Znanstvena fantastika — njen uspon do popularnosti

AMERIČKOJ filmskoj industriji prvi se put to dogodilo 1982. U sezoni 1982/83, najpopularniji filmski “glumac” uopće nije bio osoba. Prema knjizi The Illustrated History of the Cinema, to je bio ET, groteskno a opet na neki način simpatično biće iz svemira kojemu je pripala glavna uloga u filmu ET: Vanzemaljac!

Ovaj istaknut događaj samo je jedan pokazatelj ogromne popularnosti koju znanstvena fantastika (SF) uživa u posljednje vrijeme. Nekad stavljana u isti koš s jeftinim senzacionalističkim časopisima i smatrana hranom usamljenika i sanjara, znanstvena fantastika postala je sastavnim dijelom uobičajene zabave. Ali što se krije iza njenog dramatičnog uspona u popularnosti?

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo najprije razmotriti povijest znanstvene fantastike. Ljudi su od pamtivijeka pričali fantastične priče kako bi nekoga plašili, impresionirali ili jednostavno zabavljali. Međutim, tijekom 17. i 18. stoljeća, Evropa je ušla u eru znanstvenog i ekonomskog napretka. Mnogi su počeli osporavati tradicionalne ideje i autoritete. U toj atmosferi neki su počeli teoretizirati o tome kako će znanstveni napredak utjecati na čovječanstvo u budućnosti.

Tko je točno tvorac znanstvene fantastike, stvar je rasprave. Autori iz sedamnaestog stoljeća, Francis Godwin i Cyrano de Bergerac, pisali su fantastična djela koja su uključivala svemirska putovanja. Godine 1818. knjiga spisateljice Mary Shelley Frankenstein, ili moderni Prometej prikazala je znanstvenika koji je imao sposobnost prouzročiti život te opisala užasne posljedice toga.

Neki su pisci koristili ovakvu vrstu fantastike kako bi istakli mane ljudskog društva. Kad se stoga Jonathan Swift izrugivao engleskom društvu 18. stoljeća, on je svoju satiru utkao u niz izmišljenih putovanja. Rezultat toga bila su Guliverova putovanja, britka alegorija koja je nazvana “prvim književnim remek-djelom” znanstvene fantastike.

Ali obično se piscima Julesu Verneu i H. G. Wellsu pripisuje zasluga za stavljanje znanstveno-fantastičnog romana u njegov suvremeni oblik. Verne je 1865. napisao djelo Od Zemlje do Mjeseca — jedan u nizu uspješnih romana. Godine 1895, pojavila se popularna knjiga H. G. Wellsa Vremenski stroj.

Fantastika postaje stvarnost

Negdje u ranim 1900-im znanstvenici su neke od snova ovih vizionara počeli pretvarati u stvarnost. Prema onom što kaže knjiga Die Großen (Veliki ljudi), njemački je fizičar Hermann Oberth potrošio mnogo godina pokušavajući ostvariti san Julesa Vernea o čovjekovom letu u svemir. Oberthovi proračuni pomogli su da se položi znanstveni temelj za svemirska putovanja. On međutim nije jedini znanstvenik koji je bio pod utjecajem znanstvene fantastike. Popularni znanstveno-fantastični pisac Ray Bradbury rekao je sljedeće: “Wernher von Braun i njegovi kolege u Njemačkoj kao i svi u Houstonu i Cape Kennedyju čitali su H. G. Wellsa i Julesa Vernea dok su bili djeca. Odlučili su da kada odrastu sve to pretvore u stvarnost.”

U biti, znanstvena fantastika bila je odskočna daska za inovacije u mnogim područjima. Pisac René Oth tvrdi da postoji mali broj “izuma ili otkrića koje znanstvena fantastika nije unaprijed predvidjela”. Podmornice, roboti, rakete s ljudskom posadom bili su sastavni dio znanstvene fantastike znatno prije nego što su postali stvarnost. Zato znanstveno-fantastični pisac Frederik Pohl tvrdi da je “čitanje znanstvene fantastike širenje uma”.

Naravno, ne govori sva znanstvena fantastika zapravo o znanosti. Neki od najpopularnijih znanstveno-fantastičnih knjiga i filmova ustvari su vrsta onog što neki nazivaju znanstvena fantazija. Često je znanstvena vjerojatnost obilježje znanstvene fantastike dok su fantastične priče omeđene samo maštom svog autora. Čak i magija i vračanje mogu biti uključeni.

Koliko su međutim točni pogledi znanstvene fantastike na budućnost? Vrijedi li čitati ili gledati sve iz znanstvene fantastike? Sljedeći članci usmjerit će se na ova pitanja.

[Slika na stranici 3]

Roman Julesa Vernea “Od Zemlje do Mjeseca” pobudio je mnogo interesa za svemirska putovanja

[Zahvala na stranici 3]

Raketni brod: General Research Division/The New York Public Library/Astor, Lenox and Tilden Foundations