Pogled u svijet
Oceani u opasnosti
Preko 1 600 oceanografa i ekologa iz 65 zemalja poduprlo je “poziv na akciju” kojom bi se zaštitilo mora od daljnjeg uništavanja, izvještava The Journal of Commerce. “More je uistinu ugroženo, daleko ugroženije nego što smo to ranije mislili”, kaže ekolog mora Elliot Norse. Jedan od navedenih primjera jest područje koje pokriva 18 000 četvornih kilometara mora u Meksičkom zaljevu, poznato kao mrtva zona. Kao što se da naslutiti iz njenog imena, u mrtvoj zoni nema riba, morskih rakova, niti većine drugih morskih životinja. Znanstvenici povezuju taj problem s velikim populacijama algi koje se hrane plavinama rijeke Mississippi koje su bogate hranjivim tvarima. Nakon što uginu, alge tonu na morsko dno. Kad bakterije počnu razgrađivati uginule alge, na morskom dnu nestaje kisika. Oceanograf dr. Nancy Rabalais kaže: “Sva stvorenja koja se ne mogu maknuti odatle naposljetku uginu.”
Davaoci organa
Želite li da nakon što umrete vaši organi pripadnu drugim ljudima? S tim se pitanjem suočavaju mnogi Brazilci otkako je 1. siječnja 1998. kod njih stupio na snagu jedan novi zakon. Prema tom zakonu, svi će Brazilci s navršenih 18 godina automatski postati davaoci organa ukoliko ne potpišu dokument u kojem traže da ih se izuzme iz toga. Međutim, “postoji obilje naznaka po kojima se može zaključiti da bi većina Brazilaca više voljela da ih se ne dira nakon smrti”, izvještava The Miami Herald. “U posljednjih šest mjeseci na svake četiri osobe koje su vadile vozačku dozvolu tri su odbile postati davalac organa.” Zašto? Neki ljudi strahuju da bi se na liječnike moglo vršiti pritisak da preuranjeno konstatiraju kod pacijenata moždanu smrt kako bi se došlo do njihovih organa.
Loša godina za proricatelje budućnosti
Frankfurtski list Nassauische Neue Presse piše da su 1997. proricatelji budućnosti iz Njemačke bili gotovo potpuno “slijepi”. Otprilike 70 predviđanja koja je analiziralo Udruženje za znanstvena istraživanja paraznanosti (GWUP), nijedno se nije obistinilo. Vidovnjaci nisu predvidjeli neke uistinu iznenađujuće događaje koji su se odigrali 1997. Tako, naprimjer, nijedan spiritist nije predskazao iznenadnu smrt princeze Diane. Mnogi su proricatelji budućnosti postali toliko oprezni da samo nastoje proreći opći razvoj događaja, kao naprimjer ekonomske i političke probleme. To su “stvari koje bi svatko tko čita novine i sam zaključio”, kaže Edgar Wunder iz GWUP-a.
Visokorizični seks
Istraživači iz Bolnice Rhode Island i Bostonske gradske bolnice (Sjedinjene Države) anketirali su od 1994. do 1996. godine 203 pacijenta zaražena HIV-om, pitajući ih o njihovom spolnom životu. Što je anketa pokazala? “Četrdeset posto osoba zaraženih HIV-om nije obavijestilo seksualne partnere o svom zdravstvenom stanju, s tim da gotovo dvije trećine njih nije uvijek koristilo prezervativ”, izvještava The New York Times. To neinformiranje partnera o zarazi HIV-om predstavlja čestu pojavu, kažu istraživači. “Problem nije u neznanju”, kaže dr. Michael Stein s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Brown u Providenceu (Rhode Island). “Ljudi dobro znaju koliki je rizik da nekome prenesu HIV. [Oni] nisu neupućeni u tom pogledu. Radi se o osobnoj odgovornosti.”
Gojaznost i bolesti srca
“Najefikasnija strategija za prevenciju CAD-a [bolesti koronarnih arterija] kod odraslog čovjeka mogla bi biti prevencija gojaznosti u djetinjstvu”, izvještava The Journal of the American Medical Association. Medicinski stručnjaci već otprije znaju da gojaznost u ranoj životnoj dobi povećava opasnost od povišenja krvnog tlaka, šećerne bolesti, hiperlipemije (previše masnoće u krvi), koronarne bolesti srca i drugih kroničnih bolesti. No premda liječnici savjetuju smanjenje unosa masti u organizam i redovito bavljenje nekom tjelesnom aktivnošću, navodno trećina svih Sjevernoamerikanaca ima višak kilograma ili je gojazna. “Koliko ćemo još trebati informacija prije nego što, kao društvo u cjelini, krenemo u akciju za sprečavanje gojaznosti, učeći svoju djecu da se bolje hrane i da stječu naviku kretanja?” pita Linda Van Horn s Medicinskog fakulteta Northwestern Universitya u Chicagu. “Potencijalne koristi su neizmjerne. Ako se pak ništa ne poduzme, posljedice po kardiovaskularni sistem su predvidljive, teške i skupo se liječe.” Međutim, rezultati jednog novijeg istraživanja, koji su objavljeni u The New England Journal of Medicine, pokazuju da gojaznost predstavlja relativno malu opasnost po zdravlje. Istraživanje je ustanovilo da gojaznost “povećava vjerojatnost od prijevremene smrti, ali ne u tolikoj mjeri u kojoj su mnogi medicinski stručnjaci pretpostavljali”, izvještava The New York Times.
Nestajanje šuma
Prema podacima Svjetske fondacije za zaštitu prirode (WWF), gotovo dvije trećine šuma koje su prekrivale zemaljsku kuglu prije nego što su ih počeli uništavati danas više ne postoji. Premda se ulažu energični napori da se ljudima skrene pažnja na taj problem, deforestizacija je u ovom desetljeću porasla do te mjere da bi nekoliko zemalja uskoro moglo ostati bez prirodnih šuma. Krčenjem šuma dobiva se drvena građa i obradiva zemlja, no pritom se uništava i velik broj biljnih i životinjskih vrsta. Osim toga, kod paljenja šuma u Zemljinu atmosferu odlazi ugljik-dioksid, za koji mnogi strahuju da će dovesti do globalnog zagrijavanja. WWF se zalaže za to da se do 2000. godine zaštiti barem 10 posto svih vrsta šuma u svijetu, izvještavaju londonske novine Guardian.
Predviđa se nestašica hrane u svjetskim razmjerima
Prema rezultatima jedne studije napravljene na Sveučilištu John Hopkins, “ukoliko ne dođe do sporijeg rasta stanovništva i drastičnog porasta poljoprivredne proizvodnje, 2025. godine neće biti dovoljno hrane da bi se nahranilo predviđenih 8 milijardi gladnih usta u svijetu”, kaže se u jednoj vijesti Associated Pressa. Istraživači prognoziraju da “ukoliko se stopa rađanja ne smanji na otprilike dvoje djece po ženi”, proizvodnja hrane morat će se do 2025. udvostručiti da bi se osiguralo “dovoljno zdrave i hranjive hrane” kako bi ljudi sačuvali zdravlje. Dodatne probleme čine nestašica vode, zagađivanje tla, stalno nestajanje površinskog sloja zemlje uslijed erozije tla, kao i klimatske promjene. Već sada od gladi umire nekih 18 milijuna ljudi godišnje, premda se proizvodi dovoljno hrane da bi se prehranilo gotovo 6 milijardi ljudi koji danas žive na Zemlji.
Nestajanje aligatora iz Orinocoa
Karakaski list Estampas piše da su aligatori iz venecuelske rijeke Orinoco ugrožena vrsta. Te se životinje lovi zbog kože još od 1930. Tada je “populacija aligatora u Venezueli bila veća od ljudske populacije”, piše taj list. No u periodu od 1931. do 1934. izvezeno je gotovo 1,5 milijuna kilograma aligatorskih koža, što znači da je ubijeno najmanje 4,5 milijuna aligatora. Godine 1950, “nakon niza godina neumornog lova”, populacija aligatora već se toliko smanjila da se moglo izvoziti “samo” 30 000 kilograma kože. Danas je u rijeci Orinoco ostalo manje od 3 000 aligatora, a stručnjaci kažu da bi ljudi mogli i njih istrijebiti, kao i 312 drugih životinjskih vrsta u Venezueli.
Zadivljujuća zvijezdina energija
Jedna od najnovijih slika dobivenih pomoću teleskopa Hubble pruža daljnje dokaze da u našoj galaksiji postoji rijetka vrsta zvijezde nazvana “luminozna plava varijabla”. Prema riječima astronoma, ta izuzetno sjajna zvijezda i maglica koja je okružuje imaju oblik pištolja, pa je zato i prozvana Pistol. Procjenjuje se da Pistol ima najmanje 60 puta veću masu od našeg Sunca i gotovo 10 milijuna puta veću energiju. To bi mogla biti “zvijezda s najvećom energijom na nebu”, piše časopis Science News. No zvijezda se zbog prašine kojom je okružena može otkriti samo detektorima infracrvenog zračenja. To objašnjava zašto Pistol, koji je udaljen od Zemlje 25 000 svjetlosnih godina, nije otkriven sve do početka 1990-ih. U našoj je galaksiji otkriveno samo još šest takvih zvijezda.
Vožnja i telefoniranje — opasna kombinacija
Vozači koji telefoniraju za vrijeme vožnje mogu počiniti ozbiljne greške, a da toga uopće nisu svjesni. Taj je zaključak izveden iz jednog testiranja koje je obavljeno za Njemačko auto-moto društvo. Vozači su bili zamoljeni da triput prijeđu pokusnu trasu. Prvi put nisu telefonirali. Drugi put koristili su mobitel sa speakerphoneom, dok su treći put držali telefon u ruci. I kako su vozači prošli na testu? Gledano u prosjeku, vozači koji nisu telefonirali napravili su 0,5 grešaka kod kočenja i zadržavanja u svojoj traci, oni koji su koristili telefon sa speakerphoneom napravili su 5,9 grešaka, dok su vozači koji su držali telefon u ruci napravili 14,6 grešaka. Tako je na temelju ispitivanja zaključeno da vožnja s telefonom u ruci “znatno smanjuje sigurnost na cestama”, izvještava Süddeutsche Zeitung.