Mormonska crkva — obnova svih stvari?

MORMONSKIM hramom u Salt Lake Cityu (Utah), Sveci posljednjih dana diče se kao simbolom svoje vjere. Mormonska su gesla marljivost, obiteljske vrijednosti i financijska neovisnost. Mormonski su misionari, sa svojim pločicama s imenom, uobičajeni prizor diljem svijeta. No neka interna, mormonima sveta, događanja skrivena su od onih koji nisu njihovi članovi. Stoga je crkva i dalje na udaru senzacionalnih glasina. No poštena procjena treba se temeljiti na činjenicama, a ne na besramnim pričama. Što možemo doznati o toj vjeroispovijedi koju se prilično ocrnjuje?

Crkva Josipa Smitha danas

Mormoni vjeruju da njihova religija predstavlja obnovu prave crkve s njezinim svećenstvom i uredbama. Otuda i njen službeni naziv, Crkva Isusa Krista Svetaca posljednjih dana. U mormonskoj crkvi nema podjele na svećenstvo i laike. Umjesto toga, svaki se dostojan muški član može, počevši od navršene 12. godine, uključiti u različite crkvene dužnosti, primajući svećeništvo s navršenih 16 godina.

Većina je crkvenih dužnosti neplaćena, a obitelji Svetaca posljednjih dana uključuju se u mnoge programe pod pokroviteljstvom svojih mjesnih skupština ili odjela. Na nivou skupštine dobro organizirane crkvene djelatnosti nadgledavaju starješine, biskupi i predsjednici okola (okruga). Vijeće Dvanaestorice apostola u Salt Lake Cityu ima nadležnost za čitav svijet. Konačno, predsjednik crkve — kojeg se štuje kao proroka, vidioca i objavitelja — s dvojicom savjetnika tvori crkvenu predsjedavajuću vlast koja se naziva Zbor Predsjedništva ili Prvo Predsjedništvo.

Na život pobožnih mormona utječe nekoliko uredaba. Krštenje, koje označava pokajanje i poslušnost, može se učiniti po navršenoj osmoj godini života. Pranje i pomazanje čisti i posvećuje vjernika. Uredba hramskih darivanja uključuje niz saveza, ili obećanja, te nošenje posebnog hramskog rublja otada pa nadalje, kao zaštita od zla i kao podsjetnik na dane zavjete šutnje. Pored toga, mormonski bračni par može u hramu zapečatiti svoj brak “za vrijeme i vječnost”, kako bi njihova obitelj mogla ostati jedinstvena na nebu, gdje par može nastaviti s rađanjem djece.

Mormonska crkva zaradila je pohvale za svoj dobrotvorni program, s kojim se započelo da bi se “otklonilo prokletstvo lijenosti”. Program financijski podupiru lokalni članovi koji se mjesečno odriču dva obroka a njihovu novčanu protuvrijednost poklanjaju crkvi. Osim toga, zahtijeva se striktno plaćanje desetine od njihovih prihoda. Obitelj i prijatelji osiguravaju novčana sredstva kojima se izdržava mormonske misionare. To su općenito mladi muškarci i žene koji u toj službi provedu otprilike dvije godine.

Samopožrtvovnost, prisnost u obiteljima i građanska odgovornost čine obilježja mormonskog života. No što reći o vjerovanjima mormona?

Mormoni i Biblija

“Vjerujemo da je Biblija riječ Božja u onoj mjeri u kojoj je ispravno prevedena”, stoji u osmom članku mormonskih Članaka vjere. No u njemu se dodaje: “A vjerujemo da je i Mormonova knjiga riječ Božja.” Međutim, mnogi se pitaju zašto su potrebni drugi spisi?

Starješina Bruce R. McConkie ustvrdio je: “Na Zemlji ne postoji narod koji tako visoko cijeni Bibliju kao [mormoni]. (...) Ali mi ne vjerujemo (...) da Biblija sadrži sve što je potrebno za spasenje.” Predsjednik Gordon B. Hinckley napisao je u brošuri What of the Mormons? (Što reći o mormonima?) da brojne različite sekte i crkve “svjedoče o neadekvatnosti Biblije”.

Pisci Svetaca posljednjih dana izražavaju duboke sumnje u puzdanost Biblije zbog navodnih izostavljanja nekih dijelova i pogrešaka u prevođenju. Mormonski apostol James E. Talmage u svojoj knjizi A Study of the Articles of Faith potiče: “Neka bi se onda Bibliju čitalo s poštovanjem i s pobožnom pomnjivošću, tako da čitač stalno traži svjetlo Duha kako bi mogao razlučiti istinu od ljudskih pogrešaka.” Rani mormonski apostol Orson Pratt išao je korak dalje: “Tko zna da li je ijedan stih iz čitave Biblije umaknuo onečišćenju?”

No izgleda da u tom pogledu mormoni nisu svjesni svih činjenica. Istina, biblijski tekst bio je tokom godina mnogo puta prepisivan i prevođen. No ipak postoji ogromno mnoštvo dokaza o njegovoj temeljnoj čistoći. Na tisuće ranih hebrejskih i grčkih manuskripata pomno je ispitano uspoređivanjem s novijim primjercima Biblije. Naprimjer, Izaijin Svitak s Mrtvog mora iz drugog stoljeća pr. n. e. bio je uspoređen s manuskriptom koji se smatra više od tisuću godina mlađim. Jesu li se u nj potkrale ozbiljne greške? Naprotiv, u analizi jednog učenjaka stoji da se nekoliko neslaganja koja su pronađena “sastojalo uglavnom od očitih omaški kod pisanja te varijacija u načinu pisanja”.a

Provevši čitav život u intenzivnom istraživanju, bivši je direktor British Museuma, Sir Frederic Kenyon posvjedočio: “Kršćanin može uzeti u ruke kompletnu Bibliju i bez straha ili oklijevanja reći da u rukama drži pravu Riječ Božju, koja je stoljećima bez bitnih ispuštanja prenošena s jedne generacije na drugu.” Stoga su još i danas istinite psalmistove riječi: ”Riječi su Jahvine riječi iskrene, srebro prokušano, od zemlje odvojeno, sedam puta očišćeno” (Psalam 12:7, St). Treba li nam uistinu nešto više od toga?

“Ti, bezumniče”, ukorava Mormonova knjiga u Drugoj knjizi Nefijevoj 29:6, “što kažeš: Biblija, imamo Bibliju, i ne treba nam druge Biblije.” Međutim, mnogi su mormoni razmišljali o oštrim riječima apostola Pavla u Bibliji u Galaćanima 1:8 (St). “Ako bi vam tko — bili to mi, bio anđeo s neba — navijestio Evanđelje protivno onom koje smo vam navijestili, neka je proklet.”

Učenjaci Svetaca posljednjih dana objašnjavaju da novi spisi ne idu dalje od onog što je objavljeno u Bibliji već je to samo razjašnjenje i nadopuna istog. “Ne postoji nikakva napetost između to dvoje”, piše Rex E. Lee, predsjednik Sveučilišta Brigham Young. “I Biblija i Mormonova knjiga naučavaju isti naum spasenja.” Postoji li sklad između tih dviju knjiga? Razmotrite mormonski naum spasenja.

“Kakav je sada Bog, čovjek može postati”

“Premda se toga ne sjećamo”, objašnjava Lee, “kao duhovni smo postojali prije ovog života.” Prema tom vjerovanju Svetaca posljednjih dana o vječnom napredovanju, čovjek bi mogao, zahvaljujući strogoj poslušnosti, postati bog — stvoritelj poput Boga. “Sam je Bog jednom bio onakav kakvi smo mi sada, i on je uzvišeni Čovjek i sjedi na prijestolju u tamošnjim nebesima”, izjavio je Josip Smith. “Morate naučiti kako da i sami budete Bogovi, (...) baš kao što su to učinili svi Bogovi prije vas.” Mormonski je prorok Lorenzo Snow rekao: “Kakav je sada čovjek, Bog je nekada bio; kakav je sada Bog, čovjek može postati.”

Prikazuje li se takva budućnost na stranicama Biblije? Jedina ponuda božanstva koja je ikad zabilježena u njoj bila je isprazno obećanje Sotone Đavla u edenskom vrtu (1. Mojsijeva 3:5). Biblija pokazuje da je Bog stvorio Adama i Evu da bi živjeli na Zemlji te im zapovjedio da stvore savršenu ljudsku obitelj koja će ovdje vječno živjeti u sreći (1. Mojsijeva 1:28; 3:22; Psalam 37:29; Izaija 65:21-25). S Adamovom namjernom neposlušnošću na svijet su došli grijeh i smrt (Rimljanima 5:12).

U Mormonovoj knjizi piše da Adam i Eva, koji su prije toga bili duhovi, da su ostali bezgrešni, ne bi imali djece ni radosti, bili bi sami u Raju. Tako je njena verzija grijeha prvog bračnog para uključivala spolni odnos i rađanje djece. “Adam pade da bi ljudi bili, a ljudi jesu da bi radost imali” (2 Nefi 2:22, 23, 25). Stoga je duhovima na nebu rečeno da čekaju priliku da bi živjeli na grijehom ispunjenoj Zemlji — što je neophodan korak prema savršenstvu i božanstvu. Časopis Svetaca posljednjih dana Ensign piše: “Na Adama i Evu gledamo s velikim poštovanjem, a ne s prezirom.”

“Tu se nauku [da je čovjek postojao kao duhovno stvorenje]”, kaže Josip Fielding Smith, pranećak Josipa Smitha, “u Bibliji veoma slabo razabire (...) jer je iz Biblije izvađeno mnogo toga što je jasno i dragocjeno.” On nadalje izjavljuje: “Ovo se vjerovanje temelji na objavi koja je dana Crkvi 6. svibnja 1833.” Stoga nauka Svetaca posljednjih dana, premda prihvaća autoritet Biblije, u slučaju neslaganja obavezno pridaje veću važnost riječima svojih proroka.

Mormonova knjiga — zaglavni kamen vjere

Josip Smith veličao je Mormonovu knjigu kao ‘najispravniju od svih knjiga na Zemlji i zaglavni kamen našega vjerozakona’. Kao izvor njegovih spisa poslužila je navodno jedna zbirka zlatnih ploča. Jedanaest mormona posvjedočilo je da je vidjelo te ploče. No, Smith je, dovršivši taj dokument, izjavio da su ploče uzete na nebo. Stoga nisu dostupne za analizu teksta.

Knjiga Dragocjeni biser (vidi okvir, stranicu 20) govori o profesoru Charlesu Anthonu kojemu su bili pokazani neki od natpisa i koji je izjavio da su natpisi autentični, a prijevod točan. No doznavši za porijeklo tih ploča, on je, prema izvještaju, opozvao svoje mišljenje. Međutim, izgleda da je ta priča u kontradikciji sa Smithovom tvrdnjom da je jedino on imao dar za prevođenje jezika s tih ploča, “znanje koje je svijet izgubio”. Je li profesor Anthon mogao potvrditi ispravnost teksta koji nije mogao pročitati, a samim tim prevesti?

U Mormonovoj knjizi uvelike se citira iz Biblije King James Version, čiji se šekspirijanski engleski već u vrijeme Josipa Smitha smatrao arhaičnim. Neke je čitatelje mučilo to što Mormonova knjiga, ta “najispravnija” od svih knjiga, direktno preuzima najmanje 27 000 riječi iz prijevoda Biblije koji je navodno pun grešaka i koji je Smith kasnije uzeo revidirati. (Vidi okvir na stranici 20).

Uspoređivanje prvog izdanja Mormonove knjige s tekućim izdanjima otkriva mnogim mormonima jednu iznenađujuću činjenicu — da je tekst knjige za koji se kaže da je “preveden (...) darom i moću Božjom” i sam pretrpio brojne izmjene s obzirom na gramatiku, način pisanja i sadržaj. Naprimjer, postoji očita zbrka u vezi s identitetom “Oca vječnoga”. Prema prvom izdanju u Prvoj knjizi Nefijevoj 13:40, “Jaganjac Božji jest Otac vječni”. No u kasnijim izdanjima piše da “Jaganjac Božji jest Sin Oca vječnoga”. (Naglašeno od nas.) Još uvijek postoje dva orginalna manuskripta Mormonove knjige iz 1830. U jedan od ta dva orginala, koji je vlasništvo Reorganizirane Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana, umetnuta je između redaka riječ “Sin”.

U vezi s mormonskom knjigom Nauk i savezi, knjiga The Revelations of the Prophet Joseph Smith (Objave proroka Josipa Smitha), čiji je autor učenjak Svetaca posljednjih dana Lyndon W. Cook, objašnjava u predgovoru: “Pošto su ti odbori koji su imenovani za pripremu objava za tisak revidirali neke objave, uočene su značajne teksualne dopune te brisanja nekih dijelova.” Jedna se takva izmjena nalazi u Knjizi zapovijedi 4:2 u kojoj je o Smithu rečeno: “On ima dar za prevođenje knjige (...) neću mu podariti nijedan drugi dar.” No kad je 1835. izašao reprint objave u djelu Nauk i savezi, u njemu je pisalo: “Jer, udijelit ti neću drugoga dara, dok se to ne dovrši” (5:4).

Povijesne enigme

Neki smatraju da je teško uskladiti to da je oko 20 Židova 600. pr. n. e. navodno napustilo Jeruzalem i krenulo put Amerike te da su se za manje od 30 godina razmnožili i podijelili u dva naroda! (2 Nefi 5:28). U roku od 19 godina od njihovog dolaska, ta je mala grupa navodno sagradila hram “po uzoru na hram Salomonov (...) a izradba mu bješe izvrsna” — što je uistinu impozantan zadatak! U sedmogodišnjoj gradnji Salamunovog hrama u Jeruzalemu bilo je zaposleno gotovo 200 000 radnika, obrtnika i nadglednika (2 Nefi 5:16; usporedi 1. Carevima 5, 6).

Pažljivi čitaoci Mormonove knjige bili su u nedoumici zbog određenih događaja koji izgleda ne teku odgovarajućim kronološkim redoslijedom. Naprimjer, u Djelima apostolskim 11:26 (St) piše: “U Antiohiji učenike, i to prvi put, nazvaše kršćanima.” No u Knjizi Alminoj 46:15, gdje se navodno opisuju događaji iz 73. pr. n. e., kršćani su bili u Americi prije nego što je Krist uopće došao na Zemlju.

Mormonova knjiga predstavlja se prije kao povijesna priča nego kao doktrinarni izvještaj. Fraza “i dogodi se” pojavljuje se u suvremenom izdanju oko 1 200 puta — a u izdanju od 1830. oko 2 000 puta. Mnoga mjesta koja se spominju u Bibliji još uvijek postoje, međutim lokacije praktički svih mjesta imenovanih u Mormonovoj knjizi, kao naprimjer Gimgimno i Zezrom, nepoznate su.

Mormonova priča govori o velikim naseljima diljem sjevernoameričkog kontinenta. U Knjizi Helamanovoj 3:8 piše: “I dogodi se: Oni se razmnožiše i proširiše (...) prekriše sve lice zemlje.” Prema Knjizi Mormonovoj 1:7, zemlja ‘bi prekrivena građevinama’. Mnogi se ljudi pitaju gdje su ostaci tih bujnih civilizacija. Gdje su rukotvorine Nefijaca, kao što su zlatne kovanice, mačevi, štitovi ili oklopi? (Alma 11:4; 43:18-20).

Pri razmatranju takvih pitanja pripadnici mormonske vjeroispovijedi trebaju ozbiljno razmisliti o riječima mormona Rexa E. Leea: “Autentičnost mormonizma dokazuje se ili se osporava pomoću knjige iz koje je Crkva dobila svoj nadimak.” Vjera koja se temelji na pouzdanoj biblijskoj spoznaji, a ne na pukom emocionalnom iskustvu u molitvi, predstavlja izazov svim iskrenim mormonima — kao i svima koji tvrde da su kršćani.

Temelj za obnovu

Duhovni kaos koji je vladao oko Josipa Smitha naveo ga je da s prezirom odbaci sukobljene sekte svog vremena. Prije, tokom i nakon njegovog vremena bilo je i drugih časnih ljudi koji su tragali za povratkom na pravu vjeru.

Kakav je obrazac pravog kršćanstva? Nije li Krist bio taj koji je “ostavio (...) primjer da idete njegovim stopama”? (1. Petrova 2:21, St). Život Isusa Krista u oštroj je suprotnosti s teologijom Svetaca posljednjih dana. Premda Isus nije bio asket, njegov je jednostavan život bio lišen svake ambicije za nakupljanjem bogatstva, slave ili političke moći. Proganjali su ga zato što ‘nije pripadao svijetu’ (Ivan 17:16, St). Najvažniji cilj Kristove službe bio je slavljenje svog Oca Jehove i posvećenje njegovog imena. Isto vrijedi i za Isusove prave učenike. Oni svoje vlastito spasenje smatraju manje važnim.

Isus je poučavao Riječ Božju, bez ustezanja citirao je iz nje te živio u skladu s njom. Brigham Young je rekao o Bibliji: “Tu knjigu smatramo svojim vodičem, svojim pravilom djelovanja; smatramo je temeljem svoje vjere. Ona pokazuje put do spasenja” (Journal of Discourses, svezak XIII, stranica 236). Stoga je poticao: “Uzmite Bibliju, usporedite s njom religiju Svetaca posljednjih dana i vidite hoće li izdržati na ispitu” (Discourses of Brigham Young). Ne samo mormonska vjeroispovijed već sve religije koje tvrde da su kršćanske moraju se podvrgnuti tom ispitu, jer je Isus rekao! ‘Pravi klanjaoci klanjat će se Ocu u duhu i istini’ (Ivan 4:23, St).

[Bilješka]

[Okvir na stranici 20]

Mormonski sveti spisi

PORED Biblije i Mormonove knjige, Sveci posljednjih dana priznaju i nekolicinu drugih spisa.

Nauk i savezi: To je prvenstveno zbirka onog što je Josip Smith nazvao objavama od Boga. Ponekad su bile revidirane prema tome kako je nalagao doktrinarni i povijesni razvoj.

Dragocjeni biser: Ova knjiga sadrži biblijske knjige Postanak i Matejevo 24. poglavlje koje je revidirao Josip Smith te Smithovu osobnu povijest. U njoj se također nalazi Smithov prijevod papirusa koji je kupio 1835. Tvrdio je da je to Abrahamov vlastiti rukopis, koji govori o tome kako ga je anđeo spasio kad ga je svećenik pokušao žrtvovati na oltaru. Papirus je ponovno nađen 1967. te ga je istražila nekolicina egiptologa. Ustanovili su, rečeno je u jednom izvještaju, da “nijedna jedina riječ navodnog prijevoda Josipa Smitha ne nalikuje sadržaju tog dokumenta”. Pokazalo se da je to bila Knjiga disanjâ, egipatski pogrebni dokument koji je bio zakopan s preminulom osobom. Smithov orginalni manuskript pokazuje da je koristio 136 različih engleskih riječi kako bi preveo egipatski hijeroglif za “jezero”.

Biblijski prijevod Josipa Smitha: Smith je 1830. započeo reviziju Biblije King James Version, koju nikada nije dovršio. Revidirao je nekih 3 400 redaka te dodao mnogo materijala, uključujući proročanstvo na kraju Knjige Postanka o svom dolasku u svojstvu “izabranog vidioca”. Budući da je manuskript ostao kod Smithove udovice, koja nije slijedila Brighama Younga, Crkva u Salt Lakeu rijetko citira iz njega, premda je prihvaćen kao ispravan.

Daljne “nadahnute” nauke: Njih u bilo koje vrijeme može prenijeti crkveni živući prorok a po autoritetu su jednake Svetom pismu. Jedan je takav primjer govor za Kinga Folletta održan 1844. Smith je održao taj govor na pogrebu starješine Kinga Folletta i u njemu je objasnio nauku o deificiranom čovjeku i humaniziranom Bogu. Govor se nalazi u djelu Journal of Discourses, zbirci predavanja Smitha, Younga i drugih mormonskih autoriteta 19. stoljeća.

[Okvir na stranici 21]

Mormonska obitelj Bogova

Bog: Otac svih Bogova, ima tijelo od mesa i kostiju (Nauk i savezi 130:22).

Elohim: Ponekad se spominje kao zasebna osoba. Također je opisan kao Vijeće Bogova koji su organizirali Zemlju (Nauk i savezi, 121:32; Dragocjeni biser, Abraham 4:1; Journal of Discourses, svezak 1, stranica 51).

Isus: Bog i Stvoritelj čitave Zemlje, Spasitelj (3 Nefi 9:15; 11:14).

Jahve: Starozavjetno ime za Isusa. (Usporedi Mormon 3:22; Moroni 10:34 i kazalo Mormonove knjige).

Trojstvo: Božanstvo trojice odvojenih, različih duhovnih osoba, Oca i Sina, od mesa i kostiju, te Svetog Duha (Alma 11:44; 3 Nefi 11:27).

Adam: Isusov pomoćnik prilikom stvaranja. Brigham Young je izjavio: “Naš je otac Adam došao u edenski vrt (...) i doveo Evu, jednu od svojih žena. (...) On je naš Otac i naš Bog” (Journal of Discourses, svezak 1, stranica 50, izdanje iz 1854). Sagriješivši, Adam je postao prvi kršćanin na Zemlji (Dragocjen biser, Mojsije 6:64-66; Ensign od siječnja 1994, stranica 11). On je “Pradavni” (Nauk i savezi 116) te je doslovni tjelesni Otac Isusov (Journal of Discourses, svezak 1, stranica 51).

Mihael: Još jedno ime za Adama, arkanđela (Nauk i savezi 107:54).

[Okvir na stranici 23]

Mormoni, nacionalizam i politika

JOSIP SMITH — prema mormonskom vjerovanju prorok, vidjelac i objavitelj — bio je također i gradonačelnik, rizničar, general-potpukovnik i američki predsjednički kandidat. Slijedeći njegovo vodstvo, mnogi su mormoni energični politički aktivisti. Crkva se ponosi svojim američkim nasljeđem i tvrdi da je Bog vodio pisanje američkog Ustava. Brigham Young je rekao: “Kad (...) Kraljevstvo Božje preuzme vlast, zastava Sjedinjenih Država ponosno će se vijoriti neokaljana na koplju Slobode i jednakih prava, bez mrlje.”

U 12. članku Članaka vjere stoji: “Vjerujemo u podložnost kraljevima, predsjednicima, vladarima i poglavarima te u pokoravanje, poštivanje i podupiranje zakona.” Dokle seže njihova podložnost? Kad su Sjedinjene Države ušle u prvi svjetski rat, starješina Stephen L. Richards tvrdio je: “Nema ljudi koji su lojalniji vladi Sjedinjenih Država od Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana.” “Kad se budemo borili, pobjeđivat ćemo Božjom snagom”, izjavio je jedan drugi starješina.

Dvanaesti članak jednako se odnosio i na one s druge strane bojnog polja. Profesorica Christine E. King sa Sveučilišta Staffordshire napisala je: “Njemački mormoni bili su ohrabreni da se bore za svoju zemlju i da se mole za njenu pobjedu.” Crkva je rekla da se ne bore protiv svoje britanske i američke mormonske braće već protiv vladinih predstavnika. “Takva razlika, premda neuvjerljiva, poslužila je da se ublaže moralne i vjerske sumnje njemačkih mormona.”

Kad je Hitler došao na vlast, nastavila se mormonska politika pružanja svesrdne podrške. “Nacisti nisu naišli ni na kakav otpor niti naznake kritike od strane Mormonske crkve”, napisala je dr. King. Crkvi je dobro poslužio mormonski naglasak na rasnu čistoću i patriotizam i mnogi su mormoni “jasno vidjeli veze između svoje vjere i politike Trećeg Reicha“. Kad se nekoliko mormona usudilo suprostaviti Hitleru, nisu dobili podršku mormonskih službenika. “Crkva je bila patriotski raspoložena i lojalna te je osuđivala svaki napad na nacističku vladu.” Crkva je čak posthumno izopćila jednog disidenta nakon što su ga nacisti smaknuli.b

Koliko se to razlikuje od onih koje se uzvisuje u Mormonovoj knjizi u Almi 26:32: “Radije oni žrtvovaše život svoj negoli da oduzmu život čak i svomu neprijatelju. I zakopaše oni svoje oružje ratno duboko u zemlju zbog ljubavi svoje prema braći svojoj.”

Isus je raspravljao s Pilatom: “Kad bi moje kraljevstvo pripadalo ovomu svijetu, moji bi se dvorani borili da ne budem predan Židovima” (Ivan 18:36, St). Njegovi učenici nisu smjeli uzeti oružje u obranu Božjeg vlastitog Sina, a kamoli u ratu između država. Čak su trebali ljubiti svoje neprijatelje (Matej 5:44; 2. Korinćanima 10:3, 4).

Danas ima pravih kršćana koji su pojedinačno i kao grupa sačuvali strogu neutralnost. U knjizi Mothers in the Fatherland pisalo je: “Jehovini svjedoci su se od svog osnutka odlučno držali odvojeni od svake države.” Stoga su oni za vrijeme Hitlerove stahovlade “praktički svi do jednog, jednoglasno odbili iskazati bilo kakav oblik poslušnosti nacističkoj državi”.

Premda ih je na tisuće bilo ubijeno mučeničkom smrću, Jehovini svjedoci ozbiljno su shvatili Isusove riječi: “Ako imadnete ljubav jedan prema drugome, po tom će svi upoznati da ste moji učenici” (Ivan 13:35, St).

[Bilješka]

[Okvir na stranici 24]

Biblija i mormonski zapisi — oprečnosti naukâ

Biblija: Premda nije poznata točna lokacija, edenski se vrt vjerojatno nalazio u području Mezopotamije kod rijeke Eufrat (1. Mojsijeva 2:11-14).

Nauk i savezi: Edenski vrt nalazio se u oblasti Jackson u Missouriju (SAD) (Nauk i savezi 57, prema objašnjenju predsjednika J. F. Smitha).

Biblija: Duša umire (Ezehijel 18:4; Djela apostolska 3:23).

Mormonova knjiga: “Duša nikad ne umire” (Alma 42:9).

Biblija: Isus je rođen u Betlehemu (Matej 2:1-6).

Mormonova knjiga: Isus se trebao roditi u Jeruzalemu (Alma 7:10).

Biblija: Isus je bio začet svetim duhom (Matej 1:20).

Journal of Discourses: Isus nije bio začet svetim duhom. Začet je u tijelu tako što je Adam imao spolni odnos s Marijom (Journal of Discourses, svezak 1, stranice 50-1).

Biblija: Novi Jeruzalem treba biti na nebu (Otkrivenje 21:2).

Mormonova knjiga: Novi Jeruzalem, zemaljski, trebaju sagraditi ljudi u Missouriju (SAD) (3 Nefi 32:23, 24; Nauk i savezi 84:3, 4).

Biblija: Pisci Biblije bili su nadahnuti da napišu Božje misli (2. Petrova 1:20, 21).

Mormonova knjiga: Njeni su proroci navodno pisali kako su najbolje znali (1 Nefi 1:2, 3; Jakov 7:26).

Biblija: Mojsijev zakon, uključujući i plaćanje desetine, ukinut je Isusovom smrću. Prilozi trebaju biti dobrovoljni, a ne prisilni (2. Korinćanima 9:7; Galaćanima 3:10-13, 24, 25; Efežanima 2:15).

Nauk i savezi: “To je zaista (...) dan prikupljanja desetine od naroda mojega, jer onaj koji daje desetinu, izgorjeti neće za dolaska njegova [Gospodinovog]” (Nauk i savezi 64:23).

[Slika na stranici 25]

Kip Moronija na vrhu mormonskog hrama u Salt Lake Cityu