Morske kristalne palače
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ KANADE
“LEDENI brijeg ravno pred nama!” viče uznemireni osmatrač. Posada na zapovjedničkom mostu odmah reagira. Motori se okreću u drugom smjeru kako bi se izbjegao sudar. No prekasno. Desni bok broda prima fatalnu zasjekotinu.
Za nepuna tri sata sjeverni Atlantik progutat će tadašnji najveći svjetski luksuzni brod linijske plovidbe. Dana 15. travnja 1912, tek petog dana njegovog prvog putovanja iz Evrope u Sjevernu Ameriku, Titanic će otpočinuti na dnu oceana, 4 kilometra ispod morske površine. Oko 1 500 putnika i članova posade poginulo je u moru.
A što je ostalo od masivnog ledenog bloka? Ostao je praktički netaknut. Samo se njegov vrh sudario s Titanicom. Sljedećeg dana tragači su ga ugledali kako plovi na jug u toplije vode, kao da se ništa nije dogodilo. Umiranje ledenog brijega, postupno otapanje u prostranom oceanu, uskoro će pasti u zaborav. Međutim, potonuće Titanica još uvijek se pamti kao tragičnu morsku katastrofu.
Ledeni bregovi! Tako su privlačni i veličanstveni, a ipak tako nepopustljivi. Jeste li ih ikada vidjeli izbliza i osjetili kako utječu na čovjeka i prirodu? Da li biste željeli znati zašto i kako nastaju? I što se poduzima kako bi se ljude na moru zaštitilo od moguće opasnosti od ledenih bregova? (Vidi okvir “Međunarodna patrola za detekciju leda”).
Porijeklo i životni ciklus
Ledeni bregovi sliče divovskim slatkovodnim ledenim kockama. Potječu od ledenjaka i ledenih pokrova na sjeveru i na Antarktiku. Jeste li znali da antarktički ledeni pokrov proizvodi otprilike 90 posto zemljinih ledenih bregova? On daje i one najveće ledene bregove. Ovi se uzdižu i do 100 metara iznad površine vode i mogu biti duži od 300 kilometara i širi od 90 kilometara. Veliki ledeni bregovi mogu težiti od 2 do 40 milijuna tona. I kao kod snježnih pahuljica, ne postoje dva ledena brijega istog izgleda. Neki su pločasti, ili plosnatog vrha. Drugi imaju oblik klina, tornjasti su, ili su pak kupolasti.
Iznad mora obično se vidi tek otprilike sedmina ili desetina ledenog brijega. To posebno vrijedi za pločaste ledene bregove. To je slično onome što vidite kad kocka leda pluta u čaši vode. Međutim, taj omjer leda koji se vidi i leda koji je pod vodom varira, ovisno o obliku brijega.
Antarktički su ledeni bregovi uglavnom pločasti i ravni sa strane, dok arktički ledeni bregovi često imaju nepravilan oblik i tornjeve. Ovi posljednji, što uglavnom potječu od velikog ledenog pokrova koji prekriva Grenland, predstavljaju najveću prijetnju za čovjeka budući da mogu odstrujati do prekooceanskih brodskih ruta.
Kako se zapravo stvaraju ledeni bregovi? U sjevernim i južnim predjelima Zemlje gomilanje snijega i ledene kiše često premašuje otapanje i isparavanje. Zbog toga se naslage snijega koje nastaju na zemljanim površinama pretvaraju u ledenjački led. Godinu za godinom, dok padaju novi snjegovi i kiše, led se stalno zbija. Time se na prostranim područjima poput Grenlanda stvaraju masivna ledena polja. Konačno, led postaje toliko debeo i tvrd da uslijed toga teški ledenjak započne vrlo sporo kliziti s uzdignutih obronaka u doline i na kraju u more. Opisujući to seljenje, Bernard Stonehouse je u svojoj knjizi North Pole, South Pole izjavio: “Tvrdi je led elastičan no lako se deformira; pod pritiskom se njegovi heksagonalni kristali poslažu u liniju, zatim klize jedan po drugome kako bi omogućili klizanja i urušavanja koja povezujemo s ledenjacima.”
Zamislite samo rijeku leda kako veoma sporo, poput hladnog sirupa, prolazi neravnim terenom. Ova će gigantska ledena ploča, koja već ima duboke okomite pukotine, biti na udaru daljnjih djelovanja kako bi proizvela spektakularan fenomen kad jednom stigne do obale. Zahvaljujući zajedničkom djelovanju plime i oseke, valova i podvodnih erozija, ogromni blok slatkovodnog leda koji se može pružati nekih 40 kilometara u more gromoglasno će se otkinuti od ledenjaka. Ledeni brijeg je rođen! Jedan ga je promatrač opisao kao “plutajući kristalni dvorac”.
Na Arktiku godišnje nastane od 10 000 do 15 000 ledenih bregova. No ipak, uvjetno govoreći, vrlo ih malo dođe do južnih voda duž obale Newfoundlanda. Što se događa s onima koji dođu do tamo?
Seljenje ledenih bregova
Nakon što se ledeni bregovi otkinu, oceanska struja nosi većinu njih na dugačko putovanje prije nego što neke od njih zaokrene u pravcu zapada i juga te konačno u Labradorsko more, koje je dobilo nadimak Aleja ledenih bregova. Ledeni bregovi koji se održe tokom otprilike dvogodišnjeg strujanja iz mjesta svog nastanka u otvoreni Altantik nedaleko Labradora i Newfoundlanda imaju kratak životni vijek. Nošeni strujom u toplije vode, u velikoj se mjeri uništavaju zbog topljenja, erozije i daljnjeg otkidanja.
Obično se led danju topi i voda se skuplja u rascjepima. Noću se voda smrzava i širi u tim pukotinama pa uzrokuje otkidanje komada. Rezultat toga je nagla promjena oblika brijega, čime se mijenja njegovo težište. Ledena masa postupno se kotrlja u vodi, stvarajući potpuno novu ledenu skulpturu.
Dok se taj ciklus nastavlja i dok se ledeni dvorci cijepanjem i dalje smanjuju, oni stvaraju svoje vlastite ledene bregove koji se zovu “bregasti komadići”, otprilike veličine jedne prosječne kuće, i “male ledene sante”, otprilike veličine male sobe. Neke se manje sante leda čak mogu praćakati u obalnim plićacima i uvalama.
Bez obzira na okolnosti, okolina u južnijim vodama uzrokovat će brže raspadanje ledenog brijega u male djeliće slatkovodnog leda a potom u dio ogromnog oceana. Međutim, sve dok se to ne dogodi, s ledenim bregovima valja biti oprezan.
Kako ledeni bregovi utječu na naš život
Ribari koji zbog svojih sredstava za život ovise o oceanu često smatraju ledene bregove maltretažom i opasnošću. Jedan je ribar izjavio: “Ledeni brijeg može biti poželjan za turiste, no ribaru on predstavlja moguću opasnost.” Ribari su se vratili kako bi pogledali svoj ulov, tek da bi otkrili da je ledeni brijeg, koji su pokrenule plima i morska struja, uništio njihove dragocjene mreže i njihov ulov.
Ledeni bregovi zaslužuju da ih se poštuje. “Uputno je držati se na odstojanju”, kaže jedan kapetan jedrenjaka. “Ledeni su bregovi veoma nepredvidljivi! S onih visokih mogu se otkinuti ogromni komadi, ili se veliki blokovi mogu, udarivši o dno, otkinuti i poletjeti prema vama. Brijeg se isto tako može vrtjeti i kotrljati, pri čemu i jedno i drugo može biti katastrofalno za svakoga tko se usudi doći suviše blizu!”
Dno oceana izgrebeno ledenim bregovima predstavlja još jedan zabrinjavajući aspekt. “Ukoliko je brijegov gaz otprilike jednak dubini vode, njegovo dno zna iskopati duge i duboke kanale. Takvo djelovanje u područjima gdje se traži nafta imalo bi katastrofalne posljedice po instalacije na morskom dnu kao što su ušća bušotina”, kaže jedan promatrač.
Sada već možda mislite da bi bilo bolje kad ne bi postojali ledeni bregovi. Međutim, priča o ledenom brijegu uopće nije skroz negativna. Jedan stanovnik Newfoundlanda je zapazio: “Godinama ranije, prije nego što je rashlađivanje postalo stvar svakodnevice, ljudi iz nekih malih obalnih sela znali su sačuvati male komadiće ledenog brijega i baciti ih u svoje bunare kako bi održavali ledenu hladnoću vode. Jedan drugi običaj bio je sačuvati komade ledenog brijega u posudama od piljevine kako bi pomogli pri izradi domaćeg sladoleda.”
Te ogromne planine plutajućeg ledenjačkog leda naročito privlače turiste. Oni traže vidikovce na krševitoj obali Newfoundlanda s kojih bi dobili panoramski pogled na Atlantik i uživali promatrajući te morske divove. Fotografski aparati škljocaju kako bi zabilježili taj trenutak na filmu.
Ledeni bregovi također mogu pružiti gotovo beskonačne količine svježe pitke vode. Destiliranje i flaširanje vode iz ledenih bregova moglo bi u ovom vremenu neviđene zagađenosti vode na kraju postati ostvariv pothvat. Kada se radi o velikim količinama, možda izgleda jednostavnim pronaći divovsku “kocku leda” i dovući je u luku na obradu. U stvarnosti, to predstavlja ogroman izazov koji se dosad pokazao neostvarivim.
Čudo Jehovinih djela stvaranja
Stvoritelj neba i Zemlje pita: “Iz čije je utrobe izašao led?” (Job 38:29). Elijuv je to znao pošto je ranije bio rekao: “Od dihanja Božijega postaje led” (Job 37:10).
Zato, kad gledamo ta impozantna, blistava morska čuda, misli nam se upravljaju prema našem Stvoritelju, koji ih je tamo smjestio. Poput psalmista kažemo: “Kako je mnogo djela tvojih, Gospodine! Sve si premudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega.” On dodaje: “Divna su djela tvoja” (Psalam 104:24; 139:14).
Doista, Jehova je Stvoritelj koji stvara čuda. Kako li samo žudimo da ga bolje upoznamo! To možemo učiniti posvećujući pažnju njegovoj Riječi (Rimljanima 11:33).
[Okvir na stranici 18]
Međunarodna patrola za detekciju leda
Nakon tragedije prekooceanskog broda linijske plovidbe Titanica, godine 1914. osnovana je International Ice Patrol (IIP) (Međunarodna patrola za detekciju leda), radi određivanja pozicija ledenih bregova, prognoziranja njihovog kretanja na temelju oceanskih i vjetrenih struja i potonjeg upozoravanja javnosti s obzirom na led. U namjeri da se pruži zaštita od tih kristalnih morskih divova, uloženi su maksimalni napori kako bi se prikupilo znanje o karakteristikama i ponašanju leda. Tehnologija koju se koristi obuhvaća vizualno i radarsko nadgledavanje iz aviona, izvještaje s teretnih brodova o tome gdje su viđeni ledeni bregovi, satelitske fotografije te oceanografske analize i prognoze.
[Slika na stranicama 16 i 17]
Tornjasti
Kupolasti
Pločasti