Mladi pitaju...

Da li je rave bezopasna zabava?

“Kad plešem s rukama podignutim uvis i muzika mi tutnji čitavim tijelom, osjećam kako primam energiju od drugih ljudi s plesnog podija. To je kao neka ekstaza” (Gena).

GENA tim riječima opisuje ushićenje koje osjeća kad je na raveu. Te plesne zabave, koje obično traju cijelu noć, najprije su u 1980-ima postale popularne u Velikoj Britaniji. Sada se pojavljuju u svim dijelovima svijeta, pa tako i u Belgiji, Indiji, Južnoafričkoj Republici, Kanadi, na Novom Zelandu, u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama.

Rave se održava u plesnim klubovima, napuštenim skladištima, na praznim poljanama — gdje god se ljudi mogu okupiti da bi cijele noći ludo, non-stop plesali. “Rave kao omiljena zabava mladih ljudi postupno zamjenjuje hodanje po diskotekama”, napisao je Adam Levin u johanesburškom Sunday Times Magazineu (Južnoafrička Republika). “Ako još niste čuli o njemu od svojih tinejdžera”, dodao je on, “onda imate problema u komunikaciji.”

Pogled na rave scenu

Rave je ponekad obavijen velom tajne, a mjesto njegovog održavanja ne objavljuje se sve do dana održavanja. Međutim, kad se uključi raskošni light-show i začuje se pulsirajuća techno muzika, na licu mjesta može se pojaviti od nekoliko desetaka pa do više tisuća bizarno odjevenih mladih ljudi. “To je kao jedna velika sjedinjena masa ljudi koji plešu svud uokolo i oslobađaju se svoje agresije uz ritam”, kaže Katy, koja je na drugoj godini koledža.

Međutim, rave je više od običnog plesa. To je i svojevrsna kultura, ili “scena”, kako je raveri vole nazivati. Osnovna načela koja vladaju na rave sceni navodno su mir, ljubav, jedinstvo i poštovanje — bez obzira na rasu, nacionalnost ili seksualnu orijentaciju. “Na tim zabavama nastojimo izmiješati razne kulture”, kaže vlasnik jedne trgovine koja se specijalizirala za dance muziku. “Poanta je u zajedništvu”, dodaje on, “a odličan način da se ono ostvari jest taj da ljudi zajedno plešu.”

Imajući u vidu takve, reklo bi se, plemenite ideale, možda se pitaš: ‘Što bi moglo biti loše u raveu?’ No rave scena ima i drugu stranu medalje koju bi trebalo uzeti u obzir.

Mračna strana ravea

Neki tvrde da na raveu rijetko kad ima alkohola. No s drogom je sasvim druga priča. “Čovjek se pita da li bi rave scena bila prihvatljivija javnosti kada na njoj ne bi bilo toliko droge”, priznaje jedan raver po imenu Brian. “Dakako”, dodaje on, “mnogi drugi pitaju se kako bi uopće i bilo ravea da nema droge.”

Premda se tu i tamo dogodi da na rave dospije marihuana i LSD, izgleda da je među raverima najomiljenija droga MDMA, većini poznata kao ecstasy. Oni koji koriste ecstasy tvrde da je relativno bezopasan. Uporno govore da im on samo daje energiju da bi plesali cijele noći te da im pojačava osjećaj euforije. Međutim, The New York Times piše u članku pod naslovom “Popularna droga može oštetiti mozak” da ecstasy “može ostaviti dugotrajne, štetne posljedice na apetit, spavanje, raspoloženje, temperament i druge mentalne funkcije”. A to još nije sve. “Bilo je nekih koji su umrli od ecstasya”, tvrdi dr. Howard McKinney, “te nekoliko drugih slučajeva da je kod ljudi koji su uzeli normalnu dozu došlo do otkazivanja srca, bubrega ili pak do kome.” Zato dr. Sylvain de Miranda s pravom kaže: “Raveri koji uzimaju ecstasy plešu sa smrću.”

Čak i droge biljnog porijekla — kao što su biljni LSD, acceleration, biljni ecstasy ili rush — mogu biti opasne. Naprimjer, neki tvrde da biljna droga acceleration može pod određenim okolnostima prouzročiti infarkt, pa čak i smrt.

Za one koji ipak tvrde da su droge koje se uzimaju na raveu bezopasne, postoji još jedan faktor koji valja razmotriti. Kanadski policijski detektiv Ian Briggs tvrdi da 90 posto droge koja se prodaje pod ecstasy zapravo uopće to nije. “Velikim dijelom radi se o PCP-u ili nekim drugim opasnim drogama”, kaže on. “Ljudi koji prodaju te droge su beskrupulozni. Nema ih ni blizu kad droga počne djelovati.”a

Istina, ne mora na svakom raveu biti droge. No čak će sami raveri priznati da je često nemoguće predvidjeti hoće li među onima koji dođu na rave pokoji, mnogi ili većina biti pod utjecajem nekih ilegalnih opojnih sredstava.

Da li je rave zbilja za tebe?

Muzika i ples sami po sebi uopće nisu loši, niti je neispravno ako se netko želi zabavljati. Uostalom, Biblija kaže da postoji “vrijeme radosti” i “vrijeme plesanju” (Propovjednik 3:4, Today’s English Version). Ona ujedno savjetuje: “Raduj se (...) za mladosti svoje” (Propovjednik 11:9). Dakle, Stvoritelj želi da budeš sretan! No moraš imati na umu to da je “sav svijet u vlasti Zloga”, Sotone Đavla (1. Ivanova 5:19, St). Stoga nije nimalo neobično da su oblici razonode koje glorificira ovaj svijet često uprljani nekim nezdravim elementima.

Naprimjer, razmisli o onima koji odlaze na rave. Slijede li oni biblijsku opomenu da ‘očiste sebe od svake poganštine tijela i duha’? (2. Korinćanima 7:1). Raveri se, doduše, mogu zalagati za mir, ljubav i jedinstvo. No “mudrost odozgo” nije samo “miroljubiva”; ona je ujedno i “čedna” (Jakov 3:15, 17, NW). Upitaj se: ‘Je li moral onih koji idu na rave zabave u skladu s mjerilima koja se nalaze u Božjoj Riječi, Bibliji? Želim li provesti čitavu noć s onima koji su “ljubitelji požude mjesto ljubitelji Boga”?’ (2. Timoteju 3:4, St; 1. Korinćanima 6:9, 10; usporedi Izaiju 5:11, 12).

To su važna pitanja o kojima valja razmišljati, jer je Pavao napisao da “loša društva kvare korisne navike” (1. Korinćanima 15:33, NW). Druženje s osobama koje pokazuju nepoštovanje prema Božjim zakonima na kraju će dovesti do katastrofe, jer Biblija kaže: “Ko hodi s mudrima postaje mudar, a ko se druži s bezumnicima postaje gori [“loše će proći”, NW]” (Priče Salamunove 13:20).

Činjenica je da su mnoge rave priredbe zapravo najobičnije narkomanske zabave, a oni koji na njih odlaze mogu požnjeti bolne posljedice. Ponekad se, recimo, događa da policija upadne na rave i prekine ga bilo stoga što se održava ilegalno bilo stoga što na njemu kolaju droge. Da li bi htio da i tebe uvrste u one koji ne poštuju zakon? (Rimljanima 13:1, 2). Da li bi, čak i ako ne dođe do kršenja zakona, mogao prisustvovati takvoj zabavi i ostati “neokaljanim od ovoga svijeta”? (Jakov 1:27, Duda-Fućak). Da li bi mogao otići na rave i sačuvati čistu savjest pred Bogom i ljudima, s obzirom na to da se pijanke, ili “divlje zabave” (Byington), u Bibliji osuđuju? (Galaćanima 5:21; 2. Korinćanima 4:1, 2; 1. Timoteju 1:18, 19).

Očito je da kršćani trebaju biti svjesni opasnosti ravea. Ali nemoj očajavati. Postoje još mnoge vrste razonode u kojima možeš uživati. Naprimjer, mnoge obitelji Jehovinih svjedoka organiziraju zdrava okupljanja.b Uz pažljivo planiranje i nadgledavanje, ona daju svim prisutnima osjećaj duhovne i tjelesne okrepe. Što je još važnije, izgrađujuće druženje dopada se Jehovi, ‘sretnom Bogu’, koji želi da se njegov narod raduje (1. Timoteju 1:11, NW; Propovjednik 8:15).

[Bilješke]

[Okvir na stranici 26]

Što je to techno?

Jednostavno rečeno, techno se odnosi na elektronsku plesnu muziku. U okviru njega postoje mnogi smjerovi. Većina bi ljudi opisala techno kao ritmičan, jer mu se ritam obično kreće između 115 i 160 taktova u minuti.

Časopis The European piše: “Neupućenome techno zvuči kao buka koju čujete kad sjedite na zubarskoj stolici, popraćena zvukovima koje zamišljate da su se čuli one noći kad su nastradale Sodoma i Gomora.” No nekim je slušaocima techno privlačan zbog svog ujednačenog ritma. Osamnaestogodišnja Christine kaže: “Meni ta muzika daje osjećaj neograničene slobode i neovisnosti.” Sonja slično razmišlja. “U početku”, priznaje ona, “techno muzika nije mi se nimalo sviđala. No što je više slušaš, to ti postaje ugodnija. Ako je navineš jako glasno, teško možeš odoljeti nabijajućem ritmu. Čovjek se automatski počne kretati. Ako nisi pažljiv, ritam preuzima kontrolu nad čitavim tvojim tijelom.” Devetnaestogodišnja Shirley vidi u technu nešto dublje. “To je više od puke muzike”, kaže ona. “To je čitav jedan način života koji se odražava u odijevanju i govoru.”

Kršćani teže za tim da ‘istražuju što je Bogu ugodno’ (Efežanima 5:10). Stoga trebaju biti oprezni u pogledu techno muzike, baš kao što bi bili u pogledu bilo koje druge vrste muzike. Ako ustanoviš da ti se sviđa techno, postavi si pitanje: ‘Kako ta vrsta muzike utječe na mene? Čini li me sretnim, staloženim, mirnim? Ili me razdražuje, a možda čak budi u meni gnjevne ili nemoralne misli? Hoće li me simpatiziranje te vrste muzike privući njoj svojstvenom načinu života? Hoću li doći u iskušenje da odem na rave kako bih slušao tu vrstu muzike ili plesao na nju?’

Zapravo, poanta svega glasi: Bez obzira na to kakav bio tvoj muzički ukus, nemoj nikad dopustiti da se ispriječi između tebe i tvog nebeskog Oca.