Pogled u svijet
Povratak kolere
Nakon što je nije bilo dobrih 100 godina, kolera se na dramatičan način vratila u Južnu Ameriku. “Tamo je od 1991. godine do danas evidentirano 1,4 milijuna oboljenja, od kojih je 10 000 rezultiralo smrću”, piše londonski The Times. Nadležne organe zdravstva zabrinulo je još i to što se 1992. u Indiji, Bangladešu i susjednim zemljama pojavila neka nova vrsta bakterije kolere, koja je dosada napala 200 000 ljudi. Kolera je akutna dijareična bolest kod koje, ukoliko se ne može adekvatno liječiti, u 70 posto slučajeva nastupa smrt. No bolest je bolje spriječiti nego liječiti. Prokuhavanje vode za piće i mlijeka, zaštita od muha te pranje sirovih namirnica u kloriranoj vodi čine temeljne zaštitne faktore.
Pričanje o svjetskom miru
Izgleda da je došao kraj regionalnim ratovima koji su nekad igrali značajnu ulogu u hladnom ratu, kaže se u publikaciji Yearbook 1997 štokholmskog Međunarodnog instituta za istraživanje mira. Godine 1989, posljednje godine hladnog rata, bilo je 36 “većih oružanih sukoba”. Godine 1996. taj je broj opao na 27, s tim da su svi osim sukoba između Indije i Pakistana bili interni, unutrašnji ratovi. Nadalje, gledano po broju pogibija, kod većine tih sukoba zapaženo je da se smanjila žestina ili pak da su nastavljeni u blažoj mjeri. “Nijedna druga generacija nije bila tako blizu svjetskom miru”, zaključile su novine The Star iz Južnoafričke Republike. Časopis Time piše: “Američka dominacija (...) donijela je svijetu Pax Americanu, razdoblje međunarodnog mira i spokojstva kakvo još nije viđeno u ovom stoljeću i kakvo je inače rijetko viđano u ljudskoj povijesti.”
Još uvijek broj jedan
“Biblija se još uvijek štampa u većoj tiraži negoli ijedna druga knjiga”, izvještava ENI Bulletin. Zemlje s najvećom distribucijom Biblije jesu Kina, Sjedinjene Države i Brazil. Prema izvještaju udruženja United Bible Societies (UBS), godine 1996. distribuirano je 19,4 milijuna primjeraka kompletne Biblije. Time je postavljen novi rekord i ostvaren porast od 9,1 posto u odnosu na 1995. Unatoč “zapanjujućem porastu distribucije u nekim dijelovima svijeta”, rekao je John Ball, koordinator izdavačkih djelatnosti pri UBS-u, “još uvijek nas čeka mnogo posla želimo li svakome omogućiti da lakše dođe do Pisama”.
“Izvoznici smrti”
Bogate zemlje Zapada natovaruju zemljama u razvoju “dvostruko breme” bolesti, kaže se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 1997. Prema izvještaju londonskog The Daily Telegrapha, srčane bolesti, moždani udari, dijabetes i određene vrste raka bilježe veliki porast, budući da u zemljama u razvoju ljudi prihvaćaju zapadnjački način života koji karakterizira pušenje, visokokalorična hrana s puno masti te smanjena tjelesna aktivnost. Premda, globalno gledano, danas ljudi duže žive, od toga ‘nema nikakve koristi ako život nije kvalitetan’, kaže dr. Paul Kleihues, direktor WHO-a. On dodaje: “U pravu su oni koji kažu da smo mi zapravo izvoznici smrti.” WHO se zalaže za intenzivnu svjetsku kampanju kojom bi se ljude poticalo da žive zdravijim životom. U suprotnom, kaže WHO, doći će do “stradavanja ljudi u krizi globalnih razmjera”.
Budistički poglavar preporučuje traženje istine
“Nije dobro biti tvrdokoran” u pogledu religije, kaže Eshin Watanabe, vrhovni svećenik i poglavar jedne od najstarijih budističkih sekti u Japanu. Kad su ga upitali misli li time da je dobro biti lojalan svojim vjerovanjima, ali da je loše imati tvrdokorna vjerovanja, Mainichi Daily News je citirao njegovo objašnjenje: “Trebali biste razmišljati o tome jesu li vaša vjerovanja ispravna ili neispravna. Važno je razmotriti ih u odnosu na druga vjerovanja. Također biste trebali prosuditi zastupaju li ona istinu ili ne. Moramo iznova preispitati te stvari.” Watanabe je poglavar budističke sekte Tendai, koja je prije 1 200 godina stigla u Japan iz Kine.
Prirodni antiseptik
Neki ljudi instinktivno ližu ranu kad se porežu, kao što to čine životinje. Zanimljivo je da su istraživači iz londonske bolnice St. Bartholomew otkrili da je slina ustvari prirodni antiseptik. Prema izvještaju iz novina The Independent, farmakolozi su zamolili 14 dobrovoljaca da poližu svoje ruke s obje strane i ustanovili da je na koži uvelike porasla koncentracija dušik-oksida. Dušik-oksid, jak kemijski spoj koji može uništiti klice, nastaje kada nitrit iz sline dođe u dodir s kiselom površinom kože. Tu reakciju pospješuje jedan drugi kemijski spoj, askorbat, koji se također nalazi u slini.
Marihuana — teška droga?
Uživaoci marihuane dugo su vremena tvrdili da je ta droga relativno bezopasna. Međutim, “novi dokazi sugeriraju [da] djelovanje [marihuane] na mozak sliči onom koje imaju ‘teške’ droge kao što je heroin”, izvještava časopis Science. Znanstvenici iz Sjedinjenih Država, Španjolske i Italije proveli su istraživanja. Između ostalog, otkrili su da “aktivna komponenta marihuane — kanabinoid poznat pod imenom THC — izaziva istu ključnu biokemijsku reakciju koja izgleda pojačava i ovisnost o drugim drogama, od nikotina do heroina: oslobađanje dopamina u moždanom centru za ‘nagrađivanje’”, što navodi uživaoce da uvijek iznova traže drogu. Nakon prekida dugotrajnog uživanja marihuane, u mozgu poraste koncentracija jednog drugog kemijskog spoja, peptida koji se zove faktor oslobađanja kortikotropina (CRF). CRF je odgovoran za emocionalnu napetost i tjeskobu koja se javlja zbog apstiniranja od opijata, alkohola i kokaina. Stoga je jedan istraživač rekao: “Bio bih zadovoljan kada, nakon svih tih dokaza, ljudi ne bi više smatrali da je THC ‘laka’ droga.” U Sjedinjenim Državama svake godine oko 100 000 ljudi zatraži liječenje od ovisnosti o marihuani.
Led u drevnom Egiptu
“Premda drevni Egipćani nisu imali umjetno hlađenje, mogli su proizvoditi led zahvaljujući jednom prirodnom fenomenu koji se javlja u sušnim, blagim podnebljima”, pišu novine The Countyline iz Bryana (Ohio). Kako su to uspijevali? “Negdje u sumrak Egipćanke su stavljale vodu u plitke glinene plitice koje su se nalazile na slamnatoj podlozi. Brzo površinsko isparavanje vode i isparavanje s vlažnih rubova plitice, u kombinaciji s noćnim padom temperature, dovodilo je do zaleđivanja vode — premda se temperatura zraka nikad nije spuštala ispod nule.”
Izlaganje suncu
“U Sjevernoj Americi rak kože poprimio je epidemijske razmjere”, pišu novine The Vancouver Sun, a kod Kanađana “svakom sedmom čovjeku prijeti opasnost da kad-tad u životu” oboli od njega. “Smatra se da je izlaganje suncu odgovorno za 90 posto oboljenja od melanoma”, dodaju novine. Preplanula je koža oštećena, kaže se u izvještaju, i to dovodi do prijevremenog starenja kože, kao i do slabljenja reakcije imunološkog sustava. Nacionalna anketa u kojoj je sudjelovalo preko 4 000 Kanađana otkriva da je 80 posto njih svjesno opasnosti od izlaganja kože suncu, no ipak gotovo polovica njih rijetko kad poduzima neke zaštitne mjere, ako to uopće i čini. Izvanredni profesor sa Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji dr. Chris Lovato, inače jedan od glavnih istraživača u toj anketi, upozorava da “trebamo steći naviku da se zaštićujemo od sunca” i naučiti da “na razuman i siguran način uživamo u sunčanju”.
Skupa navika
Za pušenje treba novca. Koliko novca? Prema biltenu University of California Berkeley Wellness Letter, dugoročno gledano, moglo bi koštati do 230 000 ili 400 000 dolara — ovisno o tome pušite li jednu ili dvije kutije cigareta dnevno. “Uzmimo da ste mladi, da danas počnete pušiti i nastavite s tim idućih 50 godina, uz pretpostavku da prije toga ne umrete od pušenja”, piše Wellness Letter. “Uz jednu kutiju dnevno po cijeni od 2,50 dolara (da pojednostavimo stvari, zanemarimo poskupljenja) nakupilo bi se više od 900 dolara godišnje, odnosno 45 000 dolara u razdoblju od 50 godina. Položite li svake godine taj novac na banku s kamatnom stopom od 5%, ukupni bi se iznos lako mogao učetverostručiti.” Pribroje li se tome i dodatni troškovi zbog skupljeg životnog osiguranja i dodatni troškovi čišćenja (doma, odjeće i zubi), ukupni iznos dostiže onaj gore spomenuti. Bilten dodaje: “A u to nisu uračunati liječnički izdaci povezani s pušenjem, koji vas čekaju ukoliko nemate potpuno zdravstveno osiguranje.”