Oni još uvijek obrađuju zemlju s konjima

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ AUSTRALIJE

U OVO doba napredne tehnologije, nekima je možda teško vjerovati da još uvijek ima zemljoradnika koji obrađuju zemlju s konjima. No u nekim se krajevima umjesto traktora koriste zaprege snažnih vučnih konja.

Istina, sve je manje farmi koje se obrađuju s konjima. No ipak se može nešto reći u prilog upotrebe konjâ.

Upotreba u poljoprivredi

Konje se od davnine upotrebljavalo kao tegleću stoku. Spominju se u povijesnim zapisima Sumeraca, Hetita, Egipćana i Kineza. No stoljećima ih se malo upotrebljavalo u poljoprivredi. Razlog tome bilo je mišljenje da su volovi jeftiniji za uzgajanje i da ujedno mogu poslužiti i kao hrana za obitelj kada više nisu sposobni za rad. Međutim, volovi su sporiji od konja.

Do 19. stoljeća u mnogim su zapadnim zemljama konji zamijenili volove u oranju. Jedna publikacija to djelomično pripisuje “izumu sofisticiranije ratarske opreme [kojoj je] više odgovarao brz, ravnomjeran rad konja nego sporijeg vola”.

S vremenom su se pasmine kao što su Clydesdale u Škotskoj, Suffolk Punch i Shire u Engleskoj te Percheron, uglavnom u Francuskoj, počele koristiti u poljoprivrednim radovima. Te spore a snažne konje križalo se sa sitnijima da bi se dobilo konja koji je nešto slabiji, a brži. Takve posebno križane životinje nazvane su konji za vuču, što je ukazivalo na njihovu sposobnost da vuku teške terete.

Konj u usporedbi s traktorom

Dakako, još nije uzgojen takav konj koji bi mogao parirati vučnoj snazi modernog traktora. No mogli biste se iznenaditi saznanjem koliko li su konji snažni! Godine 1890. dva Clydesdale konja za vuču povukla su jedan dupkom puni vagon čiji su kotači stajali na mjestu! A 1924. godine par engleskih konja Shire izveo je jednako tako impresivan podvig, povukavši nekih 50 tona!

Konji za vuču ujedno su inteligentni i poduzetni. Naprimjer, konjsku zapregu koja ore polje gotovo i ne treba usmjeravati ukoliko ima dobrog konja brazdaša. Brazdaš će voditi zapregu, konstantno slijedeći brazdu. Smatra se da zaprege mogu orati izuzetno ravne linije zato što konji imaju naočnjake i ne mogu gledati iza sebe, što ljudi koji oru traktorom često rade.

Nadalje, za vrijeme žetve konji mogu biti korisniji od traktora. To što se mogu okrenuti pod pravim kutem od 90 stupnjeva — a kada je nužno i pod kutem od 180 stupnjeva — znači da za vrijeme poljoprivrednih radova nijedan komad polja ne ostane neobrađen.

Konjske zaprege na djelu

Konjska zaprega koja reagira na naredbe svog kočijaša pruža impresivan prizor. Zaprega je dresirana da na određene naredbe reagira specifičnim kretnjama, premda svaki kočijaš koristi sebi svojstven govor i izraze. Konji se naviknu na rječnik i ton glasa određenog kočijaša. Karakterističan zvižduk popraćen ohrabrujućim riječima kočijaša konjima može biti signal za pokret.

U Australiji se konj koji se nalazi s desne strane zaprege (gledano s kočijaševog mjesta) zove dalji konj, a onaj s lijeve strane bliži konj. Takvo je označavanje vjerojatno poteklo od načina na koji su veterani orali sa svojim zapregama, obično hodajući s njihove lijeve strane.

Kako je samo uzbudljivo promatrati niz od 10 upregnutih konja kako se okreću pod kutem od 90 stupnjeva, reagirajući na povike kočijaša! Da bi se okrenuo nalijevo, bliži konj mora napraviti par malih koraka unatrag, dok ostatak zaprege pravi četvrt kruga oko njega. Ako treba okrenuti nadesno, onda dalji konj mora napraviti par malih koraka unatrag. U sušnijim podnebljima veoma je uzbudljivo gledati zapregu koja nestaje u oblaku prašine i potom se, nakon što se okrene, ponovno pojavljuje slično masi mišića koji snažno grabe naprijed!

Svakog konja zove se po imenu i on odgovara ravnajući se po tonu glasa kojim ga kočijaš izgovara. Ako jedan konj zaostane, obično je dovoljno dozvati njegovo ime glasnijim, prijekornim tonom. Konji obično u početku dresiranja moraju naučiti da uz takav ton ide i udarac štapom ili bičem. No kad jednom nauče lekciju, strože je ukoravanje malo kad potrebno, a možda uopće i nije potrebno.

Tipičan radni dan

Poljoprivrednik obično ustaje oko pet sati ujutro da bi nahranio konje i da bi, dok konji jedu, i sam doručkovao. Konji nauče da se moraju dobro napiti prije nego što započne dnevni rad jer prije ručka neće dobiti ništa za piće. Svakog se konja prije uprezanja istimari. To sprečava iritaciju kože i stvara osjećaj zadovoljstva. Konji se obično okupe oko zemljoradnika i strpljivo čekaju svoj red. Zatim se konjima stavi orma i zapregne ih se. Sve to može potrajati sat vremena ili duže, ovisno o veličini zaprege. Konjima se spremaju i zobnice za njihov podnevni obrok. Uostalom, kočijaš nije jedini koji zaslužuje ručak!

Zaprega poslušno tegli osam do deset sati, a ako su ulari i oprema dobro namješteni, konji neće na kraju dana imati bolna, nažuljana leđa. Dok se polako spušta večer, čovjek i životinja zadovoljno kreću prema imanju da bi u miru uživali u jelu, obilju pića i da bi se svojski odmorili.

Ljudi koji još uvijek obrađuju zemlju s konjima znaju spremno reći da to pričinjava daleko veći užitak od cjelodnevnog slušanja buke strojeva. Spokojstvo daje zemljoradniku osjećaj da je i sam dio zemlje. Može bolje uočavati stvari oko sebe — glasanje ptica koje čeprkajući istražuju svježe preokrenutu zemlju u izoranim brazdama; miris rosne trave; pucketanje inja dok u hladnim jutrima plug siječe smrznutu zemlju — male stvari koje često ostaju nezapažene kada je zemljoradnik zaglušen bukom traktora.

Istina, traktori mogu raditi 24 sata dnevno, što je konjima neostvariv pothvat. Također je istina da traktori mogu obrađivati više zemlje i da iziskuju manje brige. No nijedan traktor nije donio na svijet dražesno mlado, a to je tek jedan od užitaka zbog kojih rad s konjima nema premca. Kočijaš ujedno može uživati u “razgovoru” sa svojim konjima dok oni rade. A oni mu uzvraćaju poslušnošću, naćuljenih ušiju kako bi upijali svaku njegovu riječ.

Obrađivanje zemlje je težak, a katkada i zamoran posao. No oni koji svoja polja još uvijek oru na starinski način, s konjima, mogu naći obilje radosti radeći tako blisko s tim snažnim, marljivim životinjama koje su dio Božjih djela stvaranja.

[Slika na stranici 26]

Konji mogu biti korisniji od traktora