Pogled u svijet
Inflacija milijun posto
U Saveznoj Republici Jugoslaviji stopa inflacije je u prosincu 1993. narasla na milijun posto, podaci su kojima raspolaže Savezni zavod za statistiku te zemlje. Troškovi života bili su 2 839 puta viši nego prethodnog mjeseca, a 6 bilijuna puta viši nego početkom godine. Kao posljedica toga, u roku od nekoliko dana nakon izdavanja štampane novčanice postaju bezvrijedne. Da bi izašla na kraj s time, centralna banka je s dinara skidala nule. Za samo tri mjeseca, 5 bilijuna dinara smanjilo se na samo 5 dinara.
Religioznost
U jednoj anketi preko 90 posto Amerikanaca reklo je da vjeruje u Boga, a preko 40 posto tvrdilo je da svakoga tjedna prisustvuje crkvenom bogoslužju. Gallupova anketa provedena 1992. pokazala je da je u Sjedinjenim Državama 45 posto protestanata i 51 posto katolika u bilo kojem danom tjednu posjetilo crkvu. Međutim, nove studije pokazuju da daleko više ljudi tvrdi da je religiozno i da redovito odlazi u crkvu nego što je to doista i slučaj. Prema jednom timu istraživača, samo 20 posto protestanata i 28 posto katolika stvarno svakog tjedna odlazi u crkvu. Jedan drugi tim ustanovio je da samo 36 milijuna odraslih Amerikanaca — 19 posto — redovito prakticira svoju religiju te da skoro trećina Amerikanaca starijih od 18 godina ima potpuno svjetovni pogled na svijet. “I dok religija prevladava američkim pejzažem, samo manjina shvaća je ozbiljno”, kaže Newsweek. “Polovina američke populacije tvrdi da ima religiju koja ne utječe na njihove stavove ili ponašanje.”
Na pomolu nestašice vode
“Budući da su snijeg i kiša relativno konstantni, obnovljive vode u biti su ograničene”, primjećuje časopis Science. “Do 2025. broj ljudi koji će živjeti u zemljema s nestašicom vode dostići će brojku od 3 milijarde”, a već “do 2000. zemlje u Africi i na Srednjem istoku bit će posebno teško pogođene.” Prema izvještaju Population Action Internationala, mnoge zemlje već crpe zalihe podzemne vode, a određeni broj zemalja u svom dugoročnom planiranju ne pravi razliku između neobnovljivih i obnovljivih voda. Iako se čine napori da bi se povećale zalihe vode, ti su napori dosada bili osujećeni rastom stanovništva.
Zatvaranje vrata izbjeglicama
Broj izbjeglica u posljednja se dva desetljeća više nego osam puta povećao, kaže Sadako Ogata, visoka povjerenica UN-a za izbjeglice, što je rezultiralo “alarmantnom provalom neprijateljskih i ksenofobičnih stavova”. Do kraja prošle godine 19,7 milijuna izbjeglica živjelo je van svojih domovina, a daljnjih 24 milijuna prognanika moralo je promijeniti mjesto boravka unutar granica svoje zemlje. Širom svijeta, svakom 125. čovjeku normalni kućni život bio je silom uskraćen usljed nasilja, građanskog rata ili progonstva. To je nadjačalo “sposobnost svijeta da reagira” kao i “ljudsku tradiciju davanja azila”, izvještava The Washington Post, komentirajući ovu prvu sveopću studiju o izbjeglicama. Određeni broj zemalja, već ionako opterećen gospodarskom krizom te umoran od naizgled nerješivih sukoba, poduzeo je korake da zatvori svoja vrata izbjeglicama. “Praktički svi sukobi koji su za sobom povlačili pojavu izbjeglica, a koji su se odigrali tijekom (...) 1993. odigrali su se unutar država, a ne između njih”, kaže se u studiji te se zahtijeva međunarodna politika za okončanje građanskih ratova. U međuvremenu, izbjeglice se suočavaju s “manje gostoljubivom klimom”.
Papa podržava rad od kuće do kuće
Prihvaćajući pobude Ivana Pavla II, određeni broj sljedbenika Katoličkog neokatekumenskog pokreta složio se da propovijeda od vrata do vrata i u ulicama Rima i njegovih predgrađa. Kao što se izvještava u listu La Repubblica, ovi “rječiti rivali Jehovinih svjedoka (...) pričat [će] Isusovu životnu priču”. Prva grupa sastoji se od samo 15 obitelji, no papa se nada da bi zamisao “mogla svagdje donijeti obilan plod”. Čemu ta nova inicijativa? Katolička hijerarhija shvaća da je “izgubila svoju sposobnost privlačenja, svoju religioznu privlačnost”, kaže sociolog Maria Macioti, a papa ohrabruje takve pokrete da “pridobiju obraćenike pomoću snažnog emocionalnog poziva”. Katolički pisac Sergio Quinzio dodaje: “To je kao da ne želi previdjeti bilo koju mogućnost, u nadi, ili iluziji, da sve može biti korisno.”
Ekološka katastrofa u Rusiji
“Viktor Danilov-Daniljan, ruski Ministar ekologije, proglasio je 15 posto površine Rusije područjem zahvaćenim ekološkom katastrofom”, izvještavaju njemačke novine Frankfurter Allgemeine Zeitung. Prema tom izvještaju, polovina poljoprivrednih površina u Rusiji nije prikladna da bi se koristila za obrađivanje zemlje, a preko 100 000 ljudi živi u područjima u kojima je radioaktivnost prevelika. Nadalje, izvještava se da su deseci tisuća ljudi umrli usljed trovanja u tvornicama u kojima su se proizvodila kemijska oružja. Lav Fjodorov, predsjednik Sindikata za kemijsku sigurnost, napomenuo je: “Gledano s medicinskog stanovišta, naše pripreme za kemijski rat imale su katastrofalne posljedice.”
Nasilna djeca
Djecu koja ubijaju, pljačkaju, siluju i muče može se pronaći u mnogim zemljama, a incidenata nasilja i brutalnosti ima sve više. U Sjedinjenim se Državama broj ubojstava počinjenih od strane mladih ispod 18 godina starosti u zadnjih pet godina povećao za 85 posto. Jednako je tako uznemiravajuć i prezrivi stav kakav pokazuju mnogi počinitelji. Što je odgovorno za ove promjene? “Naše agresivno društvo sa svojim srozanim mjerilima učinilo je nasilje prihvatljivim”, kaže njemački tjednik Der Spiegel. “Jasna mjerila ispravnog i pogrešnog, dobra i zla (...) jedva se više mogu razaznati.” Tjednik dodaje: “Mladi počinitelji također su žrtve. Oni su odraz svijeta odraslih u kojem odrastaju. (...) Svako dijete koje se ponaša nasilno, promatralo je i upilo nevjerojatne količine nasilja.” Pomoću televizije, djeca vide “nasilje cijelog planeta”. Na njih utječu nasilni videofilmovi, kompjuterske igre i pjesme koje veličaju ubijanje i druge nasilne postupke. Televizijske emisije promiču nasilje kao razuman način za rješavanje problema i smirivanje prepirki. “Postali smo nehumano društvo”, kaže hamburški profesor psihologije Stefan Schmidtchen, “a i naša djeca razvijaju se u tom pravcu.”
Spavati s bebom
“Ne samo da bismo reducirali SIDS (sindrom iznenadne dojenačke smrti), već bismo podizali zdravije, sretnije bebe, kad bi mame učinile samo jednu stvar: Uzimale prve godine svoje bebe sa sobom u krevet, umjesto da ih izoliraju u njihovim vlastitim krevetićima”, kaže James McKenna, profesor na koledžu Pomona u Kaliforniji. Spavanje u doticaju s roditeljem “pomaže regulirati bebinu fiziologiju tijekom noći”, izvještava The Dallas Morning News. Testovi su potvrdili da kad beba spava pokraj svoje majke, njen “ritam disanja, otkucaji srca i faze spavanja slijede majčine”. A budući da majka i dijete obično leže licem okrenuti jedno prema drugome, beba se lako može hraniti, kadgod to zaželi. “Bebe ostavljene same u krevetićima proživljavaju osjećajnu deprivaciju”, kaže gosp. McKenna. “Smatramo da to može dovesti do pomanjkanja presudnog intelektualnog razvoja te moguće do stanjâ podložnijih riziku od SIDS-a.” Statistike pokazuju da je u zemljama u kojima je običaj da bebe spavaju u krevetu sa svojim majkama stopa SIDS-a daleko niža.
Izrael i Vatikan potpisuju pakt
Nakon mnogo godina odbijanja i 17 mjeseci pregovaranja, Vatikan je potpisao diplomatski pakt s Izraelom. Delegati obje strane nosili su čepice dok je zamjenik ministra vanjskih poslova Yossi Beilin potpisao za Izrael, a državni dotajnik monsignor Claudio Celli za Vatikan. “Sveta stolica”, rekao je monsignor Celli, “uvjerena je da će dijalogu i pristojnoj suradnji između katolika i Židova sada biti dan novi poticaj i energija, kako u Izraelu, tako i u cijelome svijetu.” Sporazum obavezuje Vatikan na borbu protiv antisemitizma, a Izrael je pristao da dozvoli crkvi slobodno izražavanje i pravo na izvođenje socijalnih programa u Izraelu. Neke stvari još treba izgladiti, primjerice poreze na crkvene posjede u Izraelu i pristup svetim mjestima. Iako se u sporazumu ne spominje pitanje Jeruzalema, Vatikan se nada da će sada imati pravo glasa u određivanju konačnog statusa grada.
Biološki ugovor postaje zakonom
Ugovor koji je u lipnju 1992. 167 zemalja potpisalo u Brazilu postao je početkom ove godine međunarodnim zakonom. Nazvan Konvencija o biološkoj raznolikosti, sporazum obavezuje zemlje potpisnice da pronađu načine za očuvanje životinja, biljaka i mikroorganizama unutar svojih granica kao i potrebna staništa. Od zemalja potpisnica zahtijeva se da donesu zakone o zaštiti ugroženih vrsta i da promiču svijest javnosti u vezi s ispravnim korištenjem bioloških resursa te potrebom za očuvanjem. Potpisivanje ugovora bilo je potaknuto spoznajom da se stopa izumiranja povećava u alarmantnim razmjerima te strahom da bi do 2050. godine mogla nestati polovica svih preostalih vrsta. Potpisnici će se sastati u drugoj polovici ove godine da bi odlučili kako će se ovaj ugovor doslovno provoditi.