U potrazi za sigurnim životom
SVAKOJ je osobi sigurnost nešto drugo. Jednoj osobi sigurnost je posao; nekome drugome je bogatstvo; a nekoj trećoj osobi sigurnost znači sredinu u kojoj nema kriminala. Je li vama sigurnost posve nešto drugo?
Kakvo god bilo vaše gledište, vi sasvim sigurno poduzimate korake da biste u životu osjećali sigurnost kakvu želite. Razmotrite što stanovnici Evrope čine da bi se kao pojedinci donekle osjećali sigurno.
Visoka naobrazba
Prema izjavi Jacquesa Santera, predsjednika Evropske komisije, 20 posto mladih u Evropskoj uniji je nezaposleno. Stoga za ovu dobnu grupu mnogo toga ovisi o jednom pitanju: Kako naći posao koji će mi omogućiti siguran život? Mnogi vjeruju da se taj cilj najbolje može postići putem visoke naobrazbe koja, kako se komentira u londonskom The Sunday Timesu, studentima osigurava “znatnu prednost pred drugima na tržištu rada”.
U Njemačkoj, naprimjer, “želja za obrazovanjem i akademskim statusom veća je nego ikad”, izvještava Nassauische Neue Presse, i to unatoč činjenici da ukupni troškovi za školovanje jednog studenta u toj zemlji iznose u prosjeku 55 000 dolara.
Mladi ljudi koji ozbiljno gledaju na obrazovanje i koji žele imati siguran posao zaslužuju pohvalu, jer oni koji posjeduju znanje i stručnu spremu često imaju prednost kad traže posao. No da li visoka naobrazba uvijek znači i siguran posao? Jedna je studentica rekla: “Znala sam od samog početka da nakon studija neću imati jasno definirano zanimanje te da neću imati siguran posao.” To nije ništa neobično. U jednoj od posljednjih godina, broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u Njemačkoj dostigao je najveći broj svih vremena.
Mladi ljudi u Francuskoj, izvještavaju jedne novine, odlaze na fakultet zato što im svjedodžba o završenoj srednjoj školi malo vrijedi s obzirom na visoku stopu nezaposlenih među mladima. Međutim, mnogi studenti uviđaju da po završetku studija “i s diplomom u džepu neće imati nimalo bolju perspektivu”. The Independent izvještava da se u Velikoj Britaniji “stresovi koje donosi sa sobom studentski život vrlo negativno odražavaju na studente”. Umjesto da im pomognu da se bore sa životnom neizvjesnošću, sveučilišta vrše pritisak na studente zbog čega se povremeno javljaju problemi kao što su depresija, tjeskoba i gubitak samopoštovanja, izvještavaju novine.
Izučiti neki zanat ili steći praktično znanje u nekoj proizvodnoj djelatnosti često omogućava osobi da prije dođe do sigurnijeg posla nego fakultetska diploma.
Je li 10 000 dobara dovoljno?
Mnogi vjeruju da je ključ za siguran život bogatstvo. To možda djeluje kao razuman stav, budući da je velik račun u banci rezerva na koju se čovjek može osloniti u teška vremena. Biblija objašnjava da je “novac zaštita” (Propovjednik 7:12, St). Međutim, da li zbog većeg bogatstva pojedinac uvijek uživa i veću sigurnost?
Ne nužno. Razmotrite kako je blagostanje poraslo u posljednjih 50 godina. Krajem drugog svjetskog rata, velik dio njemačkog stanovništva gotovo ništa nije posjedovao. Danas, prema izvještaju jednih njemačkih novina, prosječni Nijemac posjeduje 10 000 raznih dobara. Ako su ekonomska predviđanja točna, iduće će generacije posjedovati i više. Ali da li ovakvo gomilanje bogatstva omogućava sigurniji život? Ne, ne omogućava. Jedna je anketa provedena u Njemačkoj otkrila da dvije trećine stanovnika smatra da je život danas manje siguran nego što je bio prije 20 ili 30 godina. Dakle, izvanredno blagostanje nije u ljudima stvorilo veći osjećaj sigurnosti.
To je razumljivo zato što je, kako je spomenuto u prethodnom članku, osjećaj nesigurnosti emocionalni teret. A emocionalnog se tereta ne možemo potpuno riješiti pomoću materijalnog bogatstva. Bogatstvo je, bez daljnjega, zaštita od siromaštva i pomaže u teškim vremenima. No u određenim okolnostima, puno novca jednako je težak teret kao i malo novca.
Zato će nam uravnoteženo gledište o materijalnim posjedima pomoći da zadržimo na umu da bogatstvo, iako može doprinijeti sreći, nije ključni faktor za siguran život. Kad je Isus Krist bio na Zemlji, upozorio je svoje sljedbenike sljedećim riječima: “Ni onomu tko je u izobilju nije život osiguran njegovim imanjem!” (Luka 12:15, St). Da bi se čovjek osjećao potpuno sigurno u životu, potrebno mu je više od materijalnog bogatstva.
Starijim osobama razne stvari koje posjeduju nisu toliko važne zbog materijalne, već zbog sentimentalne vrijednosti. Ono što starije osobe više brine od bogatstva jest opasnost od toga da postanu žrtve kriminala.
Budite oprezni!
“Problem kriminala (...) je posljednjih 30 godina širom svijeta stalno u porastu”, navodi se u brošurici Practical Ways to Crack Crime, objavljenoj u Velikoj Britaniji. Policijske su snage zbog toga maksimalno angažirane. Kako neki ljudi izlaze na kraj s ovim problemom?
Briga za vlastitu sigurnost počinje kod kuće. U Švicarskoj, naprimjer, jedan se arhitekt gotovo isključivo bavi projektiranjem kuća koje su sigurne od provalnika, a opremljene su sigurnosnim bravama, pojačanim vratima i rešetkama na prozorima. Vlasnici ovih kuća izgleda da vrlo doslovno shvaćaju izreku: “Zlatna kuća — željezni život.” Za ovakvim kućama, iako su skupe, vlada velika potražnja, izvještava časopis Focus.
Da bi povećali osobnu sigurnost i u domu i izvan njega, u nekim su se područjima ljudi sami organizirali, pa nadgledavaju susjedstvo. Stanovnici nekih predgrađa idu još korak dalje, pa agencijama koje pružaju usluge zaštite plaćaju da u određene sate patroliraju njihovim područjem. Mnogi ljudi smatraju da nije preporučljivo noću hodati sam pustim gradskim ulicama. A roditelji, koji su prirodno zainteresirani za dobrobit svoje djece, poduzimaju možda dodatne mjere opreza da bi ih zaštitili. Razmotrite prijedloge koji se nalaze u okviru na ovoj stranici.
No ne mogu svi sebi priuštiti dom koji je siguran od provalnika. Osim toga, nadgledavanjem susjedstva i patroliranjem radnika osiguranja možda se ne smanjuje ukupni kriminal; time se samo možda premješta u nezaštićena područja. Kriminal tako ostaje jedan od glavnih problema koji ugrožavaju sigurnost pojedinca. Da bi živjeli sigurno, potrebno je više od ulaganja svesrdnih napora da se riješi problem kriminala.
Liječiti bolest — a ne samo simptome
Svatko od nas prirodno želi živjeti u sigurnosti, stoga je dobro ako poduzimamo razumne i praktične korake da bismo ostvarili taj cilj. Ali kriminal, nezaposlenost i svi drugi problemi koji čine naš život neizvjesnim samo su simptomi bolesti koja pogađa čitavo čovječanstvo. Da bi bolest nestala, nužno je liječiti uzrok, a ne samo simptome.
Što je temeljni uzrok nesigurnosti u našem životu? Kako je možemo eliminirati i tako zauvijek imati siguran život? O tome će biti govora u sljedećem članku.
[Okvir na stranici 6]
Kako zaštititi malu djecu
Kako su djeca često žrtve napada, otmica i ubojstava, mnogi su roditelji otkrili kako je korisno ako svoju djecu pouče da čine sljedeće:
1. Da kažu ne — i to vrlo odlučno — bilo kome tko ih pokušava nagovoriti da učine nešto što smatraju da je loše.
2. Da ne dozvole nikome da dira njihove intimne dijelove tijela osim — kad su u pitanju liječnik ili medicinska sestra — ako je roditelj prisutan.
3. Da bježe, viču, vrište ili zovu u pomoć bilo koju odraslu osobu u blizini kad se nalaze u opasnosti.
4. Da ispričaju roditeljima svaki događaj ili razgovor zbog kojeg se osjećaju neugodno.
5. Da ne pristanu tajiti nešto pred roditeljima.
Kao konačni zaključak preporučuje se da roditelji mudro postupe i pažljivo odluče kojoj će osobi ostaviti svoje dijete na brigu.
[Slike na stranici 5]
Za siguran život potrebno nam je više od obrazovanja, bogatstva ili ulaganja svesrdnih napora da se riješi problem kriminala