Natrag u školu — zašto?

ROBERTOVA potraga za zaposlenjem bila je vježba frustriranja koja je trajala tri duge godine. Konačno, kad je imao 21 godinu zaposlio se kao voditelj ljetnog kampa. Iako mu je sada malo laknulo, zamorna trka za poslom iscrpila ga je. “Naši roditelji to jednostavno ne razumiju”, kaže on. “Danas je daleko teže naći posao.”

Poput Roberta, svake godine nebrojeni mladi netom izišli iz škole postaju radna snaga. Imaju nade. Imaju planove. No sve veći broj njih otkriva da ne može dobiti zaposlenje kakvo je očekivao.

Stoga mnogi produžuju svoje školovanje.a “Ako su sedamdesete odaslale negativan signal što se tiče koristi obrazovanja”, kaže časopis Fortune, “osamdesete su ljude pogodile drugačijom porukom: Dokopaj se diplome, inače ti se crno piše.”

U čemu je problem?

Zašto se često javlja potreba za dodatnim obrazovanjem? Kao prvo, danas velik broj poslova zahtijeva viši nivo stručnosti. “Radnike na šalterima banaka koji su samo uzimali uloge zamijenili su bankomati”, kaže jedan predstavnik američkog ministarstva rada. “Sada mi [taj radnik] mora dati savjet o tri vrste kratkoročnih ulaganja te mi objasniti zašto želim ovo, a ne ono.” William D. Ford, predsjedavajući Odbora za obrazovanje i rad pri američkom Kongresu, kaže: “Nema više jednostavnih poslova.”

Kao drugo, neki smatraju kako škole učenicima ne pružaju adekvatno obrazovanje. Kažu da usredotočenost na pitanja kao što su zloupotreba droge, AIDS te kontrola rađanja zasjenjuje učenje čitanja, pisanja i računanja. Dr. Robert Appleton, koji već 27 godina radi kao učitelj, sa žaljenjem komentira da je školski sistem, izgleda, postao “socijalna ustanova”, opterećena “rješavanjem problema koji [u prošlosti] nisu smatrani dijelom školstva”.

Posljedica neuspjeha nekih škola da učenike nauče potrebnoj stručnosti jest to da mnogi koji završe srednju školu nisu u stanju sami se izdržavati. “Nisu naučili raditi”, kaže Joseph W. Schroeder, šef jednog ureda floridske agencije za zapošljavanje. “Kad se radi o mladim ljudima, problem o kojem mi poslodavci neprestano govore jest to da oni ne znaju dobro čitati ili pisati. Ne znaju ispuniti molbu za posao.”

Treći razlog zbog kojeg može biti potrebno dodatno obrazovanje jest taj da u brojnim zemljama postoji višak onih koji završavaju fakultete te preplavljuju tržište rada. “Broj onih s visokom stručnom spremom nadmašuje potrebu za njihovom stručnošću”, kaže The New York Times. “Budući da im na raspolaganju stoji ovakav višak”, dodaje izvještaj, “poslodavci nisu skloni riskirati zapošljavajući one sa srednjom stručnom spremom.”

Da bi se kvalificirali za vrstu zaposlenja koja im je potrebna za adekvatno izdržavanje, mnogi se vraćaju u školu. U Sjedinjenim Državama, 59 posto đaka nastavlja svoje obrazovanje nakon srednje škole. To predstavlja značajan porast u odnosu na brojku od 50 posto koja je desetljećima bila prisutna.

Slični trendovi zapaženi su i u drugim zemljama. Naprimjer, u Britaniji je od 1960-ih na ovamo došlo do značajnog porasta omjera učenika koji se školuju nakon što završe obavezno obrazovanje. Prije nekoliko godina, Australija je doživjela da se 85 posto onih koji su završili srednju školu upisalo na različite fakultete i više škole. Oko 95 posto japanskih učenika polaže ispite kako bi dobilo dodatne tri godine obrazovanja, na kojima se pripremaju ili za posao ili za fakultet.

Međutim, dodatno obrazovanje ne donosi uvijek željene koristi. Koji su razlozi za dodatno obrazovanje, a koji protiv njega?

[Bilješka]