Pogled u svijet
Radioteleskop s bazom u svemiru
Japanski Institut za istraživanje svemira i astronautičke znanosti nedavno je lansirao radioteleskop promjera osam metara, izvještava Science News. Specifičnost tog novog teleskopa sastoji se u tome što je povezan s 40-ak radioteleskopa s bazom na Zemlji raspoređenih u različitim dijelovima svijeta. Taj je sistem poznat pod imenom Very Long Baseline Space Observatory (Svemirski opservatorij vrlo dugačke bazne linije). Ti međusobno veoma udaljeni uređaji hvataju emisije iz nebeskih radioizvora, kao što su kvazari i crne rupe, te ih spajaju da bi proizveli jednu jedinstvenu sliku. Što je veća udaljenost između prijemnika, to je veća rezolucija konačne slike. Eliptična orbita tog teleskopa odvest će ga u svojoj najdaljoj točki oko 20 000 kilometara od Zemlje. Novi svemirski teleskop daje 1 000 puta veću rezoluciju od one koju Svemirski teleskop Hubble postiže pri vidljivoj svjetlosti. “Pri tolikoj rezoluciji”, piše Science News, “promatrač iz Los Angelesa mogao bi razabrati zrno riže u Tokyu.”
Televizija za mališane?
Da bi si iskupili vrijeme za obavljanje nužnih poslova, roditelji u vremenskoj stisci često znaju posjesti svoju malu djecu pred televizor. No prema pisanju časopisa Parents, to predstavlja opasnost za dijete. “Jasno se pokazalo da nasiljem prožeti programi”, uključujući i mnoge crtane filmove, piše časopis, “dovode do povećanja agresivnosti kod malih gledalaca.” Pored toga, studije koje je napravila Dorothy Singer, sa Sveučilišta Yale, pokazuju da “konstantno gledanje televizije prije predškolske dobi ujedno ima veze s lošim ponašanjem te s nevoljkošću djece da uče čitati” u kasnijoj dobi. Gđa Singer savjetuje da jednogodišnjaci ne bi smjeli gledati televiziju više od 30 minuta dnevno. Dodatni problem čine nezgode do kojih može doći kad je dijete samo uz televizor. Pisac Milton Chen zapaža: “Dovoljan je jedan trenutak pa da živahan mališan kojeg se ne drži na oku dođe u opasnost.” Časopis Parents predlaže da, ako morate kuhati ručak ili se javiti na telefon, djetetu date nekoliko bezopasnih igračaka i stavite ga s njima u vrtić za igranje koji vam je na oku.
Poremećaj ovisnosti o Internetu
“Najnovija posljedica informacijske ere mogla bi biti ovisnost o Internetu”, izvještava Canadian Medical Association Journal. Dr. Kimberly Young anketirala je 496 strastvenih korisnika Interneta, od kojih je 396 bilo proglašeno korisnicima koji su ovisni o njemu. Istraživanje je pokazalo da u posljedice ovisnosti o Internetu spadaju “društvena otuđenost, bračna nesloga, loš uspjeh u školi, jako veliki novčani dugovi [i] prekid radnog odnosa”. Dr. Young kaže da taj poremećaj “predstavlja ovisnost koja je isto tako stvarna kao i alkoholizam ili kompulzivno kockanje”. Časopis je dodao da “najveća opasnost prijeti korisnicima osobnih računala”. Premda se opsesija za Internetom može javiti kod bilo koga, “tipičan ovisnik jest sredovječna ženska osoba relativno niskog stupnja obrazovanja”, kaže dr. Young. Neki od znakova opasnosti jesu to da čovjek provodi sve više i više vremena priključen na Internet te da se “odriče važnih društvenih ili profesionalnih aktivnosti” samo da bi se bavio Internetom.
Propao Projekt tigar
U Indiji je 1973. pokrenut Projekt tigar u namjeri da se spriječi istrebljenje životinje koja predstavlja nacionalni simbol te zemlje. Dotad je broj tigrova u Indiji već pao na 1 827. Projekt je dobio međunarodnu podršku i postigao značajan uspjeh. Do 1989. populacija indijskog tigra popela se na preko 4 000. No danas je tigar ponovo ugrožen, piše India Today. Procjenjuje se da je u Indiji broj tigrova pao na nepune 3 000. A zašto? Navodno zbog zvjerokradica koji prosječno ubiju najmanje jednog tigra na dan. Cilj Projekta tigar bio je zaštititi tu veliku mačku. No izgleda da on to ne može učiniti. “Lovočuvar, na kojeg se često otvara paljba, demoraliziran je i slabo opremljen”, stoji u izvještaju. U slučaju tigra, “egzistencija uzmiče pred istrebljenjem”.
Izgledaju staro, a umiru mladi
Kao što pokazuju sljedeći izvještaji, istraživači smatraju da pušenje može ubrzati proces starenja. Prema britanskom Lancetu, kod dugogodišnjih pušača postoji četverostruko veća vjerojatnost da prijevremeno posijede te dvostruko veća vjerojatnost da oćelave ili da počnu ćelaviti. Pišući o tome, UC Berkeley Wellness Letter istaknuo je da pušači imaju više bora i da im prijeti dvostruko veća opasnost od ispadanja zubi nego što je to slučaj kod nepušača. Izvještaj se osvrće na jedno nedavno istraživanje o kojem je bilo riječi u British Medical Journalu, koje pokazuje da muškarci koji puše čitavog života imaju u odnosu na nepušače čak upola manje šanse da dožive 73 godine. Povrh toga, časopis Good Housekeeping izvještava da “kod nepušača koji žive s pušačima postoji 20 posto veća vjerojatnost za obolijevanje od neke srčane bolesti”.
Opasnost od udara groma
“Smrtonosni udari groma”, izvještavaju novine The Australian, “događaju se češće nego što to ljudi misle.” U Australiji svake godine od groma pogine pet do deset ljudi, a preko 100 ih bude ozlijeđeno, objašnjava se u izvještaju. Kad vam prijeti udar groma, nema nekog posebnog upozorenja premda “neki kažu da su neposredno prije udara groma osjetili da im se kosa nakostriješila”, kaže Phil Alford iz melburnškog Meteorološkog zavoda. Da biste se što bolje zaštitili od udara groma, Alford preporučuje da za olujne grmljavine potražite zaklon u čvrstim građevinama ili u zatvorenim vozilima koja se nalaze podalje od metalnih konstrukcija.
Depresija kod starijih ljudi
“Kod starijih ljudi depresija se manifestira drugačije nego kod onih mlađih”, izvještava Jornal do Brasil. Umjesto da se manifestira u obliku tjeskobe ili uznemirenosti, takva je depresija “karakteristična po gubitku kognitivnih sposobnosti — pamćenja, koncentracije i sposobnosti razmišljanja”. Osim toga, prema riječima profesora Paula Mattosa s Državnog sveučilišta u Rio de Janeiru, “deprimirani stariji ljudi pokazuju neumjeren osjećaj krivnje kada je riječ o nevažnim stvarima. Gube interes za ono što su nekad radili ili što im je nekad pričinjavalo zadovoljstvo”, pa tako i za razgovor. Ti se simptomi katkada pogrešno tumače kao normalna pojava u poznijim godinama, piše u izvještaju. Da bi se uočilo takve promjene u ponašanju i prepoznalo depresiju, kaže dr. Mattos, “veoma je važno stalno održavati kontakt sa starijim članovima obitelji”.
Termiti kopači zlata
Godine 1984. u afričkoj državi Niger neki je seljanin otkrio zlato, a potom je uslijedila zlatna groznica koja je u to područje privukla kopače iz mnogih zemalja. Kanadski geolog Chris Gleeson prisjetio se da su drevne afričke civilizacije otkrivale nalazišta zlata po termitnjacima. U Nigeru živi vrsta termita koji grade ogromne termitnjake, visoke gotovo dva metra i s promjerom od gotovo dva metra. Termitnjaci se povećavaju dok termiti kopaju hodnike — ponekad čak do dubine od 75 metara — u potrazi za vodom, objašnjava časopis National Geographic. Gleeson je kod mnogih termitnjaka uzimao uzorke tla, nadajući se da će mu oni pokazati gdje treba kopati. U većini uzoraka nije bilo zlata, no u nekima ga se našlo! “U svakom termitnjaku u kojem se našlo imalo zlata, bilo ga je posvuda po termitnjaku”, ustanovio je. Izgleda da termiti, kopajući u potrazi za vodom, iznose na površinu sve na što naiđu, uključujući i zlato.
Lijepe manire u vezi s celularnim telefonom
Pojava prenosivih celularnih telefona naglasila je potrebu njegovanja nekih starih manira, piše Far Eastern Economic Review. Hongkonška poslovna savjetnica Tina Liu potiče na pokazivanje poštovanja i obzirnosti, kako prema osobi s druge strane žice tako i prema onima koji bi mogli biti u našoj blizini. Ona savjetuje da se govori jasno, no ne i glasno te da se ne jede i ne pije dok se telefonira. Gđa Liu također preporučuje da se javljanje na pozive tokom poslovnih sastanaka svede na najmanju moguću mjeru te da se pozive preusmjeri na drugi broj ili da ih se prebaci na vibrirajući pozivni signal kad ste na mjestima kao što su bolnice, knjižnice ili u nekoj dvorani. Ako prekidate društveno okupljanje odgovaranjem na pozive, vaši se prijatelji ili rođaci mogu osjećati zapostavljeno. O izlasku u restoran, gđa Liu komentira: “Priča li momak na telefon dok je u društvu dame, bilo bi mu bolje da prekine razgovor prije nego što izblijedi dobar dojam koji je postigao buketom cvijeća.”
‘Pametne tekućine’
Postoje neke tekućine koje sadrže suspendirane čestice, kod kojih se pri dovodu električne struje te čestice spajaju u sićušne lance, tako da tekućina postaje sve viskoznija. Taj se fenomen naziva Winslowov efekt, po dr. W. M. Winslowu, koji ga je otkrio 1940. Otada automobilska i druge industrije, kao i sam dr. Winslow, kojemu su sada 93 godine, nastavljaju istraživati praktičnu primjenu takvih ‘pametnih tekućina’. Eksperimentatori s Državnog sveučilišta Michigan u Sjedinjenim Državama znali su da rastopljena mliječna čokolada ima neka svojstva slična onima koja imaju ‘pametne tekućine’. Kao što se i pretpostavljalo, kada je u jednom nedavnom eksperimentu rastopljena čokoladna tabla bila izložena djelovanju jakog električnog polja, pretvorila se gotovo istog trena u tvrdu polukrutu masu. Jedna druga ‘pametna tekućina’, sačinjena od kukuruznog škroba suspendiranog u kerozinu, ima gustoću koja varira od gustoće mlijeka pa sve do gustoće maslaca, već prema tome kako se povećava jakost električnog polja.