Mudro koristite lijekove
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ NIGERIJE
ŽENA se tužila na glavobolju i bol u želucu. Liječnik je s njom nakratko popričao. Zatim joj je prepisao trodnevnu kuru injekcija protiv malarije, paracetamol (acetaminofen) protiv glavobolje, dva lijeka za ublažavanje onog što je moglo biti čir na želucu, sedative protiv napetosti i na kraju, povrh svega toga, multivitaminsku kuru. Račun je bio velik, no žena nije prigovarala. Otišla je zadovoljna, uvjerena da će lijekovi riješiti njene probleme.
U zapadnoj Africi takve posjete liječniku nisu neobične. Anketa provedena u jednoj velikoj državi pokazala je da u domovima zdravlja zdravstveni radnici svakom pacijentu prepišu prosječno 3,8 različitih lijekova prilikom svake posjete. Ustvari, mnogi ljudi smatraju da je dobar liječnik onaj koji prepisuje puno lijekova.
Možda je to pouzdanje Zapadnoafrikanaca u lijekove i shvatljivo ako uzmete u obzir kakve su zdravstvene prilike vladale u prošlosti. Prije više od 40 godina, književnik John Gunther pisao je o proteklim vremenima: “Ta Obala Robova nije samo (...) ubijala crnce; ubijala je i bijelce, i ona je dio Afrike poznat u legendi kao ‘Grob bijeloga čovjeka’. Neosporni kralj Gvinejskog zaljeva stoljećima je bio komarac. Birano i smrtonosno oružje tog kralja bila je žuta groznica, crnomokraćna groznica i malarija. Zlokobna pogubnost klime zapadne obale nije zabilježena samo u davnoj prošlosti već je pamte i živi. Jedna popularna anegdota opisuje konzularnog službenika koji je prije nekog vremena kao svoju dodjelu dobio Nigeriju, pa se raspitivao o mirovini. ‘Mirovina?’ odgovorio je njegov šef u Kolonijalnom uredu. ‘Dragi moj momče, nitko od onih koji odu u Nigeriju ne poživi toliko dugo da bi dočekao mirovinu.’”
Vremena su se promijenila. Danas postoje lijekovi za suzbijanje bolesti koje prenose komarci ali i lijekovi za mnoge druge bolesti. Već su sama cjepiva drastično smanjila smrtnost od rubeole, hripavca, tetanusa i difterije. Zahvaljujući cjepivima iskorijenjena je variola. Uskoro bi i dječja paraliza mogla postati bolest prošlosti.
Ne čudi što danas mnogi Afrikanci čvrsto vjeruju u korisnost lijekova. Dakako, takva vjera u lijekove ne postoji samo u zapadnoj Africi. U Sjedinjenim Državama liječnici godišnje ispišu preko 55 milijardi liječničkih recepata. U Francuskoj ljudi prosječno kupe 50 kutija tableta godišnje. A u Japanu prosječan čovjek svake godine potroši za lijekove preko 400 dolara.
Koristi nasuprot opasnostima
Moderni lijekovi uvelike su pomogli čovječanstvu. Ako se ispravno upotrebljavaju, unapređuju zdravlje, no ako se neispravno upotrebljavaju, mogu čovjeku nanijeti štetu, pa čak ga i usmrtiti. Naprimjer, u Sjedinjenim Državama svake godine otprilike 300 000 ljudi dospije u bolnicu zbog nepovoljnih reakcija na lijekove, a 18 000 ljudi umre.
Da bi se mudro upotrebljavalo lijekove, važno je imati na umu da uvijek postoji neki rizični faktor. Svaki lijek, pa čak i aspirin, može izazvati štetne nuspojave. Vjerojatnost da se jave nuspojave veća je ako istodobno uzimate po nekoliko lijekova. Hrana i piće također utječu na to kako izvjesni lijek djeluje na vaše tijelo i mogu pojačati ili neutralizirati njegovo djelovanje.
Postoje i druge opasnosti. Mogla bi vam se pojaviti alergijska reakcija na određeni lijek. Ako ne uzimate lijekove onako kako su prepisani — u točnoj količini i u točnom vremenskom razdoblju — vjerojatno vam neće pomoći i čak vam mogu naškoditi. To isto moglo bi vam se dogoditi ako vam liječnik prepiše krivi lijek ili nepotrebne lijekove. Također se izlažete opasnosti ako pijete lijekove kojima je prošao rok trajanja, koji ne zadovoljavaju standarde ili su krivotvoreni.
Da biste opasnosti sveli na minimum, trebali biste se što je moguće bolje informirati o svakom lijeku koji uzimate. Poznavanje činjenica može vam itekako pomoći.
Antibiotici — prednosti i mane
Otkako su proizvedeni prije 50-ak godina, antibiotici su spasili život milijunima ljudi. Suzbili su strašne bolesti, kao što su guba, tuberkuloza, upala pluća, šarlah i sifilis. Također igraju ključnu ulogu u liječenju nekih drugih zaraza.
Dr. Stuart Levy, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Tufts u Sjedinjenim Državama, rekao je: “[Antibiotici] su iz temelja izmijenili medicinu. Oni su faktor koji je najviše promijenio povijest medicine.” Jedan drugi medicinski stručnjak kaže: “Oni su kamen temeljac na kojem počiva moderna medicina.”
No prije nego što požurite do svog liječnika i zatražite dozu antibiotika, razmotrite i njihovu negativnu stranu. Kada se neispravno upotrebljavaju, antibiotici mogu napraviti više štete nego koristi. To je zato što antibiotici djeluju tako da napadaju i uništavaju tjelesne bakterije. No ponekad ne unište sve štetne bakterije; izvjesne vrste bakterija odolijevaju napadu. Te otporne bakterije ne samo da prežive već se i razmnožavaju te prelaze s osobe na osobu.
Naprimjer, penicilin je nekada bio veoma djelotvoran u liječenju zaraza. Danas, djelomično zbog sve veće otpornosti nekih vrsta bakterija, farmaceutske tvrtke prodaju nekoliko stotina različitih tipova penicilina.
Što možete poduzeti da biste izbjegli probleme? Ako vam stvarno trebaju antibiotici, svakako vam ih mora prepisati kvalificirani liječnik i morate ih nabaviti od zakonitog izvora. Nemojte prisiljavati svog liječnika da vam na brzinu prepiše antibiotike — on ili ona možda će zahtijevati da najprije napravite laboratorijske pretrage kako bi bio siguran da prepisani lijek odgovara vašoj bolesti.
Također je važno da ispravnu dozu uzimate u ispravnom vremenskom periodu. Trebali biste popiti čitavu kuru antibiotika, čak i ako se bolje osjećate prije nego što je privedete kraju.
Jesu li injekcije bolje od tableta?
“Želim injekciju!” Te riječi slušaju mnogi zdravstveni radnici u zemljama u razvoju. Uzrok takvog zahtjeva leži u uvjerenju da se lijek ubrizgava izravno u krvotok i da je to jači lijek od tableta ili kapsula. U nekim zemljama često se na tržnicama vide neovlašteni ‘liječnici s injekcijama’.
Injekcije povlače za sobom opasnosti kojih nema kod kapsula i tableta. Ako igla nije čista, pacijent se može zaraziti hepatitisom, tetanusom, pa čak i AIDS-om. Nečista igla ujedno može uzrokovati stvaranje bolnog čira. Opasnosti su još veće ako injekciju daje nestručna osoba.
Ako vam je injekcija stvarno potrebna, svakako vam je mora ubrizgati neka stručna medicinska osoba. Da biste se zaštitili, uvijek pazite na sterilnost igle i šprice.
Krivotvoreni lijekovi
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), svjetska je farmaceutska industrija jedan veliki biznis, koji godišnje privređuje oko 170 milijardi dolara. Beskrupulozni ljudi koji nastoje izvući korist iz te situacije proizveli su krivotvorene lijekove. Krivotvoreni lijekovi izgledaju kao oni pravi — a to je slučaj i s njihovim etiketama i njihovom ambalažom — no oni su beskorisni.
Mada krivotvorenih lijekova ima po čitavom svijetu, naročito su uobičajeni u zemljama u razvoju i dovode do tragičnih posljedica. U Nigeriji je 109 djece umrlo jer su im otkazali bubrezi nakon što su popili sirup za ublažavanje boli u kojem je bilo industrijskog otapala. U Meksiku su ljudi koji su stradali od opeklina dobili jezive kožne infekcije zbog nadrilijekova u kojima je bilo piljevine, kave i nečisti. Postoji mogućnost da su u Burmi mnoštva seljana umrla od malarije jer su uzimala krivotvoreni lijek koji ne liječi malarijsku vrućicu. “Oni kojima prijeti najveća opasnost”, kaže WHO, “opet su oni najsiromašniji, koji katkada misle da im se isplati kupiti nešto što se čini djelotvornim lijekom, proizvodom neke ugledne tvrtke.”
Kako se možete zaštititi od krivotvorenih lijekova? To što kupite svakako mora biti od uvaženog prodavača, naprimjer od bolničke apoteke. Nemojte kupovati lijek od uličnih preprodavača. Jedan apotekar iz Benin Citya (Nigerija) upozorava: “Uličnim je preprodavačima prodavanje lijekova najobičniji biznis. Oni izdaju lijekove kao da se radi o bombonima ili keksima. Lijekovima koje preprodaju često je prošao rok trajanja ili su pak krivotvoreni. Ti ljudi nemaju pojma o lijekovima koje prodaju.”
Problem siromaštva
Kakav će medicinski tretman osoba dobiti često ovisi o tome s koliko novca raspolaže. Da bi smanjili troškove i uštedjeli na vremenu, ljudi u zemljama u razvoju znaju zaobići liječnika i otići izravno u apoteku da bi kupili lijekove za koje po zakonu trebaju imati liječnički recept. Zato što su već koristili određeni lijek ili zato što su im ga prijatelji preporučili, dotični znaju čime žele liječiti svoju bolest. No to što žele možda nije ono što im je potrebno.
Ima i drugih načina na koje ljudi nastoje smanjiti izdatke. Liječnik pošalje pacijenta na laboratorijske pretrage i prepiše određeni lijek. Pacijent donese liječnički recept u apoteku no ustanovljuje da je lijek skup. Zato će ljudi, umjesto da pribave dodatni novac, često kupiti neki jeftiniji lijek ili samo neke od prepisanih lijekova.
Je li vam stvarno potreban lijek?
Ako vam je lijek stvarno potreban, raspitajte se o tome što uzimate. Neka vam ne bude neugodno postaviti liječniku ili apotekaru pitanja o lijeku koji vam je prepisan. Imate pravo informirati se. Na kraju krajeva, vaše bi tijelo moglo nastradati.
Ako lijek ne uzimate kako treba, možda i nećete ozdraviti. Valja znati u kojoj dozi, kada i koliko dugo treba uzimati lijek. Također trebate znati što od hrane, pića i drugih lijekova ili aktivnosti trebate izbjegavati kada ga uzimate. Trebate znati i koje su moguće nuspojave te što učiniti ako one nastupe.
Imajte na umu i to da lijekovi nisu rješenje za svaki zdravstveni problem. Možda vam lijekovi uopće nisu potrebni. Jedna WHO-ova publikacija, časopis World Health, piše: “Lijek uzmite samo onda kada je to nužno. Čovjeku su za oporavak obično dovoljni odmor, dobra hrana i puno tekućine.”
[Okvir/slika na stranici 12]
“Tisuću bolesti iziskuje tisuću lijekova”, napisao je prije otprilike 2 000 godina jedan rimski pjesnik. Danas bi taj pjesnik mogao napisati: ‘Tisuću bolesti iziskuje tisuću tableta!’ Doista, izgleda da postoji tableta za gotovo svaku bolest, bilo stvarnu bilo izmišljenu. Prema podacima Svjetske banke, u svijetu postoji oko 100 000 vrsta lijekova, napravljenih od preko 5 000 aktivnih supstanci.
[Okvir/slika na stranici 13]
Razborito korištenje lijekova
1. Nemojte koristiti lijekove kojima je istekao rok trajanja.
2. Kupujte lijekove kod pouzdanog prodavača. Nemojte ih kupovati od uličnih preprodavača.
3. Svakako morate razumjeti i slijediti uputstva za upotrebu.
4. Nemojte koristiti lijekove koji su prepisani nekoj drugoj osobi.
5. Nemojte inzistirati na injekcijama. Lijekovi koji se uzimaju oralnim putem često su jednako djelotvorni.
6. Lijekove čuvajte na hladnom mjestu, izvan dosega djece.