Potresi u Kaliforniji — kad će se dogoditi onaj veliki?
ZEMLJA se tresla. Pucale su plinske instalacije. Urušavale su se zgrade. Harali su požari. Je li to bio nedavni potres u Los Angelesu? Ne. Bio je to potres koji je 18. travnja 1906. zadesio San Francisco. Taj potres i trodnevni požar koji je uslijedio uništili su 512 blokova kuća u centru grada i usmrtili oko 700 osoba.
Što uzrokuje takve katastrofe?
Znanstvenici to pokušavaju objasniti služeći se teorijom tektonskih ploča. Oni kažu da Zemljina kora počiva na oko 20 tvrdih kamenih ploča, ili ravnjaka, koje se polagano pomiču klizeći jedna mimo druge, a na nekim mjestima i jedna ispod druge. Tihooceanska ploča polako klizi mimo sjevernoameričke ploče prema sjeveru. Mjesto gdje se ove dvije ploče dodiruju zove se rasjed San Andreas. On se od vrha Kalifornijskog zaljeva proteže oko 1050 kilometara prema sjeveru, gubeći se u Tihom oceanu blizu San Francisca.
Ove se ploče vrlo sporo pomiču, slično brzini kojom rastu nokti na rukama — nekoliko centimetara godišnje. Tokom mnogih godina stvara se pritisak kad se ploče zaglave pokušavajući prokliziti jedna mimo druge. Tada se mogu osloboditi pomoću snažne eksplozije.
Rasjed San Andreas pruža se 53 kilometra sjeveroistočno od Los Angelesa te blizu San Francisca ulazi u Tihi ocean. Je li onda čudno što su stanovnici Kalifornije zabrinuti zbog takozvanog Velikog potresa?
San Francisco
Nakon potresa iz 1906, sjeverni je kraj rasjeda San Andreas ostao relativno miran. A onda, 17. listopada 1989, u 17.04, 50 milijuna Amerikanaca, kako se procjenjuje, pomno je na svojim televizorima pratilo košarkaško svjetsko prvenstvo u San Franciscu. Kamere su najednom počele poskakivati. Oko 100 kilometara južno od San Francisca dvije su strane rasjeda San Andreas jurnule jedna mimo druge, prouzročivši potres koji je usmrtio 63 ljudi, uništio autoputove, smrskao automobile i na tisuće ljudi ostavio bez domova. No ovaj je potres bio daleko slabiji od pretkazane magnitude 8 očekivanog velikog potresa.a
Još u proljeće 1985. američko je geološko istraživanje predvidjelo da će se u roku od pet godina od 1988. dogoditi potres magnitude 6 u blizini malog gradića Parkfielda, na oko pola puta između Los Angelesa i San Francisca. Nadali su se da će analizom pomicanja tla prije ovog očekivanog potresa naučiti kako pretkazati potrese i biti u stanju pružiti upozorenje možda nekoliko sati ili čak nekoliko dana prije no što se potres dogodi. Ova je analiza stajala 15 milijuna američkih dolara, no potresa nije bilo. Kao što je William Ellsworth, koji je radio na američkom geološkom istraživanju, jednom rekao, “interpretacija seizmičkih modela jest neegzaktna znanost”.
Potres u Landersu
Tako 28. lipnja 1992. nitko nije očekivao da će potres magnitude 7,5 zadesiti rijetko naseljeni kraj blizu Landersa u pustinji Mojave na jugu Kalifornije. Časopis Time pisao je o ovom potresu: “U par jezovitih sekundi promijenio je smjer cestama, premjestio parkirališta i promijenio konfiguraciju okoline na nebrojene hirovite načine, začudo odnijevši samo jedan život.” Za potres ovakve jačine, šteta je bila neznatna.
Dakle, ni ovaj nije bio veliki potres. Zapravo, ovaj čak nije ni bio na rasjedu San Andreas, već na jednom od manjih rasjeda koji ga okružuju.
Moguće je, međutim, da je potres u Landersu, zajedno s jednim manjim kod obližnjeg jezera Big Bear, aktivirao obližnje dijelove San Andreasa. Znanstvenici su rekli kako zaglavljene ploče duž najjužnijeg dijela San Andreasa imaju 40 postotnu šansu da se razdvoje u sljedećih trideset godina. To bi moglo aktivirati veliki potres magnitude 8, kojeg se dugo pribojava, a koji bi bio oko pet puta jači od onog u Landersu.
Los Angeles
A onda je 17. siječnja ove godine u 4.31 ujutro trešnjom probuđen Los Angeles. Smatra se da je oko 18 kilometara pod zemljom gusto naseljene doline San Fernando u Los Angelesu komad stijene iskliznuo 5,5 metara preko duboko zakopanog rasjeda. Ovih deset sekundi trešnje magnitude 6,6 odnijelo je najmanje 57 života. Šesnaest je osoba tragično poginulo u jednoj stambenoj zgradi koja se urušila. Jedan čovjek koji je preživio, osam je sati bio zatrpan ispod 20 tona betona na urušenom parkiralištu. Urušavanje autoputa prekinulo je glavni gradski put prema sjeveru. Crkve, škole, trgovine i glavna bolnica bile su zatvorene. Obitelji s manjim primanjima, kao što je to često slučaj, bile su najteže pogođene jer žive u starijim zgradama koje su sagrađene prije no što su uspostavljene suvremene mjere zaštite od potresa.
Ovaj je potres ukazao na poteškoće koje se mogu pojaviti čak i kod manjih lokalnih rasjeda ispod velikog grada. Što se tiče stanovništva, za njih je bilo koji potres onaj veliki ukoliko žive baš nad epicentrom!
Pustošenje bi bilo daleko veće da nije bilo strogih pravila za mjesne građevine. Svaki potres daje lekciju koja bi sljedeći put mogla olakšati stvari. Neka križanja autoputova koja su bila pojačana nakon prethodnih potresa ovog su puta preživjela potres; druga nisu. No pravi će ispit doći ukoliko se dogodi veći potres — onaj uistinu veliki — u blizini velikog grada. Možda ponovo u Los Angelesu?
Treba li doći drugi veliki potres?
‘O, ne! Ne još jedan! I jedan je previše!’ Međutim, još jedan veliki potres jest ono što neki geolozi predviđaju u bliskoj budućnosti. Časopis New Scientist od 22. siječnja 1994. pisao je: “Stručnjaci upozoravaju da bi opasne linije rasjeda koje prolaze ispod Los Angelesa mogle prouzročiti ‘Veliki potres’ isto tako razoran kao potres kojeg se očekuje na rasjedu San Andreas. (...) Losanđeleski bazen naročito je bogat inverznim rasjedima, zato što rasjed San Andreas — koji na većini mjesta prolazi od sjevera prema jugu države — kod Los Angelesa zavija prema zapadu, uzrokujući dodatne pritiske na tom mjestu. Teren putujuće tihooceanske ploče mora nekako proći taj zavoj i nastaviti svoj put prema sjeveru.”
Kako se pomicala pacifička ploča, u losanđeleskom bazenu stvorila se mreža inverznih rasjeda, od kojih je jedan odgovoran za potres koji se tamo dogodio početkom ove godine. Časopis New Scientist svoj je prvi izvještaj u vezi s tim potresom tjedan dana kasnije popratio sljedećim: “Znanstvenici još uvijek misle da je za to odgovoran inverzni rasjed — onaj kod kojeg jedna kamena ploča sklizne na drugu i preko nje. Gorje Santa Susana sjeverno od epicentra podignuto je za prošlotjednog potresa najmanje za 40 centimetara i istovremeno pomaknuto 15 centimetara prema sjeveru.”
Geolog sa Caltecha, Kerry Sieh, smatra da bi manji inverzni rasjedi koji idu uzduž i poprijeko losanđeleskog bazena mogli biti jednako opasni kao i potres magnitude 8 koji se tek očekuje na San Andreasu. Zatim, imajući na umu Los Angeles, Sieh pita: “Je li moguće da nas zadesi uistinu veliki potres, magnitude 8, u poslovnom središtu grada?” To je zastrašujuće pitanje s obzirom na milijune ljudi koji žive na tom trusnom području!
Stanovnici Kalifornije izgleda žive s potresima, kao što drugi ljudi žive s uraganima, poplavama ili tornadima.
[Bilješka]
a Izraz “magnituda” odnosi se na skalu momenta magnitude. Ova skala bazira se izravno na iskliznuću stijene duž rasjeda. Richterova skala mjeri amplitudu seizmičkih valova te je stoga indirektni pokazatelj jačine jednog potresa. Ove dvije skale obično pokazuju slične rezultate kod većine potresa, premda je skala momenta magnitude preciznija.
[Karta na stranici 16]
(Vidi publikaciju)
Linije inverznih rasjeda u losanđeleskom bazenu
Rasjed San Andreas
Los Angeles
TIHI OCEAN
[Slika na stranici 15]
Šteta koju je na autoputu ostavio potres u Los Angelesu 1994.
[Zahvala]
Hans Gutknecht/Los Angeles Daily News
[Slika na stranici 17]
Požari koji su izbijali iz plinskih instalacija prekinutih u potresu 1994.
[Zahvala]
Tina Gerson/Los Angeles Daily News
[Slika na stranici 18]
Ovaj dio losanđeleskog autoputa ostao je urušen nakon trešnje magnitude 6,6
[Zahvala]
Gene Belvins/Los Angeles Daily News