Pogled u svijet
Krađe u britanskim crkvama
“Mjesta na kojima se obožava Boga ne smatra se više neoskvrnjivima”, izvještava londonski The Sunday Times. Iz engleskih crkava krade se svijećnjake, biskupske stolice, mjedene stalke za Biblije, srednjovjekovne pehare i drevne krstionice te ih se prodaje kao vrtne ukrase. Ova je ilegalna trgovina međunarodnog karaktera, a predmete se krade po narudžbi. Jedan nestali prozor od obojenog stakla pojavio se u restoranu u Tokyu. Crkve godišnje pretrpe štetu od gotovo 7 milijuna dolara. Sada se postavlja kompleksne uređaje za motrenje te se unajmljuje agencije za osiguranje da bi štitile crkvene prostorije.
Daljnji abortusi u Kanadi
U Kanadi je 1993. izvršen rekordno velik broj od 104 403 abortusa, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja porast od 2,3 posto. Prema The Toronto Staru, “to zapravo znači 26,9 abortusa na 100 živorođenih”. Što je uzrok tog porasta? Dok neki to pripisuju sve većem broju privatnih klinika za abortuse u zemlji, službenici Kanadskog udruženja za planirano roditeljstvo ističu ekonomske pritiske kao “glavni razlog koji se navodi za vršenje abortusa”. Anna Desilets, generalni direktor Alliance for Life, grupe protivnika abortusa, smatra da “dostupnost abortusa navodi ljude da se njime posluže kao sredstvom za kontrolu rađanja i to na račun države”.
Bebe oboljele od AIDS-a
Broj venezuelskih beba oboljelih od AIDS-a raste alarmantnom brzinom, izvještava karakaški El Universal. “Prije se godišnje prijavljivalo dvoje do šestero djece oboljele od AIDS-a”, objašnjava jedan stručnjak, “no sada imamo dva do šest slučajeva tjedno.” Postotak zaraženih žena, koje potom prenose virus na svoje bebe, svakim je danom sve veći. “Važno je imati na umu”, zaključuje novinski izvještaj, “da statistike koje je obradilo Ministarstvo zdravstva predstavljaju samo kap u moru.”
Porast broja nasilnih žena
“Žene se češće upuštaju u nasilje nego što je to bio slučaj u prošlosti”, tvrdi kriminolog Tom Gabor sa Sveučilišta u Ottawi. “Nasilje”, izvještavaju novine The Globe and Mail, “sve više čine žene koje preuzimaju prije vodeću nego podređenu ulogu. Dotične nisu tek pomagačice muškog zloduha.” Broj optužbi za nasilne zločine protiv punoljetnih žena porastao je sa 6 370 u 1983. na 14 706 u 1993. godine. No muškarci su još uvijek odgovorni za većinu nasilnih zločina. Prema The Globe, “godine 1993. 88,6 posto odraslih i 76,3 posto adolescenata optuženih za nasilne zločine bili su muškarci”.
Svećenici i brak
Australske novine The Sydney Morning Herald izvijestile su o tome da sve veći broj utjecajnih katolika tvrdi kako bi “ukidanje prisilnog celibata zaustavilo pad broja svećenika”. Celibat se smatra glavnom kočnicom koja mlade muškarce odvraća od stupanja u svećeničke redove. Naglašavajući taj problem, Herald je iznio neke indikativne brojke. Glavni centar za izobrazbu svećenika u Novom Južnom Walesu imao je od 1955. do 1965. prosječno 60 novih polaznika godišnje. No paralelna brojka u razdoblju od 1988. do 1994. bila je tek devet novih polaznika godišnje. Zamjenik direktora jednog drugog koledža za izobrazbu svećenika u Sydneyu izjavio je da bi se, prema njegovom mišljenju, dozvoljavanje svećenicima da sklapaju brakove pokazalo kao rješenje tipa “drži vodu dok majstori odu”, a ne kao dugotrajno rješenje za krajnje akutan manjak svećenika u Australiji.
‘Strpljivi ubojice’
Ujedinjeni narodi nastoje prikupiti 75 milijuna dolara kako bi se otpočelo s uklanjanjem, kako se procjenjuje, 110 milijuna kopnenih mina u 64 zemlje, izvještava International Herald Tribune. Proizvodnja jedne protupješadijske mine koja nije veća od kutije cigareta košta samo oko 3 dolara. No pronalaženje jedne takve mine i njeno uklanjanje iz tla košta 300 do 1 000 dolara. No postoji još jedan problem koji koči uklanjanje mina. Jedan je predstavnik Ujedinjenih naroda izjavio: “Svake se godine, uz više od 100 milijuna već položenih mina, položi 2 milijuna novih protupješadijskih mina.” Stručnjaci se slažu da će proći desetljeća dok svijet ne bude očišćen od onog što je jedan kambodžanski general opisao kao “strpljive ubojice koji nikada ne zakažu”.
Samoubojstva skakanjem s mosta
Od otvorenja slavnog mosta Golden Gate u San Franciscu 1937. više od tisuću osoba počinilo je samoubojstvo skočivši s njega. “Samoubojstvo skakanjem s Golden Gate mosta ima svojevrsnu romantiku, neku draž. Tamo je tako predivno. U pitanju je jedna specifična fantazija”, rekao je stručnjak za samoubojstva Richard Seiden. Malo tko od onih koji skoče preživi da bi mogao pričati o tome, što i nije iznenađujuće budući da udare o vodu pri brzini od 120 kilometara na sat i da im se najčešće rasprsnu unutarnji organi. Studija koja je bila provedena kod 500 osoba koje su bile odgovorene od toga da skoče s mosta pokazala je da ih je manje od 5 posto na kraju ipak počinilo samoubojstvo.
Prometne pogibije
Imajući 26 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika, Argentina je danas prva u svijetu po broju poginulih u prometu, pišu argentinske novine Clarín. Tokom 1993. u zemlji je bilo 8 116 takvih smrtnih slučajeva. Godine 1994. broj je narastao na 9 120. No već u prvih šest mjeseci 1995. bilo je više od 5 000 smrtno stradalih u prometu. Godine 1994. oko 25 posto žrtava bili su pješaci. Samo u provinciji Buenos Aires broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama porastao je za 79 posto. Veliki postotak tih nesreća dogodio se zato što vozači nisu dobro procjenjivali prilikom pretjecanja drugih vozila.
Djeca pušači
Izvještaj za 1993/94. pokazuje da je u Britaniji porastao broj djece koja puše. Broj pušača u dobi od 11 do 15 godina porastao je s 10 na 12 posto. Taj je porast dvostruko veći od porasta koji su državni zdravstveni službenici očekivali u 1994, pišu novine Independent. Premda je došlo do smanjenja broja odraslih pušača, nekih 29 posto britanskih muškaraca i 27 posto žena još uvijek puši. “Prije nego što se izvrši neki značajniji utjecaj na stavove tinejdžera, možda će biti potrebno izrazitije smanjenje pušenja kod odraslih”, zaključuje se u izvještaju.
Oralna higijena za starije osobe
“Kod starijih ljudi oralna higijena može predstavljati pitanje života i smrti”, piše Asahi Evening News. Japanski su znanstvenici zaključili da “stariji ljudi mogu smanjiti opasnost od upale pluća naprosto tako da peru zube”. U sklopu studije koja je provedena kod 46 starijih osoba, jednoj su 21-članoj grupi medicinske sestre svakog dana temeljito prale zube poslije ručka. Također su im dvaput ili triput tjedno kontrolirali oralnu higijenu. Nakon tri mjeseca ustanovljeno je da je dotična 21 osoba bolovala od vrućice deset dana manje nego 25 onih koji se nisu pridržavali te rutine. Bolje zdravlje pripisano je odsutnosti oralnih bakterija. U jednoj je ranijoj studiji bilo zaključeno da “slina ili sitni komadići hrane koje se nehotice udahne u pluća često uzrokuju upalu pluća”, pisale su novine.
Besmrtnost na prodaju?
“Za 35 dolara možete dobiti besmrtnost”, tvrdi eugenski Register-Guard u Oregonu (SAD). Mikrobiolog James Bicknell nudi da sačuva vašu DNK da bi, kako piše u novinama, “u nekom budućem stoljeću neki vama privrženi potomak mogao upotrijebiti biološku informaciju iz DNK kako bi napravio vašu kopiju”. Dr. Bicknell prodaje DNK komplet koji se sastoji od dva komada sterilne gaze i posudice s tekućinom. “Protrljajte gazu po unutrašnjoj strani svojih obraza”, kaže on, “stavite je u tekućinu i pošaljite je natrag meni.” On potom iz stanica koje su se uhvatile za gazu ekstrahira DNK te je polaže na komadić filterpapira. Papir se konzervira u jednu cjevčicu u maloj aluminijskoj kutiji na kojoj je ugravirano vaše ime pa je možete staviti gdje god hoćete. Guard piše: “On zaključuje da ljudi čuvaju pepeo pokojnika, pramenove kose i komade noktiju. Kutija s DNK je nešto što treba ostaviti unucima u nasljeđe.”
Genska terapija na udaru kritike
Kad se prije šest godina započelo s genskom terapijom na ljudima, puno se toga očekivalo. Znanstvenici su očekivali da će s vremenom izliječiti nasljedne genetske bolesti tako da se pacijentima ubrizgava korektivne gene. Također su se nadali da će uspjeti ubrizgati genetski materijal koji bi doveo do samouništenja štetnih stanica, poput stanica raka. Međutim, nakon mnogih entuzijastičkih istraživanja, terapija dolazi na udar kritike. International Herald Tribune tvrdi: “Pored sveg tog ludila dosad nema nijednog jedinog pisanog izvještaja o tome da je nekom pacijentu pomogla genska terapija.” Vodeći znanstvenici strahuju da komercijalni i osobni interesi previše požuruju istraživanje, umjesto da ga požuruje briga za pacijente. Jedan od problema sastoji se u tome što stanice koje su bile liječene genskom terapijom mogu biti napadnute i uništene od strane tjelesnog imunološkog sustava, koji ih smatra stranima.