatranja zvijezda ne postoji odnedavna. Prema The World Book Encyclopedii, ratari su prije mnogo tisuća godina “promatrali zvijezde da bi znali kad zasijati usjeve. Putnici su se naučili služiti zvijezdama kako bi odredili smjerove”. Pa čak se i danas u putovanju svemirom zvijezde koriste kao vodilje. Ljudi staroga doba također su izmislili mitove o ljudima i životinjama za koje su mislili da su prikazani u zvjezdanim skupinama, ili konstelacijama. S vremenom su ljudi počeli misliti da zvijezde mogu utjecati na njihove živote.

Ogroman broj zvijezda

Sam broj i veličina zvijezda pobuđuje strahopoštovanje. Procjenjuje se da u svemiru ima oko 100 milijardi galaktika, ili ogromnih zvjezdanih nakupina! The International Encyclopedia of Astronomy kaže: “Toliki je broj zrnaca riže koja bi se mogla nakrcati u jednu prosječnu katedralu.” Procjenjuje se da u galaktici Mliječni put, kojoj pripada naš Sunčev sustav, ima najmanje toliko zvijezda. Zvijezda najbliža Zemlji (osim Sunca), jedna iz skupine Alfa Centauri, udaljena je oko 4,3 svjetlosne godine. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe za jednu godinu. To znači da je, kad pogledamo zvijezdu, svjetlost koja dolazi u naše oko napustila zvijezdu prije 4,3 godine i da je tokom čitavog tog vremena putovala svemirom brzinom od 299 792 kilometra u sekundi. Predstaviti si udaljenost o kojoj se radi prelazi naše umne sposobnosti. Međutim, to je tek najbliža zvijezda. Neke su zvijezde udaljene od naše galaktike milijardama svjetlosnih godina. Ne iznenađuje da je Božji prorok izjavio: “Gle, narodi su kao kap iz vedra, vrijede kao prah na tezulji. Otoci, gle, lebde poput truna!” (Izaija 40:15, St). Tko mari za sitnu česticu prašine?

Nebesko tijelo koje je najbliže našoj Zemlji jest Mjesec, koji vrši određeni utjecaj na Zemlju, a njegova gravitacijska sila na nekim mjestima čak stvara razliku od preko 15 metara između plime i oseke. Prema trojici francuskih znanstvenika, danas se smatra da je Mjesečeva gravitacija ono što Zemljinu os drži nagnutom 23 stupnja, osiguravajući tako redovitu izmjenu godišnjih doba (Nature, od 18. veljače 1993). Budući da Mjesec vrši takav fizički utjecaj na naš planet, razumno je pitati: Što je s milijardama zvijezda? No najprije, što nam stari izvori, kao što je Biblija, govore o zvijezdama?

Zvijezde u Pismu

Biblija mnogo puta spominje zvijezde, kako u doslovnom tako i u simboličnom smislu. Naprimjer, prema jednom psalmistu, Stvoritelj je učinio da ‘mjesec i zvijezde vladaju noću’ tako da bi zvijezde sudjelovale u pružanju svjetlosti Zemlji (Psalam 136:9, St). Kasnije, kad je s vjernim Abrahamom sklapao savez, Bog je rekao: “Pogledaj na nebo i prebroj zvijezde, ako ih možeš prebrojiti. I reče mu: tako će biti sjeme tvoje” (1. Mojsijeva 15:5). Apostol Pavao objašnjava da se zvijezde razlikuju, govoreći: “Druga je slava suncu, a druga slava mjesecu, i druga slava zvijezdama; jer se zvijezda od zvijezde razlikuje u slavi”a (1. Korinćanima 15:41). U isto vrijeme ogroman broj zvijezda i njihova slava nisu izvan domene ili vlasti svojeg Stvoritelja: “Izbraja mnoštvo zvijezda, i sve ih zove imenom” (Psalam 147:4).

S druge strane, u Pismima nalazimo da se zvijezdama često služi kad se govori o osobama, vladarima i anđelima. Josip, sin Jakova, sanja san u kojem su njegovi roditelji predočeni ‘suncem i mjesecom’, a njegova braća ‘zvijezdama’. O anđelima se govori kao o ‘zvijezdama jutarnjim’. O babilonskom se kralju kaže da želi biti iznad “zvijezda Božjih”, davidskih vladara izraelske nacije. Kolebljive ljude u kršćanskoj skupštini uspoređuje se s ‘lažnim zvijezdama’, dok se vjerna starješinstva u skupštinama spominju kao ‘zvijezde’ u Kristovoj desnici (1. Mojsijeva 37:9, 10; Job 38:7; Izaija 14:13; Juda 13; Otkrivenje 1:16).

Jedan biblijski izvještaj govori da su se ‘zvijezde sa svojih putanja borile protiv Sisere’, vojnog zapovjednika kanaanskog kralja Jabina koji je 20 godina ugnjetavao naciju Izrael. Jehova je u Izraelu postavio suca Baraka da spasi Izrael od ropstva te mu dao nadmoćnu pobjedu nad Siserom, iako je ovaj drugi imao devet stotina kola sa čeličnim sječivima na kotačima. Izraelci su u pobjedničkoj pjesmi pjevali: “Zvijezde su se s neba borile, sa svojih putanja vodile su borbu protiv Sisere.” Nije dano objašnjenje o tome kako su se zapravo zvijezde borile. Umjesto da se pretpostavi kako su one vršile direktan utjecaj na bitku, razumnije je misliti da izraz ukazuje na izvjestan oblik božanske intervencije u korist Izraela (Suci 5:20, NW).

Betlehemska “zvijezda”

Vjerojatno jedna od najpoznatijih zvijezda koje se spominju u Bibliji jest betlehemska “zvijezda” koja je astrologe vodila od “istoka” do kuće u koju su Isusa odnijeli njegovi roditelji nakon njegova rođenja u štali. Kakva je to bila zvijezda? To sigurno nije bila obična zvijezda, budući da je bila dovoljno nisko da bi je astrolozi mogli slijediti oko 1600 kilometara. “Zvijezda” ih je najprije dovela do Jeruzalema. Doznavši za to, kralj Herod ih je ispitivao i potom odlučio ubiti malog Isusa. “Zvijezda” je zatim dovela astrologe točno do kuće u kojoj je Isus živio. Niti jedna obična zvijezda sigurno to nije mogla učiniti. Je li ovaj objekt sličan zvijezdi potjecao od Boga? Budući da je posjet astrologa posredno doveo do pokolja ‘sve muške djece od dvije godine pa naniže u Betlemu i njegovoj okolini’, nije li logično zaključiti da je “zvijezda” bila nešto čime se Božji Protivnik, Sotona, poslužio u pokušaju da uništi Božjeg Sina? (Matej 2:1-11, 16).

Također bi trebalo imati na umu da su astrolozi došli s Istoka, vjerojatno iz Babilona, koji je bio drevno središte magije, vračanja i astrologije. Neka su nebeska tijela dobila imena po babilonskim bogovima. U danima Nabuhodonozora služilo se proricanjem kako bi mu se pomoglo odlučiti koju strategiju da odabere u svojem borbenom pohodu (Ezehijel 21:25-27).

Prorok Izaija izazvao je babilonske savjetnike rekavši: “Izmoriše te [Babilone] mnogi tvoji savjetnici! Nek ustanu samo da te spase oni koji premjeravaju nebesa, koji promatraju zvijezde i koji svakog mjeseca proriču ono što će te snaći. Gle oni će biti poput pljeve, oganj će ih sažeći. Ni sami sebe neće izbaviti (...) i nikog neće biti da te spasi.” U skladu s Izaijinim proročanstvom, moćni Babilon pao je pod Kirom Velikim 539. pr. n. e. Vodstvo za koje su ti babilonski astrolozi tvrdili da dolazi od zvijezda pretvorilo se u katastrofu za sve koji su bili uključeni (Izaija 47:13-15, St).

Znači li to da ništa ne možemo naučiti od zvijezda?

[Bilješka]

[Okvir na stranici 5]

Što su neki rekli

ASTROLOGIJA: “dodatak astronomije i njena srodnica” (Johannes Kepler [1571-1630], njemački astronom).

“Astrologija je bolest, a ne znanost. (...) Ona je stablo u čijoj sjeni cvatu svakojaka praznovjerja” (Moses Maimonides [1135-1204], srednjovjekovni židovski učenjak).

“Protoznanost koja tvrdi da po aspektima na nebu može odrediti osobnost i ponašanje neke osobe te proreći buduće tokove i događaje. (...) Smatra se da su vjerojatno oko 6. stoljeća pr. n. e. — Kaldejci na jugu Iraka uveli osobni horoskop. On se temeljio na utjecajima koje u vrijeme rođenja vrše zvijezde stajačice, kao i Sunce, Mjesec te pet planeta. (...) Postupci u astrologiji i tumačenje horoskopâ ovise o predodžbama koje astronomi i većina drugih znanstvenika smatraju subjektivnima i neprihvatljivima” (C. A. Ronan, koordinator projekta East Asian History of Science Trust, Cambridge (Engleska), i suradnik na The International Encyclopedia of Astronomy, odakle je uzet ovaj citat).

Kako bi razjasnio ovu subjektivnost, Ronan objašnjava da dok je po zapadnjačkom nazoru crveni planet Mars povezan s ratom i ratobornošću, po kineskom je crvena boja lijepa, a za Mars se smatra da ima pozitivan utjecaj. Zapadnjačka mitologija, nasuprot tome, Veneru povezuje s bjelinom i ljepotom. Po kineskoj mitologiji “bijela (...) se smatra bojom smrti, propasti i uništenja; Veneru se stoga označavalo ‘mračnim planetom rata’ ”.

Ronan nastavlja: “Unatoč svojoj protoznanstvenoj prirodi, astrologija je u davnim vremenima igrala korisnu ulogu u unapređivanju astronomskih promatranja i pribavljanju sredstava da se ono izvrši.”

Devetnaest dobitnika Nobelove nagrade, zajedno s drugim znanstvenicima, objavilo je 1975. manifest pod nazivom “Zamjerke astrologiji — izjava 192 vodećih znanstvenika”. U njemu je bilo objavljeno: “Ljudi staroga doba (...) nisu imali predodžbu o ogromnim udaljenostima od Zemlje do planeta i zvijezda. Danas, kad se te udaljenosti mogu izračunati i izračunate su, možemo vidjeti kako su gravitacijska i druga djelovanja koja stvaraju udaljeni planeti i kudikamo udaljenije zvijezde beskrajno mala. Jednostavno je pogrešno misliti da utjecaji koje zvijezde i planeti vrše u trenutku rođenja mogu na bilo koji način odrediti naše budućnosti.”b

[Bilješka]