Pogled u svijet

Nada za mucave

Jedna australska majka koja je kao dijete proživjela neugodnosti povezane s mucanjem pala je u očaj kad je čula kako njezina vlastita djeca već u ranoj dobi mucaju. Stoga se uključila u program koji su zajedničkim naporima poduzeli logopedi iz jedne bolnice u Sydneyu te logopedi sa Sidnejskog sveučilišta u Novom Južnom Walesu. Čini se da tajna uspjeha leži u tome da se djecu počne liječiti što je moguće ranije. Mnogi roditelji propuštaju baviti se problemom, pogrešno smatrajući da će se dijete kako raste samo od sebe osloboditi te navike. The Sydney Morning Herald izvještava da se program pokazao “izuzetno uspješnim te da je prvi koji pruža izgled za potpuno izlječenje mucavosti”. U listu se navodi kako je logopedima potrebno samo desetak sati da bi izliječili malu djecu, dok je za liječenje starije djece i odraslih potrebno uložiti stotine sati, pored sati koje roditelji provedu s njima kod kuće. “Još uvijek nezavršena studija pokazala je kako od 43 djece liječene u dobi od dvije do pet godina, čije je ponašanje praćeno daljnjih jednu do šest godina nakon liječenja, niti jedno nije ponovno počelo mucati”, kaže se u listu.

“Biznis” vjerskog turizma

“Vjerski turizam u porastu je kako u Italiji tako i [drugdje] u svijetu”, piše La Repubblica. Stručnjaci predviđaju da će, kad se sve zbroji i oduzme, 1994. godina “potući sve prethodne rekorde”, a samo u Italiji katoličke vjerske objekte posjetilo je 35 milijuna do 37 milijuna ljudi. Talijanski uspjeh, kaže list, može se zahvaliti posjedovanju “30 000 crkava koje se vode kao objekti umjetničke vrijednosti, 1 500 svetišta, 700 dijecezanskih muzeja, nekoliko desetina manastira, sjemeništa i samostana”. Vjerski turizam predstavlja “biznis” s prometom koji premašuje četiri bilijuna lira [13,5 milijardi hrvatskih kuna], dodaje list, “no on i u drugim zemljama doživljava svoj procvat”.

Sve veći broj slučajeva poremećajâ u navikama hranjenja

Zašto se povećava broj onih s poremećajima u navikama hranjenja nazvanim bulimija i anoreksija? Zbog emocionalnih sukoba koji uzrokuju duboku anksioznost u svijetu koji se doima “zastrašujućim i izvan svake kontrole”, izvještava časopis Your Family. Uzroci anksioznosti složeni su, i uključuju roditeljski pritisak radi određenih postignuća, razvod roditeljâ i zlostavljanje. K tome, objašnjava dr. Danie le Grange, član Nacionalne komisije za poremećaje u navikama hranjenja, mnogi postanu plijenom ovih poremećaja “gutajući” modne časopise te proučavajući razne dijete, opsjednuti naporima da postanu vitki, ili im je pak prešlo u naviku neredovito se hraniti. Najranjivije su žene u dobi od 18 do 22 godine, iako je bilo slučajeva da su stručnu pomoć tražile i pacijentice kojima je bilo samo 8 godina. Dr. le Grange kaže da se žrtve može uspješno liječiti samo ako to one žele te navodi kako “potpuni oporavak jest moguć”. Međutim, statistike pokazuju kako čak 18 posto onih koji podlegnu poremećajima u navikama hranjenja umre.

Osobe nestale iz Delhija

U indijskom glavnom gradu Delhiju svake se godine prijavi nestanak preko 10 000 ljudi. Od toga se samo trećini uspije ući u trag. Pedeset posto čine djeca ispod 18 godina, a muškaraca je dvostruko više nego žena. List The Times of India izvještava da tisuće mladih djevojaka završe u javnim kućama. Mlade dječake bande kriminalaca primoravaju na prosjačenje ili na rad u malim restoranima, gdje za malu plaću rade gotovo cijeli dan.

Jehovini svjedoci na Kubi

Jehovini svjedoci na Kubi uživaju veću slobodu u izvršavanju svoje službe, što im je omogućilo da dobru vijest o Božjem Kraljevstvu dijele s drugima. Iako djelo nije službeno priznato i legalizirano, dopušteno im je korištenje prijašnjih ureda te se slobodnije sastaju radi obožavanja — i to u tolikoj mjeri da su čak održali male skupove. Dobili su ovlaštenje za tiskanje časopisa. Ispunjeni radošću i entuzijazmom nakon ovih nedavnih događaja, Svjedoci nastavljaju svoje propovjedničko djelo, u želji da prenose biblijsku poruku nade.

Antarktika — nekoć topla i zelena

Grupa australskih i američkih znanstvenika pronašla je fosile “lišća, drva i peluda zajedno s mahovinom i jajima kukaca (...) samo 500 km od južnog pola, što ukazuje na klimu 20-25°C višu nego danas”, izvještava list The Australian. Otkriće jaja kornjaša potvrdilo je da je klima bila dovoljno topla da podržava insekte. Osim toga, voda mora da je bila u tekućem stanju, a sezona raslinja mora da je trajala dovoljno dugo kako bi biljke mogle procvjetati i ostaviti sjeme. Tokom tog istog razdoblja, dodaje izvještaj, u Tasmaniji (otočnoj državi Australije južno od kontinenta) rasle su biljke koje danas ne rastu južnije od središnjeg dijela Novog Južnog Walesa, što je malo manje od 1 600 kilometara sjevernije — pružajući tako indirektnu potvrdu da je nekoć u toj regiji vladala toplija klima.

Novi podaci o radijalnoj keratotomiji

Radijalna keratotomija, popularni kirurški zahvat za ispravljanje miopije (kratkovidnosti) izvodi se svake godine na preko četvrt milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama. Druga operacija kojom se dopunjava prva potrebna je u više od 30 posto slučajeva. Sada je desetogodišnja studija koju je podupirao Nacionalni očni institut došla do zaključka “da je ova metoda u razumnoj mjeri sigurna i djelotvorna, no da može dovesti do bržeg slabljenja sposobnosti gledanja stvari nablizu”, izvještava The New York Times. Detaljna studija o posljedicama operacije otkrila je jednu ranije slabo poznatu popratnu pojavu: postepene promjene u oku koje uzrokuju da gledanje nablizu postupno postane mutnije. Slabljenje vida primijećeno je kod 43 posto onih koji se podvrgnu operaciji. Iako se kod nekih to može pripisati normalnom procesu starenja, kod nekih se to “izgleda može pripisati postupku radijalne keratotomije, koja, kako se čini, uzrokuje promjene kod nekih ljudi mlađe dobi”, kaže se u članku. “Ljudi bi trebali shvatiti da još uvijek postoje neriješena pitanja”, rekao je dr. Peter J. McDonnell, suvoditelj studije. “Nema garancije za savršen vid.”

Olakšanje za alergične

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 20 posto svjetskog stanovništva ima neku vrst alergije, izvještava brazilski časopis Globo Ciência. “Postoje sve indikacije da su alergije bolest civilizacije”, kaže imunolog Júlio Croce. “U zraku postoji više od deset tisuća štetnih supstancija.” Pored uobičajenih uzroka, kao što su grinje i zagađenje, tu su i stres, prekomjerno uzimanje lijekova te kemijski preparati koji se stavljaju u hranu, kozmetiku i pića. Čak i prekomjerno tjelesno vježbanje može uzrokovati ili pogoršati astmu. Međutim, ako ljudi nauče pravilno disati, “vježbanje im može pomoći da smanje intenzitet i učestalost napadajâ”, kaže dr. Croce. Osobe koje pate od neke alergije trebale bi svoje spavaće sobe držati čistima i dobro prozračenima te izbjegavati kontakt s domaćim životinjama, kao što su psi, mačke ili ptice, kao i parfeme i druge proizvode intenzivnog mirisa. Također bi trebale izbjegavati iznenadne promjene temperature, pušenje i alkoholna pića te uzimati samo propisane lijekove.

Dešifrirati neodređene izjave japanskih činovnika

Kad činovnici u Tokyu kažu: “Vaše mišljenje vrijedan je savjet”, ili: “Razmislit ćemo o vašem prijedlogu i postupiti odgovarajuće tome”, to znači da vjerojatno ništa dalje neće biti poduzeto u vezi s time. Slično tome, obećanja da će nešto “pomno razmotriti” ili da će to “razmotriti iz različitih uglova” također vjerojatno neće proizvesti nikakve opipljive rezultate. “Proučit ćemo vaš prijedlog” općenito znači da se u bliskoj budućnosti ništa neće promijeniti. Obećanja da će nešto “uzeti u obzir” samo su malo pozitivnija od onih da će to “proučiti”, a “ozbiljno uzeti u obzir” znači da bi se ideja čak mogla provesti. Tako je jedan viši činovnik objasnio termine koji se obično koriste na sastancima tokijskog gradskog vijeća, kaže The Daily Yomiuri, odgovarajući na pritužbe građana kako “ne mogu jasno razumjeti je li vlada za [podnesene prijedloge] ili protiv [njih]”. Razlog za ove neodređene izjave, kažu novine, jest taj da su “činovnici oprezni kako ne bi članove vijeća doveli u neugodan položaj, glatko odbijajući njihove prijedloge”.

Lijekovi u smeću

Prema jednom njemačkom poduzeću za zdravstveno osiguranje, broj lijekova koji se diljem Njemačke prodaju ili prepišu toliko je velik da bi svaki muškarac, žena i dijete mogli dnevno popiti 1 250 tableta. Što ljudi rade sa svim tim proizvodima? Ogroman broj ne biva iskorišten, izvještava Süddeutsche Zeitung, već jednostavno završi u smeću. “Ne možemo si priuštiti da lijekovi milijunske vrijednosti iz godine u godinu završavaju u smeću”, žalio se predsjednik jednog udruženja poduzeća koja se bave zdravstvenim osiguranjem. Zahtijevali su da liječnici i farmaceutska industrija pacijentima pružaju detaljnije informacije o lijekovima koje im izdaju te da to čine na “razumljivom njemačkom”.