Pogled u svijet
Kriza s vodom
Najnoviji izvještaj FAO-a (Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu) kaže da će se do godine 2000. oko 30 zemalja širom svijeta suočavati s ozbiljnim nestašicama vode. Prema FAO-u, uz sve veću konkurenciju za ograničenim izvorima vode, stotine milijuna ljudi neće dobiti minimalnu količinu vode koja je potrebna za njihov opstanak. U najvećoj opasnosti su populacije u sjevernoj i subsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i u Mađarskoj. Izvještaj, koji je objavljen u pariškim novinama Le Monde, kaže da poljoprivreda za navodnjavanje upotrebljava približno 70 posto (u zemljama u razvoju 90 posto) Zemljinih zaliha čiste vode. FAO procjenjuje da se do 60 posto te vode rasipa zbog neefikasnih metoda navodnjavanja.
Japanska tradicija na samrti?
Izgleda da duboko poštovanje koje su Japanci tradicionalno pokazivali svojim ostarjelima polako nestaje. Fizičko i psihološko zlostavljanje starijih u porastu je. Mainichi Daily News objašnjava da se, prema riječima jednog stručnjaka, mnoge današnje obitelji nevoljko brinu o svojim ostarjelim rođacima i da nisu u stanju izlaziti na kraj sa stresom. Često pribjegavaju nasilju i zanemarivanju. Prema Mainichi Daily Newsu, u jednom je slučaju neki čovjek “običavao premlatiti svog 75-godišnjeg oca tako da bi ovaj bio sav u modricama kad god bi mu odbio dati svoju mirovinu”. Drugi tipični primjeri uključuju slučajeve da se senilnom roditelju vezalo ruke i noge te ga se zaključalo u sobu, kao i slučajeve da se starici naguralo krpu u usta
Aerobičari pažnja!
Londonski The Times izvještava da “opsesivna težnja za visoko intenzivnim aerobikom” može dovesti do oštećenja unutarnjeg uha. Očito da previše tečajeva energičnog skakanja može trajno oštetiti nježna zrnca unutarnjeg uha. Neki od uobičajenih simptoma jesu vrtoglavica, gubljenje ravnoteže, bolesti kretanja i zvonjenje u ušima. Nedavna anketa provedena među ženama koje su dva puta dnevno vodile visoko intenzivne tečajeve aerobika otkrila je da je njih 83 posto imalo problema s percipiranjem visokofrekventnih zvukova. Drugi razlog za zabrinutost jest to što su neke žene izgleda razvile “gimnastičarsku bulimiju”, ovisnost prema previše energičnom vježbanju. Njene žrtve su “iscrpljene, imaju napete mišiće, stresne frakture i, ako sudjeluju u visoko intenzivnim tečajevima, probleme s ravnotežom”, bilježi The Times.
Zašto u Kini ima tako malo automobila
Uz populaciju veću od milijardu ljudi, Kina ima samo 50 000 automobila u privatnom vlasništvu. Ipak, prema časopisu China Today, ta brojka predstavlja “astronomski skok”. Godine 1983. u toj zemlji bilo je samo 60 privatnih automobila! Očekuje se da će broj vlasnika automobila narasti u bliskoj budućnosti. Međutim, potencijalni kupac mora proračunati trošak. U Kini postoji više od 40 različitih vrsta poreza koji podižu cijenu jednog automobila. Naprimjer, “u Kini se auto koji u drugim zemljama ne bi koštao više od 10 000 USD, može prodati za 300 000 yuana (oko 37 000 USD)”. Koliko košta polaganje vozačkog ispita? Jedna auto-škola zaračunava “dvije godišnje plaće prosječnog radnika”, bilježi China Today.
Kamere znatno mijenjaju na stvari
Ministarstvo prometa u Londonu (Engleska) izvještava o dramatičnom smanjenju broja prekršaja ograničenja brzine na mjestima gdje su postavljene kamere koje snimaju registarske tablice vozila koja prebrzo voze. Te kamere daju policiji fotografije koje se koriste za krivično gonjenje prebrzih vozača. One isto tako mogu pružiti inkriminirajuće dokaze protiv onih koji prođu kroz crveno svjetlo. Časopis New Scientist izvještava da se, otkako su te kamere postavljene, “broj osoba koje su ozbiljno povrijeđene na ulicama koje su izabrane za ovaj projekt smanjio za trećinu”. Otkako su kamere počele raditi, prosječan broj vozila koja su prekršila maksimalnu dozvoljenu brzinu za 32 kilometra na sat smanjio se sa 1 000 na 30 dnevno. “Broj vozača koji prolaze kroz žuto smanjio se za 40 posto, a broj nesreća na raskršćima smanjio se za 60 posto”, bilježi New Scientist.
Generacija 1914.
Od 4 743 826 Amerikanaca koji su učestvovali u I svjetskom ratu, godine 1984. na životu ih je bilo samo 272 000 (Probudite se!, 8. travnja 1988 [engl.]). Danas se taj broj, prema Ministarstvu za veterane, smanjio na procijenjenih 30 000, a njihova prosječna starost iznosi 95 godina. Međutim, godine 1992. u cijelom svijetu bilo je još uvijek 61 486 000 živih osoba iz generacije rođene 1914. ili ranije.
Spasite bube
Bez kukaca i drugih beskralježnjaka, “globalni ekosistem bi se raspao, ljudi i drugi kralježnjaci živjeli bi vjerojatno samo nekoliko mjeseci, a planetom bi vladale uglavnom alge i gljivice”, piše The New York Times. Na temelju nedavne studije, članak u Timesu upozorava da se zainteresiranost javnosti za spašavanje kitova, tigrova i drugih ugroženih vrsta treba proširiti i na beskralježnjake. Ta mala stvorenja odgovorna su za brojne važne ekološke procese, uključujući razgrađivanje raspadajućih tvari, oprašivanje biljaka, rasijavanje sjemenki i uklanjanje otpada. Samo u Sjedinjenim Državama, ljudi stvaraju oko 130 milijuna tona izmetina svake godine, a stoka dodatnih 12 milijardi tona. Prema jednom stručnjaku, za 99 posto ovog otpada “smatra se da ga razgrađuju beskralježnjaci”.
Jezici koji umiru
U lingvistički raznolikoj zemlji Papui Novoj Gvineji nekoliko jezika nalazi se u opasnosti da nestanu. U proteklih 40 godina već je izumrlo pet jezika. Tako “u zemlji ostaje samo 867 jezika”, prema novinama Post-Courier iz Papue Nove Gvineje. Njena “lingvistička raznolikost pripisuje se geografskoj izolaciji mnogih plemena na planinskom, šumovitom terenu centralnog dijela zemlje”, objašnjava Post-Courier. Novine dodaju da sada postoji “22 jezika s manje od 100 govornika, sedam jezika s manje od 20 govornika i 10 jezika s manje od 10 govornika”. Jedan od ugroženih jezika je uruava, kojim govori pet ljudi. Jezike bina i yoba govori samo po dvoje ljudi.
Zmijin račvasti jezik
Kakve koristi ima zmija od račvastog jezika? Prema jednom izvještaju u International Herald Tribuneu, jezik pomaže zmiji da slijedi mirisni trag slično kao što naša dva uha surađuju da bi otkrila iz kojeg smjera dolazi zvuk. Kad traži svoj plijen ili partnera, zmija stalno paluca svojim jezikom, što je više moguće šireći krajeve. Zmija na taj način ispituje snagu mirisa na dvije točke, što joj omogućava da zna smjer kretanja životinje koju želi naći.
Seksualno napastovanje od strane pacijenata
Nedavna studija otkriva da je seksualno napastovanje na radnom mjestu ozbiljan problem za mnoge liječnice. U anketi je 77 posto ispitanika “izvijestilo neki oblik seksualnog napastovanja od strane pacijenata”, objašnjava The Medical Post. Mnogi vjeruju da je rješenje ovog problema u rukama samih liječnica. Potiče ih se da postupaju poslovno i profesionalno, da budu obučene u laboratorijsku uniformu i da nose vjenčani prsten kad dolaze u kontakt s pacijentima. Međutim, drugi smatraju da ne postoji ništa što bi se moglo napraviti kako bi se izbjeglo seksualno napastovanje liječnica od strane pacijenata. Post izražava to mišljenje kad kaže da su “žene-liječnice dio društva gdje je seksualno napastovanje i strah od njega sastavni dio ženskog roda”.
Spaljivanje rožnica
Jedan medicinski žurnal nedavno je izvijestio da si mnoge mlade žene slučajno spale rožnicu kad si u oko gurnu električni aparat za uvijanje kose dok si rade frizuru. Prema dr. Deanu Ouanou sa Scheie Eye Institute na Sveučilištu Pennsylvania, to je “vjerojatno najčešća toplinska povreda rožnice”. Jedna studija pokazuje da u većini slučajeva nema dugoročne štete za oko, a u mnogim slučajevima opečeno oko izliječi se za tri dana. Međutim, dr. Albert Cheskes s Bochner Eye Institute u Torontu opisuje tu vrstu nesreće kao onu koja može biti “vrlo opasna”. On dodaje da se to događa “jer se upotrebljava sve više i više električnih aparata za uvijanje kose a žene se žure”.
Kriminal u školskom dvorištu
“Nasilje u školi je odvratno, jako je učestalo i brzo postaje najaktualnije pitanje s kojim se suočavaju edukatori i političari”, tvrdi The Toronto Star. Broj nasilnih djela raste sa svakom godinom. Godine 1993. školski kriminal u Torontu uključivao je 810 fizičkih napada, 131 seksualni napad i 7 trovanja, kao i 141 optužbu za nošenje opasnog oružja. Policija je “od učenikâ zaplijenila pravi arsenal pištolja, noževa, palica, šipki i drugog oružja”, dodaje Star. Uspaničeni roditelji gledaju na škole kao na opasna mjesta za slanje svoje djece. Škole su prije bile oaze za učenje, “ali sad su tu bande, grupna zastrašivanja, oružje”, izvještava Star.