Preobilje informacija
ONI koji žive u 20. stoljeću svjedoci su nezapamćenog preobilja informacija. Bilo putem tiskanog materijala, radijskih ili televizijskih reportaža, Interneta ili nečeg drugog, svijet je zasićen informacijama. David Shenk u svojoj knjizi Data Smog—Surviving the Information Glut piše sljedeće: “Preobilje informacija izrodilo se u pravu prijetnju. (...) Sada se suočavamo s mogućnošću informacijske gojaznosti.”
Razmotrimo samo kao primjer jedne poznate novine. Kaže se da uobičajeno tjedno izdanje The New York Timesa sadrži više informacija nego što bi ih prosječna osoba iz 17. stoljeća u Engleskoj u čitavom svom životu saznala. A pored dnevnih novina, svakojaki se časopisi i knjige koji se bave brojnim temama pridružuju toj lavini ponuđenih informacija. Svake godine izda se na desetke tisuća knjiga. I budući da se količina znanstvenih informacija svakih šest godina udvostruči, ne iznenađuje da širom svijeta samo broj stručnih časopisa prelazi 100 000. A putem Interneta kompjuterskim je pak korisnicima omogućen pristup ogromnim zbirkama informacija.
Kako stvar stoji s časopisima? Poslovni časopisi, časopisi za žene, časopisi za tinejdžere te časopisi o sportu i za zabavu — doista, časopisi o gotovo svakoj temi i području ljudskog interesa — preplavili su svijet i svi nastoje privući našu pažnju. Kakva je uloga propagandista — “razglašivača tričarija”, kako ih se prikladno opisuje? U svojoj knjizi Information Anxiety, autor Richard S. Wurman zapaža: “Propagandne su agencije mnoštvom reklama koje zahtijevaju da ih se pogleda, posluša, pomiriše i dodirne objavile rat našim osjetilima.” Uporno tvrde da vam je potreban najnoviji proizvod ili najnoviji model, kako biste išli ukorak sa svojim susjedima.
Australski psiholog i istraživač na polju društvenih znanosti dr. Hugh MacKay rekao je da je ‘svijet preplavljen informacijama, a ljude se poziva da ubace u petu brzinu na informacijskoj superautocesti’. Problem, po viđenju dr. MacKaya, jest u tome da je eksplozija vijesti i tekućih događaja u programima radija i televizije, zajedno s trenutnom dramatičnom eksplozijom informacijskih sustava s kompjuterskom podrškom, stvorila svijet u kojem mnogi prihvaćaju informacije koje prezentiraju mediji, a koje su ustvari često samo djelomičan prikaz činjenica i događaja, a ne cjelokupan izvještaj.
Što je informacija?
Latinska riječ informare koja se krije u korijenu ove riječi posreduje misao o oblikovanju materije, kao kad lončar oblikuje glinu. Stoga neke definicije glagola “informirati” kao značenje navode “oblikovati um” ili “uobličiti ili podučiti um”. Većina će se čitatelja bez problema sjetiti ne tako davnog vremena kad su informacije bile samo lista činjenica ili podataka koji su nam govorili podrobnosti kao tko, što, kada, gdje ili kako. Nije se koristio nikakav poseban jezik ili rječnik za informacije. Sve što smo trebali učiniti bilo je da zatražimo informaciju ili da sami dođemo do nje.
No sada u 1990-ima ljudi su izmislili toliko mnogo novih riječi u povezanosti s informacijama da one same mogu stvoriti pometnju. Dok su neke od tih riječi, ili izraza, relativno jednostavne i razumljive, kao što su “infomanija”, “tehnofilija” i “informacijsko doba”, druge mogu prouzročiti prave probleme. Svijetom je danas zavladala infomanija — uvjerenje da je onaj koji posjeduje najviše informacija u prednosti pred drugima kojima informacije nisu toliko dostupne te da informacija više nije sredstvo za postizanje cilja, već da je ona sama cilj.
Tu maniju pothranjuje poplava telekomunikacijskih uređaja, kao što su telefaks, mobitel i osobno računalo, koje neki smatraju simbolima ili maskotama informacijskog doba. Istina je da su zahvaljujući praktičnosti, brzini i snazi kompjutera informacije postale dostupne kao nikad prije — u tolikoj mjeri da Nicholas Negroponte, s Tehnološkog instituta u Massachusettsu, kaže sljedeće: “Kompjuteri za ljude više nisu samo oprema. Oni su način života.” Posljedica toga je da su se informacije i tehnika putem koje nam postaju dostupne počele pretjerano cijeniti, u nekim slučajevima i obožavati, pa stoga posvuda u svijetu postoji ogroman broj njihovih vatrenih poklonika. Televizijske vijesti i programi koji govore o tekućim događajima gotovo da su dobili kultni status dok se u TV talk-show emisijama iznosi more trivijalnih stvari koje guta često nekritična i lakovjerna javnost.
Baš zato što je informacijsko doba promijenilo naš način života i rada mnogi ljudi danas na jedan ili drugi način proživljavaju “informacijsku moru”. Što je zapravo informacijska mora? Kako možete znati jeste li njome zahvaćeni? Postoji li nešto što u pogledu toga možete učiniti?
[Zahvala na stranici 3]
Zemaljska kugla na stranicama 3, 5. i 10: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.