Australski “raspjevani zvonik”
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ AUSTRALIJE
UMJETNOST, tehnologija i znanost često se znaju udružiti na polju muzike kako bi stvorile čitav niz instrumenata izvanredne kvalitete. No dok su violine Antonija Stradivarija i flaute Theobalda Böhma možda veoma poznate, o veličanstvenom se carillonu (karijonu), općenito govoreći, malo zna.
No što je carillon i kako se svira? Posjeta jednom od najvećih carillona na svijetu bit će poučna i po svoj će prilici produbiti naše cijenjenje prema ovoj jedinstvenoj muzici.
Enormno velik instrument
Carillon spada u najveće muzičke instrumente na svijetu i drevnog je porijekla. Obično se postavlja u zvonik i stoga se odgovarajuće naziva “raspjevani zvonik”. Carillon i zvonik u Canberri, australskom glavnom gradu, obljetnički je poklon vlade Velike Britanije 1963. povodom svečanog obilježavanja 50-godišnjice osnutka i imenovanja tog grada. Carillon se nalazi na otoku Aspenu nasred slikovitog jezera Burley Griffin.
Ovaj zvonik visok 50 metara čine tri trobridna tornja od kojih se svaki naslanja na jednu stranicu središnjeg jednakostraničnog trokuta. Visoko gore, podignute između tri stupa, nalaze se platforme na kojima je smješten sam carillon.
Dizalom u zvoniku penjemo se do prve platforme, na kojoj nas dočekuju dva velika klavira, ili klavijature, slične orguljskim klavijaturama. Prvi klavir služi samo karijonistu, kako se naziva svirač, da bi na njemu vježbao sviranje. Batići ove klavijature jedva osjetno dodiruju tipke.
Prava klavijatura carillona gotovo zaklanja od pogleda klavijaturu za vježbu. No to nije obična klavijatura, budući da ima velike okrugle tipke od hrastovine kojima promjer iznosi oko 2 centimetra. Gornji red tipki predstavlja poznate crne tipke klavira ili orgulja. One se protežu nekih 9 centimetara u dužinu, dok se donji red (koji predstavlja klavirske bijele tipke) proteže oko 17 centimetara. No, za razliku od klavirista ili orguljaša, svirač carillona ne služi se prstima već svira zatvorenih šaka. To je razlog zbog kojeg su tipke toliko razmaknute jedne od drugih — da svirač ne bi svirajući dodirivao ostale tipke.
Uistinu impozantan mehanizam
Žice s vrha glavne klavijature uzdižu se do gornjeg kata, a svaka tipka četiri i pol oktave spojena je na zasebnu čeličnu žicu koja ima karakteristično ugođenu napetost. Da bismo otkrili kamo sve te žice vode, dizalom se upućujemo na sljedeći kat. Ovdje veličanstveno vise dva ogromna zvona, od kojih svako teži oko šest tona. A onda, pogledavši gore između tih dvaju zvona, ugledamo još 51 zvono koje se postupno penje do najmanjeg zvona, koje teži samo 7 kilograma.
Sva su zvona pomno i promišljeno poredana kako bi se spriječilo svaku akustičku smetnju, koju povremeno uzrokuju dominantne harmonije nekih zvona. Svako zvono, u unutrašnjosti opremljeno batićem od mekog metala, aktivira se pomoću čelične žice koja je spojena sa svojom tipkom na donjoj klavijaturi. Napetost je precizno ugođena kako bi odgovarala specifičnom dodiru svakog pojedinog svirača carillona kao i uobičajenim vremenskim prilikama.
Neki zanimljivi podaci
Zvona carillona u Canberri izlivena su u ljevaonici Johna Taylora i Company of England i predstavljaju izvanredne primjerke drevne umjetnosti u 20. stoljeću. Melodije tih zvona mogu odjekivati u krugu od čak 300 metara preko jezerskih voda i do okolnih vrtova i parkova.
Ovaj carillon nije najveći na svijetu, no zbog svoja 53 zvona visoko kotira na listi najvećih, budući da carilloni najčešće imaju od 23 do 48 zvona. Međutim, najveći carillon nalazi se u New York Cityu. Ima 74 zvona. Ujedno ima i najveće ugođeno zvono na svijetu. To zvono teži preko 18 tona i daje niski ton C, za razliku od carillona u Canberri koji daje niski ton Fis.
No uživajmo sada u koncertu koji održava svirač carillona. Hoćemo li sjesti u vrt ispod zvonika? Ovdje ne samo da možemo slušati veličanstvenu muziku “raspjevanog zvonika” već istovremeno možemo uživati u divotama djela stvaranja koja nas okružuju. Spokoj večernje atmosfere i impresivna visina zvona udružuju se kako bi proizvele naizgled nestvarnu muziku, ispunjujući pritom naša srca zahvalnošću za božanski dar muzike.
[Slika na stranici 25]
Zvona u zvoniku