Duhanske kompanije zahvatila vatrena oluja
PREMA izvještaju koji je objavljen u The New York Timesu od 26. srpnja 1995, “Ministarstvo pravosuđa sazvalo je istražni sud u New Yorku koji bi ispitao jesu li duhanske kompanije podnijele saveznim inspektorima neistinite podatke o sastojcima i negativnom djelovanju cigareta. Ministarstvo će sada vjerojatno sazvati drugu porotu koja će ispitati jesu li direktori kompanija lagali Kongresu u vezi s duhanskim proizvodima.”
Koji je temelj za takvo što? Izvještaj je pružio razjašnjenje: U travnju 1994. generalni direktori sedam vodećih duhanskih kompanija u Sjedinjenim Državama pod zakletvom su posvjedočili pred Kongresnim odborom kako “nisu znali da nikotin izaziva ovisnost, da cigarete uzrokuju bolest ili da su njihove kompanije manipulirale količinom nikotina u duhanskim proizvodima”.
Nakon toga krov se urušio — njihove tvrdnje da su nedužni pale su u vodu — kad je u lipnju 1995. na svjetlo dana izašlo dvije tisuće inkriminirajućih dokumenata. Ti su dokumenti pokazali da su znanstveni radnici koji se bave istraživanjem duhana proveli 15 godina u istraživanju “farmakološkog” djelovanja nikotina na tijelo, mozak i ponašanje pušača. Dr. Victor DeNoble, koji se ranije kao znanstvenik bavio istraživanjem za jednu kompaniju, opisuje ključno otkriće tog istraživanja: “Kompanija je počela uviđati da može smanjiti količinu katrana, a povećati količinu nikotina a da ipak dobije cigaretu koja je pušaču prihvatljiva. Nakon sveg njihovog rada shvatili su da nikotin ne djeluje samo umirujuće ili stimulirajuće već da djeluje centralno, u mozgu, te da ljudi puše radi djelovanja koje ono vrši na mozak.”
Prema The New York Timesu, istraživanja kompanija pokazala su da “koju god marku cigareta ljudi pušili, uglavnom su dobivali potrebnu količinu nikotina tako što su dublje uvlačili, duže zadržavali dim u ustima ili tako što su pušili više cigareta”. Istraživači u kompanijama nastojali su stvoriti cigaretu s niskom količinom katrana a koja ima dovoljnu količinu nikotina da bi pušaču pružila zadovoljstvo.
Dokumentacija je nadalje otkrila da su duhanske kompanije pokazale snažan interes za svoje potrošače. Studenti su preko 15 godina bili meta njihovog pomnog ispitivanja. Stanovnicima jednog gradića u Iowi, uključujući i neke 14-godišnje pušače, bila su postavljena pitanja u vezi s njihovim pušačkim navikama.
Razotkrivanje dokumentacije tog istraživanja smatra se blagoslovom za koaliciju odvjetnika koji su pokrenuli zajedničku parnicu protiv sedam duhanskih kompanija. Oni optužuju da su duhanske kompanije prikrivale da znaju za to da nikotin ima ovisnička svojstva te da su manipulirale količinama nikotina kako bi povećale ovisnost. Jedan je advokat izjavio da nijedna porota na svijetu neće povjerovati da su se te kompanije bavile istraživanjem iz hobija.
Dok vatrena oluja postaje sve žešća u razvijenim zemljama svijeta, duhanski dim sve više puše prema zemljama u razvoju. Na Jugu, ili u zemljama u razvoju, prije četrdeset godina praktički nijedna žena nije pušila, a kod muškaraca je pušilo samo nekih 20 posto. No danas se u pušače duhana ubraja 8 posto svih žena i 50 posto svih muškaraca u zemljama u razvoju — a taj broj raste. “Dim”, kažu istraživači, “puše prema Jugu.”
Dopisnik Probudite se! izvještava o tom trendu
Naš dopisnik iz Brazila općenito komentira situaciju na Jugu. Istraživanja u industrijaliziranim zemljama svijeta slikaju sve smrtonosniju sliku za pušača duhana. To ima svojih posljedica. “Zemlje koje su uvidjele presudnu ulogu javnog informiranja sada su svjedoci početka opadanja potrošnje duhana”, izvještava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). “Na Sjeveru”, dodaje Panos, organizacija za informiranje s centrom u Londonu, “pušenje u mnogim domovima, na javnim mjestima i na radnom mjestu više nije društveno prihvatljivo” i ljudi sada mahom uviđaju da “mogu umrijeti od pušenja”. “Duhanska industrija kreće se prema Jugu.”
Za razliku od toga, pokazuje se da je otvoriti novo tržište na Jugu jednako lako kao i otvoriti kutiju cigareta. Uvjeti koji postoje u zemljama u razvoju više su nego privlačni za duhansku industriju. Od 4 zemlje u razvoju 3 nemaju zabrane reklamiranja cigareta a istovremeno je prisutan nizak stupanj javne svijesti o opasnostima pušenja. “Ljudi nisu svjesni opasnosti zato što im se o njima ne govori”, piše Panos.
U namjeri da nagovore mlade žene — koje su jedna od glavnih meta te industrije — da zapale svoju prvu cigaretu, reklame “prikazuju pušenje kao glamuroznu zabavnu aktivnost u kojoj uživaju samostalne žene”. Reklame cigareta zvuče upadljivo slično onima koje se prije pola stoljeća koristilo u industrijaliziranim zemljama. U ono doba reklame su bile djelotvorne. Nije dugo trebalo, kaže jedan izvor, da svaka treća žena počne “pušiti s entuzijazmom jednog muškarca”.
Danas pojačano nasrtljiv marketing usmjeren na neupućene žene u zemljama u razvoju jamči da će uskoro biti ponovljen reklamni “uspjeh” iz 1920-ih i 1930-ih. Dakle, milijunima mladih žena u najsiromašnijim zemljama svijeta crno se piše jer su one sada u opasnosti da postanu, kako se izrazio jedan promatrač, “lijepe mlade djevojke u svojim ranim nikotinejdžerskim godinama”.
Prvenstvena meta
Mada žene čine jednu od glavnih meta duhanske industrije, njenu prvenstvenu metu čine mladi ljudi. Reklame u stilu crtanih filmova i slogani za cigarete na igračkama donose profit, a isto vrijedi i za sponzoriranje sportskih manifestacija.
Časopis Panoscope izvještava da se u Kini mladi ljudi “masovno odaju pušenju”. Oko 35 posto mladih u dobi od 12 do 15 godina te 10 posto mladih u dobi od 9 do 12 godina jesu pušači. Dnevnik Folha de S. Paulo izvještava da u Brazilu puši nekih deset milijuna mladih. Jesu li oni neupućeni s obzirom na opasnosti? “Znam da je pušenje cigareta štetno”, kaže Rafael, 15-godišnji Brazilac koji dnevno puši kutiju i pol, “ali to je jako ugodno.” Kakva je posljedica takvog lakomislenog razmišljanja? “Svakodnevno”, izvještava Panos, “daljnjih najmanje 4 000 mladih ljudi počne pušiti.”
Duhanska industrija izvozi na Jug neke proizvode koji sadrže veći postotak katrana i nikotina nego marke koje se prodaju na Sjeveru. Razlog je očit. “Ja se ne ispričavam za nikotin”, rekao je prije nekoliko godina jedan službenik duhanske industrije. “To je ono što donosi ponovni posao. To je ono što navodi ljude da dolaze po još.” To je djelotvorno. “Zbog velike količine nikotina”, potvrđuje nizozemska publikacija Roken Welbeschouwd (Pušenje — kad se sve uzme u obzir), “brže se postiže ovisnost, a to stvara šansu za povećanje potrošnje i prodaje pomoću postupnog smanjivanja tih količina.”
“Duhanska industrija”, zaključuje Panos, “gleda na Jug kao na tržište koje će industriju uvijek održavati na životu.”
Zapaliti ili nastaviti živjeti?
Ukoliko živite u nekoj od zemalja u razvoju, što ćete učiniti? Činjenice su jasne. Sve do 1950, smrtnost uslijed bolesti povezanih s pušenjem bila je zanemariva, no danas na Jugu godišnje umire milijun ljudi uslijed bolesti povezanih s pušenjem. Međutim, WHO upozorava da će u zemljama u razvoju u roku od tri desetljeća broj smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem narasti na sedam milijuna godišnje. Za razliku od onog što vam reklame za cigarete poručuju, cigarete na kraju dođu kao čavli u lijesu.
Kažete da ste svjesni opasnosti? Dobro, no što ćete učiniti sad kad to znate? Hoćete li biti nalik pušaču koji je pročitao toliko groznih stvari o pušenju da je odlučio prestati čitati? Ili ćete biti toliko mudri da biste prozreli kroz dimnu zavjesu koju smišljaju reklame za cigarete i odbacili pušenje? Istina, duhanski dim puše prema Jugu — no on ne mora puhati prema vama!
[Okvir na stranici 19]
Kina — broj jedan
Zhang Hanmin, 35-godišnji radnik iz Kine, rukama zaklanja plamen i pripaljuje cigaretu. “Da vam pravo kažem”, kaže on, “mogu bez mnogih stvari, ali ne mogu bez cigareta.” Izgleda da to vrijedi i za 300 milijuna drugih Zhangovih zemljaka. Kina je od 1980-ih “u proizvodnji, prodaji i pušenju cigareta nadmašila sve druge zemlje”. U jednoj od proteklih godina “populaciji okorjelih pušača prodane su milijarde cigareta”, čime je Kina postala “prva duhanska nacija u svijetu” (časopis Panoscope).
[Okvir na stranici 20]
Cigarete s “garancijom”?
Premda godišnje tri milijuna ljudi umire od bolesti koje su povezane s duhanom, reklame i dalje poručuju pušačima da je njihova navika bezopasna. Naprimjer, jedna je nedavna reklama u brazilskom časopisu najavila dolazak marke cigareta koju se “dobiva s tvorničkom garancijom”. Reklama uvjerava: “Vaš automobil ima garanciju; vaš televizor ima garanciju; vaš sat ima garanciju. I vaša cigareta ima garanciju.” Međutim, kao što reklame pokazuju i kao što kronično oboljeli pušači mogu potvrditi, jedina je garancija to da “pušenje šteti zdravlju”.
[Slika na stranici 19]
Glavna meta — žene u zemljama u razvoju
[Zahvala]
WHO-ova fotografija autora L. Taylora
[Slika na stranici 20]
Nisu svjesni opasnosti?
[Zahvala]
WHO