Ishrana — zašto biti zabrinut

“HAJDE, jedi hljeb svoj s radošću”, kaže Biblija u Propovjedniku 9:7. Jelo je doista ne samo potreba već i jedno od najvećih užitaka u životu.

Razmotrite primjer 34-godišnjeg Thomasa. On voli jesti meso. I zato ga jede svaki dan — često nekoliko puta dnevno. Njegov tipičan doručak uključuje mlijeko, nekoliko jaja, kruh ili tost premazan maslacem te kobasicu ili slaninu. Na mjestima gdje se prodaju brzi obroci, naručuje cheeseburger, pomfrit i frape. Kad jede u restoranu, za glavno jelo naručuje biftek. Njegov najdraži restoran servira odrezak od 680 grama i pečeni krumpir preliven kiselim vrhnjem, baš onako kako on to voli. Čokoladni kolač sa sladoledom od čokolade na vrhu omiljeni mu je desert.

Thomas je 178 centimetara visok, a 89 kilograma težak; prema Pravilniku američke vlade za ishranu iz 1995. godine ima 9 suvišnih kilograma. “Ne brine me moja težina”, kaže Thomas. “Odličnog sam zdravlja. U posljednjih 12 godina nisam ni jedan dan bio na bolovanju. Većinu vremena osjećam se dobro i poletno — osim, naravno, kad pojedem odrezak od 680 grama.”

Da li bi Thomasova ishrana ipak mogla loše utjecati na njega, kandidirajući ga polako za srčani udar? U svojoj knjizi How We Die, dr. Sherwin Nuland govori o ‘suicidalnim životnim obrascima’, a u njih uključuje ishranu koja se sastoji od ‘crvenog mesa, velikih komada slanine i maslaca’.

Kako određene vrste hrane izazivaju srčane bolesti kod mnogih? Što je to u njima što uzrokuje opasnost? Prije nego što se pozabavimo ovim pitanjima, razmotrimo pobliže zdravstvene opasnosti koje povlači za sobom prekomjerna tjelesna težina.

[Slika na stranici 3]

Zašto bi se nad ovakvom ishranom trebalo zabrinuti?