Pogled u svijet
“Nijemi holokaust”
Gledano s pozicije Oxfama, vodeće dobrotvorne organizacije za razvoj, patnje siromašnih ljudi u svijetu dovoljno su ozbiljne da bi ih se moglo prozvati “nijemim holokaustom”, pišu britanske novine Guardian Weekly. U izvještaju koji je inicirao petogodišnju kampanju za pomoć siromašnima u svijetu, Oxfam je otkrio da u 50 najsiromašnijih država živi petina svjetskog stanovništva. Te iste zemlje doživjele su vrtoglavi pad udjela u svjetskom dohotku na samo 2 posto. U tim zemljama ujedno raste i jaz između bogatih i siromašnih. Meksiko, naprimjer, pati od teške financijske krize i siromaštva koje uzima maha, no istovremeno je doživio najbrži porast broja milijardera. Jedna Oxfamova predstavnica kaže: “Osjeća se da su svjetski vođe i UN (...) zalutali. Za novi milenij treba nam novi pristup stvarima.”
Štetnije od cigareta
Taj je zaključak donio odbor parlamenta u Indiji u vezi s bidijem, koji je ujedno poznat kao cigareta siromašnog čovjeka. Procjenjuje se da više od četiri milijuna muškaraca, žena i djece dnevno proizvode preko 300 milijuna bidija, zamatajući duhanski prah u lišće biljke tendu i vežući smotuljak koncem. Kako piše The Times of India, jedan nedavni izvještaj pokazuje da kod bidija postoji dva i pol puta veća mogućnost oboljenja od raka nego kod cigareta, da može uzrokovati silikozu i tuberkulozu te sadrži 47 posto katrana i 3,7 posto nikotina, za razliku od standardne indijske cigarete koja sadrži 36 posto katrana i 1,9 posto nikotina. Nisu samo pušači izloženi riziku. Milijuni ljudi koji proizvode bidij obično rade puno sati u nehigijenskim uvjetima, udišući duhanski prah u slabo prozračenim kućercima. Naročito stradavaju radnici dječje dobi.
Kako pismenost utječe na majke
Stručnjaci na polju javnog zdravstva dugo su smatrali da djeca u zemljama u razvoju imaju veće izglede za preživljavanje ako su im majke pismene — no sâmo čitanje nikad nisu uspjeli izdvojiti kao ključni faktor. Prema časopisu New Scientist, jedna studija provedena u Nikaragvi “prvi put je pokazala da obrazovanje žena neposredno utječe na zdravlje njihove djece”. U studiji su bile ispitane nepismene žene koje su kao odrasle sudjelovale u nikaragvanskom masovnom programu opismenjivanja od 1979. do 1985. Potkraj 1970-ih stopa smrtnosti kod djece nepismenih majki iznosila je oko 110 smrtnih slučajeva od 1 000 živorođenih. Do 1985. stopa smrtnosti kod djece čije su majke putem programa naučile čitati pala je na 84 od tisuću. Njihova su djeca ujedno bila bolje ishranjena. Stručnjaci još uvijek ne znaju zašto djeca pismenih majki toliko bolje prolaze.
Poljuljano povjerenje
Mali gradić u uvali Chesterfield u Hudsonovom zaljevu u kanadskom Sjeverozapadnom Teritoriju uzdrman je optužbama o zlostavljanju školske djece koje je uzelo maha. Prema časopisu Maclean’s, jedan nezavisni izvještaj koji je vlada nedavno objavila otkrio je incidente seksualnog i fizičkog zlostavljanja djece urođeničkih Eskima tokom 17-godišnjeg perioda u 1950-ima i 1960-ima u državnoj predškoli Sir Joseph Bernier i u obližnjoj rezidenciji kojom upravlja Katolička crkva. Policija je okončala 21-mjesečno istraživanje 236 navodnih slučajeva zlostavljanja te je odlučila da neće podnijeti tužbe — u nekim slučajevima zato što je nastupila zastara; u drugim zato što su navodni počinitelji ostarjeli ili su čak preminuli; a u nekima pak zato što neki bivši predškolci nisu mogli sa sigurnošću identificirati prekršitelje. Maclean’s je zabilježio: “Premda je to što je proteklo mnogo vremena nesumnjivo otežalo kažnjavanje navodnih prekršitelja, to kod žrtava nije izbrisalo bol.”
Obiteljski život se pogoršava
Koliko je danas uspješan obiteljski život? Prema Odjelu Ujedinjenih naroda za javno informiranje, širom svijeta očevi prosječno provode dnevno manje od sat vremena nasamo sa svojom djecom — u Hong Kongu prosjek iznosi samo šest minuta. Sve je veći broj samohranih roditelja. U Ujedinjenom Kraljevstvu, naprimjer, polovina svih novorođenih 1990. pripada neudatim majkama. Nasilje u obitelji također uzima maha. Procjenjuje se da kod djece koja žive u Sjedinjenim Državama i Zapadnoj Evropi 4 posto svake godine doživi teško nasilje u domu. Ostarjeli također imaju problema. U UN-ovom izvještaju stoji: “Čak i u takozvanim ‘razvijenim’ zemljama Evropske unije (EU), petina ostarjelog stanovništva živi u priličnom siromaštvu, često izolirana u urbanim getima nemajući podršku od strane članova šire obitelji.”
Opasnosti međunarodnog bračnog posredovanja
S povećanom slobodom putovanja iz Istočne u Zapadnu Evropu došao je i jedan neugodan nusprodukt: međunarodno bračno posredovanje. Procjenjuje se da je od 1991. nekih 15 000 žena prešlo iz Istočne u Zapadnu Evropu u svojstvu nevjesta naručenih pismenim putem. Mnoge žene žive u siromaštvu i sanjaju o boljem životu, pa se zato javljaju na oglase agencija za bračno posredovanje. San se veoma često pretvori u noćnu moru kad žena na kraju bude izolirana u stranoj zemlji i ostavljena na milost i nemilost okrutnog supruga. Jednu je poljsku nevjestu njen suprug iz Njemačke tako teško pretukao da je pobjegla u šumu i tamo se dva dana skrivala po vrlo niskim temperaturama. Zbog ozeblina su joj morali amputirati lijevo stopalo i desnu nogu. Engleske su novine Guardian Weekly zapazile: “Mnoge agencije za bračno posredovanje ujedno posluju i kao centri za prostituciju. Oni primamljuju žene da odu u inozemstvo i potom ih prisilno dovode u bordele. One koje se opiru u pravilu se ubija.”
Mučnina za vrijeme putovanja
Imate li mučninu za vrijeme putovanja? Ako je tako, niste jedini. Od deset ljudi čak ih je devetero u različitim stupnjevima sklono mučnini za vrijeme putovanja, izvještava International Herald Tribune. Psi, a naročito štenci, također su osjetljivi. Čak i riba, kad se brodom prevozi po olujnom moru, može dobiti morsku bolest! Kakav je lijek za to? Mnogi ljudi pribjegavaju lijekovima koji se mogu kupiti u skoro svakoj ljekarni. Evo nekih drugih prijedloga koji mogu pomoći: Nemojte čitati u vozilu koje se kreće. Sjednite tamo gdje ima najmanje gibanja — naprimjer, na prednjem sjedalu automobila ili blizu avionskog krila. Usredotočite se na udaljene objekte, kao što je horizont. Ukoliko to ne želite učiniti, onda zatvorite oči.
U Francuskoj se povećava zagađenost zraka
Unatoč zajedničkim naporima u borbi protiv zagađenosti zraka, zagađenost postaje sve veća i predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje milijuna ljudi koji žive u Parizu i drugim francuskim gradovima. Dok je u prošlosti teška industrija bila glavni krivac, danas je automobil odgovoran za 80 posto zagađenja gradskog zraka. U Francuskoj se od 1970. udvostručio broj vozila, popevši se naglo sa 12 na 24 milijuna, od čega samo u pariškoj regiji ima 3,2 milijuna vozila. Pariške novine Le Monde pišu da je nedavna vladina studija pokazala kako je prilikom svakog porasta koncentracije otrovnih plinova u pariškoj regiji shodno tome došlo i do porasta broja smrtnih slučajeva i hospitalizacija uslijed dišnih oboljenja. Dosad nisu poduzete nikakve konkretnije mjere. Političari očito strahuju da će bilo kakve mjere koje su dovoljno restriktivne da bi bile djelotvorne izazvati negodovanje kod glasača koji su vozači.
Govorne mane kod djece
Istraživači sa Sveučilišne klinike za poremećaje u komunikaciji u Mainzu (Njemačka), otkrili su da svako četvrto dijete predškolske dobi ima govornu manu. “Nisam se mogao načuditi brojkama”, priznao je profesor Manfred Heinemann, direktor klinike. Medicinsko osoblje testiralo je djecu u dobi od tri do četiri godine i otkrilo je da 18 do 34 posto njih ima govorne mane. Tome shodna brojka iz 1982. iznosila je svega četiri posto. Što je uzrok porastu? “Obitelji previše gledaju televiziju a premalo razgovaraju”, izvještavaju njemačke novine Der Steigerwald-Bote. Izgleda da u mnogim obiteljima videokasete, televizori i kompjuterske igre preuzimaju ulogu roditelja. Istraživači su primijetili da su neka djeca, koja su jedva znala govoriti, ipak bila “brza poput munje” kad se radilo o kompjuterskim igrama.