Afričko zadivljujuće “drvo života”
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ TANZANIJE
“NE VJERUJEM da je išta slično ikada viđeno igdje u svijetu.” Što je to ugledao Francuz Michel Adanson kad je 1749. posjetio Senegal? Bilo je to drvo! Visoko oko 20 metara, s enormno širokim deblom, kojemu je promjer bio 8 metara. David Livingstone kasnije je nazvao to drvo “mrkvom zasađenom naglavce”.
Prema legendi, “đavo je iščupao [drvo], grane mu je nagurao u zemlju, a korijenje ostavio u zraku”. Stoga je drvo mnogima poznato kao “drvo koje stoji naglavce”. Na latinskom se zove Adansonia digitata, a ime je dobilo po svojem pronalazaču, no većina nas zove ga baobab, što je jedno od najpoznatijih drveta istočne Afrike, mada se njegove više rođake može naći na Madagaskaru, a neke čak i u Australiji.
Drvo koje stoji naglavce
Mnoge smo sate proveli u vožnji po tanzanijskim ruralnim predjelima. Bio je užitak vidjeti slikovita naselja, nastambe sa slamnatim krovovima, žene koje na svojim glavama nose drvo za ogrjev i neke pastire koji čuvaju svoju stoku. Naposljetku ugledamo ono što je Adanson ugledao još u davnom 18. stoljeću.
“Eno ih!” viče Margit. Ogromni, veličanstveni baobabi pojavljuju se mjestimice u sušim krajevima tropske Afrike. Baobab obično raste u savani, uz obalu pa čak i na obroncima planine Kilimandžaro. “Ne sliči ni jednom drugom drvetu koje sam ikad vidjela”, dodaje jedna od naših kolegica. Sivkast i enormne veličine, baobab je biljka s korom debljine pet do deset centimetara. “On stvarno izgleda kao drvo zasađeno naglavce!” Najveći dio godine, tokom šest do sedam mjeseci sušne sezone, drvo uopće nema lišća. Kako ono preživljava? Zašto ne bismo upitali nekoga tko bi to mogao znati.
Putujući kroz zemlju baobaba, na kraju uspijevamo porazgovarati s domorocem Shemom. “Vidite”, kaže čovjek, “to je drvo nalik boci.” Drvo nalik boci? “Da, za vrijeme kratke kišne sezone, šupljikava vlakna drveta upijaju veliku količinu vode, koja se u deblu pohranjuje za sušnu sezonu.” U publikaciji Baobab—Adansonia Digitata piše: “Vrh debla obično je šupalj, kišnica i rosa koje su ovdje sakupljene mogu biti jedina voda koja je dostupna u krugu od nekoliko milja. (...) U deblu je pohranjena velika količina vode. Procjenjuje se da će stablo od oko 200 kubnih metara [7 000 kubnih stopa] sadržavati čak 140 000 litara [37 000 galona] vode. (...) Komadi debla prikladni za rukovanje također se mogu izrezati i iz njih se može iscijediti voda za piće.” Shem se šali: “To je ogromno drvo, ali mu je srce mekano.” Sada je već više seljana pristupilo i sa zanimanjem slušaju razgovor. “Jeste li znali da je baobab drvo života?”, pita Emmanuel.
“Drvo života”
Za mnoge domoroce drvo predstavlja dar od Boga. Zašto? “Prije svega, ono može jako dugo živjeti. Možda tisuću godina pa čak i dulje”, nastavlja jedan seljanin. “Ono nas opskrbljuje hranom, vodom, odjećom, materijalom za pokrivanje krovova, ljepilom, lijekovima, skloništem, ogrlicama, čak i slatkišima za djecu.” A što je s drvom za ogrjev? “Ne, kora je previše mokra od vode koja je u njoj pohranjena. Za tu svrhu obično tražimo druga drveta.” Mladi Daniel kaže: “Ali mi koristimo koru za pravljenje špage i konopaca.” Daleko više od toga, kora se koristi za mreže, prostirače, tkanine, šešire, kanue, pladnjeve, kutije, košare i papir. Pepeo kore može se upotrijebiti kao gnojivo a mnogi od njega prave sapun. “Mladi se izdanci i listovi jedu”, dodaje jedna mlada majka, koja na svojim leđima nosi djetešce. “Također pržimo sjemenke i koristimo ih za kavu. Pulpa od sjemenki koristi se za pravljenje piva, a iz sjemenki se može i iscijediti ulje.”
Za vrijeme kratke kišne sezone, drvo tjera prekrasne bijele cvjetove. No oni ne mirišu tako dobro kao što izgledaju! Cvjetovi se počinju otvarati kasno popodne pa sve do kratko nakon zalaska sunca a potpuno su otvoreni sljedećeg jutra. Tako su tokom noći voćni šišmiši pozvani da ih oprašuju. Domoroci miješaju cvjetni pelud s vodom i koriste ga kao ljepilo. Dugački plodovi (40 centimetara) vise na stabljikama. Dodirujemo zelenkasti plod i na dodir je kao baršun. Izgleda kao majmunov rep. “Aha, zato se drvo također zove drvo majmunovog kruha!” Hoćemo li razrezati plod i pogledati ga iznutra? Zašto ne!
“Drvo tartar kreme”
Oko koštice ploda nalazi se bijela pulpa oporog okusa koja je vrlo bogata vitaminom C, vitaminom B1 te kalcijem. Pulpa se pri pečenju može koristiti kao zamjena za tartar kremu. To je i razlog zašto ga neki zovu drvo tartar kreme. Shem kaže: “Ponekad od pulpe radimo napitke. Ona ima okus limuna.” Zato ga drugi ljudi zovu limunovo drvo. Za što se još ovo drvo koristi?
Shem odgovara: “Upotrebljavamo skoro sve dijelove drveta. Ljusku ploda koristimo kao plovak za pecanje, zaimaču za vodu i zdjelicu za juhu a također je koristimo kako bismo napravili dobru zamku za štakore. Kad našu stoku napadaju insekti, mi jednostavno zapalimo pulpu ploda a dim služi kao sredstvo protiv insekata. Ponekad izmiješamo samljevenu pulpu i mlijeko pa dobijemo izvrstan jogurt.” Što je s lijekovima? “Naravno, drvo je naša apoteka”, smije se Shem.
Baobabova apoteka
Za što je upotrebljavate? “Za sve!” Zbog njene široke primjene ne iznenađuje da mnogi mještani poštuju drvo, boje ga se, da, čak ga obožavaju. Doznajemo da majke koje imaju malu djecu miješaju pulpu u prahu i mlijeko te je daju svojim bebama kako bi spriječile da maleni dobiju nadute trbuhe, dizenteriju i vrućicu. “Lijek” dobiven iz drveta prodaje se na lokalnim tržnicama i za njega se kaže da liječi upale, zubobolje i druge bolesti. Lokalno se upotrebljava kod liječenja anemije, dijareje, gripe, astme, bolesti bubrega, bolesti dišnih organa pa čak i tumora.
Normalno je da je ovo zadivljujuće drvo obavijeno mitovima i legendama. Neki smatraju da se “farma na kojoj se nalazi baobab ne smije prodati, budući da se njegova prisutnost smatra dobrim znakom. (...) Jedna druga priča tvrdi da će lav proždrijeti svakoga tko se usudi ubrati cvijet s drveta. Vjeruje se da na tim cvjetovima stanuju duhovi. Također se govori da voda u kojoj su bile potopljene i promiješane sjemenke drveta djeluje kao zaštita protiv napada krokodila te da će onaj tko pije tekućinu iz kore postati moćan i jak” (Baobab—Adansonia Digitata).
Slatkiši za djecu
Od domorodaca u zemlji baobaba naučili smo mnogo novih stvari. Sada, u Dar es Salaamu, vidimo Navinu, Sumu i Kevina. Pogodite što oni žvaču i sišu? Sjemenke baobaba! Crveno obojene sjemenke prodaju se duž puta kao slatkiši i izgleda da ih ova djeca vole. “Jesu li kisele?” “Malo, ali mi ih volimo!” kažu djeca jednoglasno. “Molimo vas, uzmite! Kušajte!” Da, zašto ne kušati nešto s afričkog “drveta života”?
[Slika na stranici 24]
Baobab, drvo široke primjene
[Slika na stranici 24]
Sjemenke, koje se koriste kao slatkiši i prže za kavu
[Slika na stranici 25]
Njegovi su cvjetovi veliki
[Slika na stranici 25]
Tokom sušne sezone nema listova