Kanarski otoci — blaga klima, zamaman krajolik

OD DOPISNIKA “PROBUDITE SE!” IZ ŠPANJOLSKE

DALEKO na morskoj pučini, pričalo se, iza Heraklovih stupova, nalaze se neki začarani otoci. Tlo je bilo tako plodno, klima tako blaga, da je sve i svašta tamo raslo. To su bili Sretni otoci. Danas su nam poznati pod imenom Kanarski otoci, a “kanarski” je izvedenica od latinske riječi canis, koja označava velike, opasne pse kojih je nekad ovdje bilo mnogo.

Ova romantična mješavina zbilje i mašte, što su je idealizirali rimski i grčki pisci, temeljila se na pripovijedanjima nekoliko neustrašivih moreplovaca koji su plovili po Atlantskom oceanu u vrijeme prije Krista. Danas turisti ponovo kreću putevima tih moreplovaca drevnog doba. Otoci su uistinu stvarni, iako je iščeznulo nešto od njihove magičnosti i najveći dio misterioznosti. Njihova je klima uistinu blaga, dovoljno zamamna da privuče milijune posjetitelja koji traže odmor od oštrih zima na sjeveru Evrope.

Blaga klima nije jedina atrakcija. Na otocima postoji neobična raznolikost krajolika i vegetacije koja više nego opravdava otvaranje nacionalnih parkova na četiri od sedam glavnih otoka.

Tenerife — cvjetnjak u stijeni iznad oblaka

Najvećim otokom, Tenerifeom, dominira neaktivni vulkan Pico de Teide, koji se uzdiže iznad oblaka što pristižu s Atlantika. Oko vulkanske kupe prostire se ogroman podalpski amfiteatar, koji zajedno s veličanstvenim vulkanom tvori Nacionalni park Teide. Park udomljuje jedinstvenu floru koja oživljava u kasno proljeće i rano ljeto kad se biljke koriste vlagom akumuliranom iz zimskih snjegova. Pust vulkanski teren najednom se pretvori u cvjetnjak u stijeni koji blista od boja.

Dva najneobičnija cvijeta u parku ne mogu se naći nigdje drugdje na svijetu. To su crveni tajinaste i Teide ljubica. Za crvenu tajinaste može se reći da je vjerojatno najimpresivnija biljka tog otočja — mnoštvo kita crvenog cvijeća raste u gustim spiralama oko jedne jedine stabljike koja dostiže visinu od 1,8 metara ili više. Visoki cvjetovi izgledaju poput crvenih cvjetnih dimnjaka koji salutiraju modroplavom nebu.

Teide ljubica, koja ljubičastim vijencem ukrašava vrat vulkana, znamenita je po svojoj žilavosti. Raste na svega nekoliko metara od vrha visokog 3 700 metara, gdje ne uspijeva nikakva druga vegetacija.

La Palma — zeleni vulkanski kotao

La Palma ima jedan od najvećih kratera na svijetu. Njezin krater ima promjer od oko 27 kilometara i dubok je gotovo 2 400 metara. Ogromna udubina ispod njega, koja se nalazi u središtu otoka, urušeni je vulkan kojeg su tokom godina vjetar i kiša oblikovali u nešto što je nalik ogromnom kotlu. Otuda dolazi španjolski naziv caldera (španjolska riječ za kotao), riječ koja se upotrebljava za slične kratere širom svijeta.a

Kaldera, koja je sada sva pretvorena u nacionalni park, gotovo je u potpunosti prekrivena veličanstvenom borovom šumom. Drvo koje prevladava, Kanarski bor, prekriva sve osim najstrmijih obronaka, štiteći rubove kaldere od daljnje erozije. Budući da je zbog svoje nepristupačnosti gotovo odsječena od vanjskog svijeta, netaknuta je kaldera ljubiteljima prirode koji se odvaže ući u nju luka ljepote i mira.

Gomera — odskočna daska za Ameriku

S ovog je skrovitog otoka Kolumbo otplovio u nepoznato. Španjolska ga je nedugo prije toga bila osvojila, pa se Kolumbo zaustavio u maloj luci San Sebastián kako bi se opskrbio vodom i zalihama hrane.

U Kolumbovo su vrijeme stanovnici otoka, Guanches, još uvijek živjeli primitivnim životom, no bili su prilagodljiv narod. Zbog brdovitog zemljišta, razvili su jedinstven jezik koji se sastojao od zvižduka što su im omogućavali da razgovaraju jedan s drugim sa stijene na stijenu na udaljenostima od po nekoliko kilometara ili više. Iako je velikim dijelom zaboravljena, ovu tehniku komuniciranja zviždukom na daljinu još uvijek upotrebljavaju stariji kad žele brzo prenijeti novost. Propovijedajući na ovim izoliranim otocima, Jehovini su svjedoci u više navrata čuli poruku “Došli su Svjedoci!” odzviždanu s vrhova brda.

Na višim obroncima otoka nalazi se nacionalni park koji je osnovan da bi se zaštitilo prašumu. Njezina tamna unutrašnjost, koja je uvijek obavijena maglom i prepuna savijenih grana drveća prekrivenih perjastim lišajevima, pobuđuje sjećanja na davno zaboravljene bajke. Ma kako to čudno izgledalo, ovdje obično kiši ispod drveća. Drveće “muze” vodu iz oblaka koje sjeverni vjetrovi koji tu prevladavaju tjeraju ponad šume. Stoga ispod stabala obično stalno kiši, dok na otvorenom možda uopće ne pada kiša.

Fosilni ostaci ukazuju na to da je ova lovorova šuma (koja se zove laurisilva) nekada postojala na čitavom području Mediterana. No promjena klime prije mnogo milenija drastično je smanjila njenu rasprostranjenost na svega nekoliko vrhova brda na Kanarskim otocima.

Lanzarote — ponešto drugačiji pustinjski otok

Lanzarote je pustinjski otok koji, iako nije pust, svakako izgleda kao pustinja. Oborina gotovo da i nema. Život je ovdašnjoj maloj populaciji oduvijek bio težak, no onda su prije dva stoljeća žestoke vulkanske erupcije promijenile izgled otoka. Vulkani su uzrokovali smrt i život. Smrt, na taj način što je jedna četvrtina otoka bila zatrpana bujicama lave koje su donijele nagli kraj mnogim selima i imanjima. Život, tako što su od vulkanskog pepela otočani mogli zarađivati za život.

Zahvaljujući ogromnim količinama poroznog vulkanskog šljunka, koji se zadržao nakon erupcija, otočani mogu uzgajati voće i povrće iako možda mjesecima nema kiše. Polja su prekrivena slojem šljunka debljine desetak centimetara koji ne samo da čuva vlažnost zemlje koja se nalazi ispod njega, već zapravo preuzima vlagu iz vlažnog noćnog zraka i predaje je tlu koje je ispod njega. Iz crnog šljunka neočekivano počinju nicati trsovi vinove loze, smokvina stabla, rajčice, kukuruz i druge kulture.

Nacionalni park Timanfaya obuhvaća spektakularne kratere i ogromno okolno područje preplavljeno lavom koju su oni izbacili. Klima slična pustinjskoj sačuvala je gotovo netaknutu ukrućenu lavu i posjetitelj koji obilazi park lako bi mogao pomisliti da su erupcije tek nedavno utihnule. Dramatičan vulkanski pejzaž, zajedno sa slikovitim bijelim selima, daje otoku jedinstvenu nestvarnu ljepotu.

Ovi su zadivljujući vulkanski otoci svakako dokaz prilagodljivosti njihovih stanovnika i vegetacije koja ovdje raste. Što je najvažnije, njihova prirodna ljepota potiče posjetitelja punog poštovanja da pripiše slavu Stvoritelju takve raznolikosti.

[Bilješka]

[Okvir/slike na stranici 18]

Fauna i flora Kanarskih otoka

Kanarinac. (1) Ovih ptica, koje su dobile ime prema otočju, još uvijek ima u obilju, mada u divljini nisu toliko šarolike kao popularne ptice u kavezima čije su jarke boje rezultat više od četiri stoljeća selektivnog uzgoja.

Porodica Aeonium. (2) Na čitavom otočju nalazi se više od dvadesetak vrsta, od kojih mnoge rastu u pukotinama stijena. Neke od njih, kao naprimjer Aeonium lancerottensis, (3) rastu čak iz stvrdnute lave.

Teide ljubica. (4) Ovi nježni cvjetovi uspijevaju u surovom vulkanskom ambijentu na gotovo 3 700 metara nadmorske visine.

Biljka banane. (5) Na Kanarskim se otocima stoljećima uzgajalo banane. Španjolski su ih kolonizatori donijeli na Karibe ubrzo nakon otkrića Amerike.

Crveni tajinaste. (6) Kite sitnih crvenih cvjetova rastu u spiralama oko jedne jedine stabljike koja često dostiže visinu veću od 1,8 metara.

Zmajevac. (7) Najneobičnije i najomiljenije drvo na otočju, ovaj je primjerak navodno star tri tisuće godina. Drevne primjerke poput ovog brižljivo se gaji u gradskim parkovima.

[Karta]

(Vidi publikaciju)

La Palma

Tenerife

Gomera

Hierro

Lanzarote

Fuerteventura

Gran Canaria

[Slike]

Tenerifeom dominira zaspali vulkan Pico de Teide

1. Kanarinac.

2. Porodica Aeonium.

3. Aeonium lancerottensis

3. Teide ljubica.

4. Biljka banane.

5. Crveni tajinaste.

6. Zmajevac.

[Slike na stranicama 16 i 17]

1. Granadillo

2. Tabaiba Majorera

3. Verol dulce

4. Ercila

5. Hierba blanca

6. Teide violet