Pogled u svijet
Krvavi novac
Njemačka je javnost bila užasnuta kad je 1994. saznala da je oko 2 500 osoba zaraženo HIV-om putem transfuzija krvi te krvnim derivatima. (Vidi Probudite se! od 22. travnja 1994, stranica 28.) U jednoj parlamentarnoj raspravi u siječnju 1995, izvještava Süddeutsche Zeitung, savezni je ministar zdravstva zamolio žrtve “za oproštenje u ime savezne vlade” zbog grešaka kojima su povećane njihove nevolje. U raspravi je bilo rečeno da su najvećim dijelom odgovorni farmaceutska industrija i liječnici te da je njemački Crveni križ naškodio svom ugledu time što se previše trudio postati “proizvođač lijekova na bazi krvi”. Jedna žena koja se zarazila HIV-om od svog pokojnog supruga žalila se: “Najmanje 700 hemofiličara još bi moglo biti na životu da [farmaceutska industrija] nije tada mislila samo o zarađivanju novca.”
Manjak svećenika
Španjolska, koja je nekad bila poznata po izvozu katoličkih misionara, danas se bori kako bi osigurala dovoljan broj svećenika za mjesne potrebe. Madridske novine El País izvještavaju da se ukupan broj svećenika u Španjolskoj godišnje smanjuje za 150. Crkvene vlasti strahuju da 2 000 sjemeništaraca, koliko ih trenutno ima, neće biti dovoljno da bi se u budućnosti zadovoljila potražnja za svećenicima. Prošle je godine zaređeno svega 216 svećenika — 73 manje nego 1993. — a 70 posto španjolskog svećenstva starije je od 50 godina. S druge strane, u Španjolskoj su u zadnje vrijeme Jehovini svjedoci u redovima svojih pionira imali porast od 300 osoba godišnje. Pioniri su neplaćeni propovjednici koji mjesečno utroše najmanje 90 sati u propovijedanju dobre vijesti o Kraljevstvu.
Daljnje opasnosti od transfuzija krvi
Prema australskom The Canberra Timesu, Crveni križ je upozorio liječnike da se zaraženom krvlju može prenijeti jedna smrtonosna bakterijska infekcija te da zasad ne postoji konkretan način da se taj organizam izolira. Pozivajući se na izvještaj iz The Medical Journal of Australia, novine Times pišu da su od 1980. do 1989. u državi Novi Južni Wales četiri osobe umrle zbog krvi zaražene tim bakterijama. U novinskom je članku nadalje pisalo: “Problem je u tome što se ta bakterija, Yersinia enterocolitica, može brzo razmnožavati u dozama pune krvi čak i kad je krv blizu točke smrzavanja. Osobe koje su u tjednima prije davanja krvi imale želučane infekcije ponekad mogu prenijeti taj organizam, koji se potom može u velikoj mjeri razmnožiti dok je krv uskladištena i dok čeka na transfuziju. Pacijenti kojima je transfundirana ta krv mogu doživjeti nagle toksične šokove i umrijeti.”
Kanadska gojazna djeca
“Mnogi stručnjaci za prehranu, pedijatri i istraživači” kažu da “iscrpljeni roditelji hrane svoju djecu obrocima koji su jednolični, imaju previše umjetnih dodataka i puno masti”, izvještava The Globe and Mail. Kad su oba roditelja zaposlena, život je često grozničav, zbog čega obitelji ostaje veoma malo, ako uopće išta, vremena da bi zajednički jela hranjive obroke. Što je posljedica toga? Prema procjenama stručnjaka, “najmanje 20 posto kanadske djece gojazno je zahvaljujući kombinaciji prehrane s puno masti i pomanjkanju vježbanja”, piše The Globe. Dr. Stan Kubow, vanredni profesor u školi za dijetetiku i prehranu na Sveučilištu McGill u Montrealu, kaže da je potrebna uravnoteženost. Rekao je da se roditelji trebaju “pobrinuti da u njihovoj [dječjoj] prehrani bude mliječnih proizvoda, proteina, voća, povrća i vlaknastih biljaka”. Jedan je zabrinuti istraživač upitao: “Ako se ne brinete o svom zdravlju, o čemu se onda brinete?”
Nastavlja se oprez zbog azbesta
Zbog pogrešnog proračuna stručnjakâ za pitanja sigurnosti, tisuće britanskih građevinskih radnika umrijet će od raka uzrokovanog azbestom, izvještava časopis New Scientist. Godinama ranije, u 1960-ima, kad su medicinski stručnjaci govorili da azbestna vlakna predstavljaju opasnost po zdravlje, britanska je vlada uvela tvorničke propise kojima bi se ograničila koncentracija tih vlakana u zraku. Međutim, istraživači danas utvrđuju da su radnici koji su bili izloženi najvećoj opasnosti bili tesari, električari, vodoinstalateri i postavljači plinskih instalacija, koji su nezaštićeni radili s proizvodima u kojima je bilo azbesta. Kako je za jednu vrstu raka pluća potrebno 30 godina da se razvije, greška je tek nedavno izašla na vidjelo. Trenutno nije poznato koje su građevinske tehnike niti koji azbestni proizvodi najopasniji. Stoga britanska organizacija Health and Safety Executive upozorava građevinske radnike da budu krajnje oprezni ukoliko pronađu neku tvar koja sadrži azbest te da o tome obavijeste svoje poslodavce, koji bi trebali istražiti materijale i osigurati odgovarajuću zaštitu.
Tko je pobjednik?
“U kockarskom biznisu nema krize”, izvještava Veja. Časopis piše da Brazilci godišnje potroše oko 4 milijarde američkih dolara na lutrije i druge oblike kockanja. To je više od godišnje zarade gigantske nacionalne automobilske industrije! Jedna od draži tombole navodno leži u njenim društvenim aspektima. “Kod tombole osoba može razgovarati sa strancima ili poznanicima, jesti, piti i klicati dok iskušava svoju sreću”, izvijestio je časopis. No tko je pobjednik? “Ni u kojoj drugoj vrsti kockanja nema tako velikog profita”, tvrdi matematičar Oswald de Souza. “Pobjednik partije [tombole] dobije svega 45 posto sveg novca uloženog u oklade.”
Problemi nadmašuju poboljšanja
Unatoč činjenici da indijska vlada financira najveći svjetski program za prehranu, u toj zemlji još uvijek ima 250 milijuna ljudi koji pate od različitih stupnjeva pothranjenosti. Izvještaj Fonda Ujedinjenih naroda za pomoć djeci pokazuje da unatoč naporima koji se poduzimaju, 43,8 posto djece u Indiji pati od umjerene pothranjenosti s obzirom na proteinsku energiju. K tome je 6,6 milijuna blago retardirano te ima neke motoričke hendikepe, 2,2 milijuna boluje od kretenizma, a 60 000 godišnje oslijepi zbog nedostatka vitamina. Kod djece predškolske dobi 56 posto njih boluje od nedostatka željeza, a djeca se nalaze i među 40 milijuna ljudi koji boluju od guše.
Kupovina hrane u konzervama s udubljenjima
“Ljudi koji kupuju u trgovinama s mješovitom robom, nastojeći uštedjeti nešto novca možda kupuju ili čuvaju konzerve koje bi trebalo baciti kao potencijalno opasne”, upozorava Winnipeg Free Press. “Mnoge su konzerve s udubljenjima prihvatljive, no ima nekih koje nisu”, rekao je Peter Parys iz gradskog ministarstva zdravlja. “U vrijeme pakiranja konzerve su obično sigurne; oštećenje dolazi kasnije.” Kratka lista onoga što treba baciti, prema gradskom ministarstvu zdravlja, uključuje konzerve koje imaju rđu na spojevima, na vrhu konzerve ili negdje drugdje na konzervi a koju se ne može lako skinuti, ili konzerve koje stvaraju šljapkasti zvuk kad ih se protrese, kao i konzerve koje imaju izbočenja ili su na neki način nadute, konzerve s pukotinama te konzerve koje nemaju etiketu ili im je prošao rok trajanja. Novinski izvještaj upozorava: “Kad se jednom ošteti hermetički zatvarač, konzerve postaju savršeni rasadnici salmonele i stafilokoka. Oboje može uzrokovati dijareju, povraćanje i grčeve.”
Niski nataliteti
Mnogi bračni parovi u Istočnoj Evropi odlažu rađanje djece za kasnije zbog svojih osjećaja nesigurnosti u pogledu financija i zaposlenja. The New York Times bilježi da je ta “nesigurnost dovela ne samo do naglog pada nataliteta već i do smanjenja sklapanja brakova i više od deseterostrukog porasta broja sterilizacija”. Times dodaje da prema riječima demografâ “takvi nagli padovi nisu još nikada viđeni osim u vrijeme rata, pošasti ili gladi”. Kako bi zaustavile taj trend, vlade Belgije, Luksemburga, Mađarske, Poljske i Portugala već neko vrijeme pružaju novčanu naknadu kao poticaj za rađanje djece. U skorije vrijeme vlada njemačke pokrajine Brandenburg počela je za svako novorođenče davati 650 dolara.
Dugotrajne posljedice rata
Žrtve rata u bivšoj Jugoslaviji uključuju više nego samo poginule ili osakaćene mecima ili bombama. Jedno nedavno istraživanje otkriva da će “stotine tona otrovnih tvari koje su putem požarâ, eksplozija i kemijskih istjecanja ispuštene u okoliš izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje”, piše The Medical Post. Te kemikalije i toksični metali zagađuju rijeke a možda čak i podzemne vode. Prema Postu, stručnjaci upozoravaju da će doći do “značajnog porasta broja djece s prirođenim anomalijama koje nastaju uslijed toga što su njihovi roditelji pili zagađenu vodu u kojoj je bilo otrovnih tvari”.