Pčela protiv kompjutera
KOLIKO je pametna obična pčela? Kako pokazuju činjenice, daleko je pametnija od najmoćnijih današnjih superkompjutera. A predstavlja i čudo minijaturizacije.
Jedan od najmoćnijih kompjutera na svijetu može postići brzinu obrade podataka od 16 gigaflopa. Laičkim jezikom rečeno, takav kompjuter može svake sekunde izvršiti 16 milijardi jednostavnih računskih operacija, kao što je zbrajanje dvaju brojeva. Nasuprot tome, skromna procjena svih električnih i kemijskih zbivanja u pčelinjem mozgu pokazuje da pčela, kao životni oblik nižeg stupnja, izvršava funkcije koje odgovaraju broju od deset bilijuna operacija u sekundi. Zadivljujuće!
Dok radi sve to, pčela troši daleko manje snage od kompjutera. Prema časopisu Byte, “pčelinji mozak troši manje od 10 mikrowata. (...) To je 10 milijuna puta manje od najefikasnijih kompjutera koji se danas proizvode”. Dakle, preko deset milijuna pčelinjih mozgova može raditi na snazi potrebnoj za jednu jedinu žarulju od 100 wata. Najefikasniji današnji kompjuteri za izvršavanje jednakog broja operacija koriste stotine milijuna puta više energije.
Pa ipak, pčele vrše daleko više funkcija od kompjutera. Mogu gledati u boji, mirisati, letjeti, hodati i održavati ravnotežu. Mogu letjeti preko velikih udaljenosti kako bi locirale izvore nektara te se zatim vratiti u košnicu i prenijeti upute o smjeru drugim pčelama. One su i prilično uspješni kemičari. Nektaru dodaju specijalne enzime kako bi proizvele med. Proizvode vosak koji upotrebljavaju za izgradnju i popravak svojih košnica. Za svoje mlade one pripremaju posebne prehrambene proizvode kao što su matična mliječ i prerađeni polen. Štite svoje domove time što prepoznaju i odbijaju nezvane goste.
Dobre su domaćice pa redovito iz svoje košnice izbacuju smeće i druge otpatke. Reguliraju temperaturu u svojoj košnici ili tako da se zimi roje zajedno kako bi se zagrijale ili tako da ljeti ventiliraju zrak i špricaju vodu. Kad im dom postane pretijesan, pčele su dovoljno pametne da znaju kako neke moraju otići. Stoga pčele izaberu novu kraljicu stare košnice, a stara kraljica i mnogi radnici roje se kako bi osnovali novu koloniju. Međutim, prvo se šalju izvidnice da istraže nove lokacije. Kad se izvidnice vrate te kad, da tako kažemo, usporede zabilješke, “predvodnice” vode roj do svog novog doma.
Iako niži životni oblici, pčele sve to rade bez bilo kakvog izvanjskog pomaganja ili usmjeravanja. One funkcioniraju neovisno. Superkompjuteri, pak, zahtijevaju timove programera, inženjera i tehničara. Ne mogu se ni usporediti s pčelama! Pčele su odista čuda minijaturizacije.
[Zahvala na stranici 25]
L. Fritz/H. Armstrong Roberts