Bog — kockar ili Stvoritelj?

“NEMA sumnje da se mnogi znanstvenici žestoko protive bilo kakvom obliku metafizičkih, a kamoli mističnih tvrdnji. Oni se rugaju ideji da bi mogao postojati neki Bog, ili čak neki impersonalni kreativni princip. (...) Osobno nemam udjela u njihovom ruganju.” Tako izjavljuje Paul Davies, profesor matematičke fizike na Sveučilištu u Adelaidei (Južna Australija), u svojoj knjizi The Mind of God.

Davies kaže i sljedeće: “Pažljivo proučavanje ukazuje da su zakoni svemira izvanredno prikladni za pojavu složenih i raznolikih oblika života. U slučaju živih organizama, njihovo postojanje izgleda ovisi o brojnim sretnim slučajnostima koje su neki znanstvenici i filozofi pozdravili kao jako zapanjujuće.”

Zatim dalje navodi: “Znanstvena potraga je putovanje u nepoznato. (...) No kroz cijelu tu potragu provlači se uobičajena nit racionalnosti i reda. Vidjet ćemo da ovaj kozmički red podupiru nepromjenjivi matematički zakoni koji se međusobno isprepliću kako bi formirali rafinirano i harmonično jedinstvo. Zakoni posjeduju elegantnu jednostavnost.”

Davies zaključuje sljedećim riječima: “Zašto bi baš Homo sapiens trebao imati zrnce uvida u prirodu svemira duboka je enigma. (...) Ne mogu vjerovati da je naše postojanje u ovom svemiru samo hir sudbine, neočekivani događaj u povijesti, slučajan poremećaj u velikoj kozmičkoj drami. Naša je povezanost sa svemirom previše duboka. (...) Mi smo tu zaista s namjerom.” Međutim, Davies ne dolazi do zaključka da postoji Konstruktor, Bog. No do kakvog zaključka vi dolazite? Je li čovječanstvo tu doista s namjerom? Ako je to slučaj, čija je to bila namjera?

Ključevi za rješavanje ‘enigme’

U Bibliji apostol Pavao nudi ključ za razumijevanje onoga što Davies naziva ‘duboka enigma’. Pavao pokazuje kako se Bog objavio: “Jer što se može doznati za Boga poznato je njima [“ljudima koji potiskuju istinu”, NW]: jer im je Bog javio; jer što se na njemu ne može vidjeti [“njegova nevidljiva svojstva”, NW], od postanja svijeta moglo se poznati i vidjeti na stvorenjima, i njegova vječna sila i božanstvo, da nemaju izgovora” (Rimljanima 1:18-20).a Da, beskrajna raznolikost životnih oblika, njihova nevjerojatna složenost, njihova izvanredna građa, trebale bi poniznu, bogobojaznu osobu navesti da prizna da postoji vrhovna snaga, inteligencija ili um koji beskrajno nadvisuje sve što je čovjek ikad znao (Psalam 8:3, 4).

Pavlove daljnje riječi s obzirom na one koji odbacuju Boga daju razloga osobi da zastane i promisli: “Kad su govorili da su mudri, postadoše ludi (...), koji pretvoriše Božju istinu u laž, i većma iskazivaše čast i služiše stvorenju nego Stvoritelju, koji je blagosloven u vijeke. Amen” (Rimljanima 1:22, 25, Šarić). Oni koji iskazuju čast “prirodi” i odbacuju Boga s Jehovinog gledišta sigurno nisu mudri. Potonuvši u zbrci konfliktnih evolucijskih teorija, ne prihvaćaju Stvoritelja kao ni složenost njegovih djela stvaranja te činjenicu da su ona konstruirana.

‘Divovski niz slučajnosti’

Pavao je također napisao: “Bez vjere nije moguće ugoditi Bogu; jer onaj koji hoće da dodje k Bogu, valja da vjeruje da ima Bog i da plaća onima koji ga traže” (Jevrejima 11:6). Vjera koja se zasniva na točnoj spoznaji, a ne na lakovjernosti, može nas dovesti do toga da shvatimo razlog našeg postojanja (Kološanima 1:9, 10). Sigurno je da se tu radi o lakovjernosti kad nas neki znanstvenici žele navesti na to da vjerujemo kako je život nastao spontano budući da je to isto “kao da smo osvojili milijun dolara na lutriji i to milijun puta zaredom”.

Britanski je znanstvenik Fred Hoyle teoretizirao da se radilo o sretnom slučaju da su nuklearne reakcije koje su dovele do formiranja ugljika i kisika, dva elementa koja su neophodna za život, proizvele međusobno ravnotežnu količinu ovih elemenata. (The Intelligent Universe; The Mind of God).

Navodi još jedan primjer: “Ako bi ukupna masa protona i elektrona odjednom postala malo veća umjesto malo manja od mase neutrona, to bi imalo poražavajuće posljedice (...). Svi bi se atomi vodika u čitavom svemiru odmah raspali i od njih bi se formirali neutroni i neutrini. Bez svog nuklearnog goriva, Sunce bi se urušilo i prestalo sjati.” To isto dogodilo bi se i s milijardama drugih zvijezda u svemiru.

Hoyle je zaključio: “Popis (...) navodnih slučajnosti nebiološke prirode, bez kojih život koji se zasniva na ugljicima, a tako i ljudski život, ne bi mogao postojati, dugačak je i impresivan.” On kaže: “Takva su svojstva [koja su neophodna za život] izgleda utkana u svijet prirode kao nit sretnih slučajnih događaja. Ali postoji tako mnogo ovih čudnih slučajnosti koje su neophodne za život da je očito potrebno neko objašnjenje koje bi ih razjasnilo” (naglašeno od nas).

On je također izjavio: “Problem je odlučiti da li su ova navodno slučajna usklađivanja zbilja slučajni događaji ili nisu, te stoga da li je život slučajan ili nije. Niti jedan znanstvenik ne voli postavljati ovakvo pitanje, ali ono se svejedno mora postaviti. Može li biti da su ova usklađivanja inteligentna namjera?”

Paul Davies piše: “Hoyle je bio toliko impresioniran ovim ‘divovskim nizom slučajnosti’, da je bio ponukan komentirati da ‘s obzirom na posljedice do kojih dovode unutar zvijezda ispada kao da su zakoni nuklearne fizike bili namjerno tako osmišljeni’.” Tko je odgovoran ili što je odgovorno za ovaj ‘divovski niz [sretnih] slučajnosti’? Tko je proizveo ili što je proizvelo ovu točkicu od planete, koja obiluje gotovo beskrajnom raznolikošću u obliku milijuna izvanredno oblikovanih biljaka i stvorenja?

Biblijski odgovor

Psalmist je pun strahopoštovanja napisao prije nekih tri tisuće godina: “Kako je mnogo djela tvojih, Gospodine! Sve si premudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega. Gle, more veliko i široko, tu gmižu bez broja, životinja mala i velika” (Psalam 104:24, 25).

Apostol Ivan je rekao: “Dostojan si, Gospodine, da primiš slavu i čast i silu; jer si ti sazdao sve, i po volji tvojoj jest i stvoreno je” (Otkrivenje 4:11). Život nije rezultat slijepog slučaja ili neke kozmičke lutrije na kojoj su milijuni životnih oblika osvojili zgoditak.

Osnovna je istina da je Bog “sazdao sve, i po volji [njegovoj] jest i stvoreno je”. Sam Isus Krist rekao je farizejima: “Zar niste čitali da ih je Stvoritelj, kad ih u početku stvori, ‘stvorio muško i žensko’?” Isus je poznavao Stvoritelja! Kao Jehovin Predradnik, bio je uz njega tijekom perioda stvaranja (Matej 19:4, St; Priče Salamunove 8:22-31).

Međutim, potrebno je imati vjeru i poniznost da bi se spoznala i prihvatila temeljna istina o Stvoritelju. Ta vjera nije slijepa lakovjernost. Ona se zasniva na opipljivim, vidljivim dokazima. Da, “[Božja] nevidljiva svojstva jasno se vide od stvaranja svijeta naovamo” (Rimljanima 1:20, NW).

S našom sadašnjom ograničenom znanstvenom spoznajom ne možemo objasniti kako je Bog stvarao. Zato bismo trebali priznati da zasada ne možemo sve niti znati niti razumjeti o porijeklu života. Na to se podsjećamo kad čitamo sljedeće Jehovine riječi: “Misli moje nijesu vaše misli, niti su vaši putovi moji putovi (...) nego koliko su nebesa viša od zemlje, toliko su putovi moji viši od vaših putova, i misli moje od vaših misli” (Izaija 55:8, 9).

Na vama leži izbor: ili da lakovjerno vjerujete u slijepu evoluciju kojoj se osmjehnula sreća, u bezbrojne slučajnosti koje su navodno imale uspješan ishod, ili da vjerujete u Izvršitelja nauma-Stvoritelja-Konstruktora, Jehovu Boga. Nadahnuti je prorok s pravom rekao: “Jahve je Bog vječni, krajeva zemaljskih stvoritelj. On se ne umara, ne sustaje, i um je njegov neizmjerljiv” (Izaija 40:28, St).

U što ćete dakle vjerovati? Vaša će odluka značiti veliku razliku za vaše izglede u budućnosti. Ako je evolucija istinita, onda bi smrt bila odlazak u potpuni zaborav, unatoč tobožnjim argumentima zamršene katoličke teologije, koja pokušava uključiti “dušu” u evoluciju.b Čovjek nema besmrtnu dušu koja bi ublažila neizbježan udarac smrtnosti (1. Mojsijeva 2:7; Ezehijel 18:4, 20).

Ako prihvatimo to da je Biblija istinita i da je živi Bog Stvoritelj, onda postoji obećanje o uskrsnuću u vječni život, savršen život na Zemlji koja će biti vraćena u svoje prvobitno stanje ravnoteže i harmonije (Ivan 5:28, 29). U što ćete položiti svoju vjeru? U nevjerojatnu igru sreće o kojoj govori Darwinova teorija evolucije? Ili u Stvoritelja, koji je djelovao u skladu s naumom i nastavlja tako činiti?c

[Bilješke]

[Istaknuta misao na stranici 14]

Neki evolucionisti ustvari kažu da je naše postojanje na Zemlji isto “kao da smo osvojili milijun dolara na lutriji i to milijun puta zaredom”.

[Okvir/slika na stranici 15]

Beskrajna raznolikost i konstrukcija

Kukci “Znanstvenici svake godine otkriju između 7 000 i 10 000 novih vrsta kukaca”, navodi The World Book Encyclopedia. Ipak, “možda postoji između 1 i 10 milijuna još neotkrivenih vrsta”. Francuske novine Le Monde, kako ih se citiralo u Guardian Weeklyu, u članku Catherine Vincent, govore o vrstama koje su potvrđene kao o “tako malom broju u usporedbi sa stvarnim brojem (...) koji se prema procjeni kreće između 5 i nevjerojatnih 50 milijuna”.

Pomislite na svijet zadivljujućih kukaca — pčela, mrava, osa, leptira, žohara, bubamara, krijesnica, termita, moljaca, kućnih muha, vretenaca, komaraca, četinaša, skakavaca, ušiju, cvrčaka, buha — da samo neke nabrojimo! Popis je izgleda beskrajan.

Ptice Što možemo reći o ptici koja teži manje od 30 grama? “Zamislite je kako se svake godine seli više od 16 000 kilometara od aljaskih uzvisina gdje krajnje uspijeva šuma do kišnih šuma u Južnoj Americi i nazad, kako lako prelijeće šumovite planinske vrhove, obilazi gradske nebodere i prevaljuje ogromne dijelove nepregledne površine Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva.” Koja je to nevjerojatna ptica? “Sjevernoamerička crnoglava grmuša [Dendroica striata], energična ptica kojoj po putničkoj smjelosti praktički nema premca među sjevernoameričkim kopnenim pticama” (Book of North American Birds). Ponovno postavljamo pitanje: Je li sve to rezultat nebrojenih hirova prirode koji su igrom slučaja imali pozitivan ishod? Ili je to inteligentno konstruirano čudo?

Ovim primjerima možemo dodati i ptice koje imaju naizgled beskrajan repertoar pjesama: slavuja, poznatog širom Evrope i u dijelovima Afrike i Azije po svom prekrasnom pjevu; sjevernoameričkog drozda raznopojca, pticu koja je “vješt imitator te uklapa memorirane fraze u svoju pjesmu”; te veličanstvenu australsku lirašicu, sa svojim “izrazito složenim pjevom, s elementima zapanjujuće vještih imitacija” (Birds of the World).

Pored toga, savršenstvo boja te savršena građa krila i perja u toliko mnogo ptica ostavljaju nas bez daha. K tome još i vješto pletu i izrađuju gnijezda, bilo na zemlji bilo na liticama bilo na drveću. Takva urođena inteligencija mora impresionirati ponizan um. Kako su nastale? Je li to stvar slučaja ili namjere?

Ljudski mozak “U mozgu možda postoji između deset bilijuna i stotinu bilijuna sinapsi, a svaka od njih radi kao sićušni kalkulator, registrirajući signale koji dolaze u obliku električnih impulsa” (The Brain). Skloni smo na mozak gledati kao na nešto samo po sebi razumljivo, no on je nasuprot tome jedan zamršeni svemir smješten u lubanji koja ga štiti. Kako je nastao taj organ koji nam kao ljudima omogućuje da razmišljamo, donosimo zaključke i govorimo tisuće jezika? Kroz milijune sretnih slučaja? Ili ga je netko inteligentno konstruirao?

[Grafički prikaz na stranicama 16 i 17]

POJEDNOSTAVLJENI GRAFIČKI PRIKAZ POVRŠINSKOG DIJELA MOZGA

Senzorički korteks

Analizira podražaje koji dolaze iz čitavog tijela

Zatiljni režanj

Obrađuje vizualne signale

Mali mozak

Kontrolira ravnotežu i koordinaciju

Motorički korteks

Pomaže u kontroli svjesnog kretanja

Čeoni režanj

Pomaže kontroliranje procesa zaključivanja, emocija, govora i pokretanja

Sljepoočni režanj

Obrađuje zvuk; kontrolira aspekte učenja, memorije, jezika, emocija

Premotorički korteks

Kontrolira koordinaciju mišića

[Grafički prikaz na stranici 16]

Završni dio aksona

Neurotransmiteri

Dendrit

Sinapsa

[Grafički prikaz na stranicama 16 i 17]

Neuron

Dendriti

Akson

Dendriti

Sinapsa

Neuron

Akson

“U mozgu možda postoji između deset bilijuna i stotinu bilijuna sinapsi, a svaka od njih radi kao sićušni kalkulator, registrirajući signale koji dolaze u obliku električnih impulsa” (THE BRAIN).

[Zahvala na stranici 13]

Mjesec i planeti: fotografija NASA-e