Učestala traumatska istegnuća zgloba — što biste o njima trebali znati
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ BRAZILA
MARCELO, 24-godišnji ličilac koji živi u Brazilu, radio je to bez razmišljanja gotovo svakog jutra. Stavio bi sat na ručni zglob te bi ga pričvrstio spajanjem dva kraja kožnog remena. No ovaj put nije mogao zakopčati remen. Zatim je pogledao zglob i vidio u čemu je problem. Zglob je toliko natekao da je remen postao prekratak.
Nakon nekog vremena Marcelo je počeo osjećati bol čak i kad bi u ruci držao češalj ili četkicu za zube. Stoga je otišao liječniku. Nakon što ga je pregledao i saznao da Marcelo već dvije godine struže, žbuka i liči zidove, liječnik mu je rekao: “Bol koju osjećate povezana je s poslom. Bolujete od učestalog traumatskog istegnuća zgloba [RSI-a].”
Je li to nova bolest?
Mnogim fizičkim radnicima i uredskim službenicima govori se ista dijagnoza koja je rečena i Marcelu. RSI se širi takvom brzinom da su ga novine Folha de S. Paulo nazvale “najistaknutijom profesionalnom bolešću na kraju ovog stoljeća”. Ne čudi da su mnogi ljudi zaključili da je RSI sigurno još jedna u nizu suvremenih bolesti! Je li to točno?
Ustvari, da je Marcelo živio u Evropi početkom 18. stoljeća, liječnik bi možda prepoznao simptome njegove bolesti. Dakako, bolest tada nije bila poznata pod istim imenom. Talijanski liječnik Bernardino Ramazzini opisao ju je kao tenosinovitis ručnog zgloba (upala zglobnih tetiva i njenih ovojnica) i nazvao je bolešću “pisara i javnih bilježnika”. Budući da se kod takvih zanimanja zahtijeva stalno ponavljanje jednih te istih pokreta, činovnici 18. stoljeća obolijevali su od jedne vrste RSI-a. No potkraj tog stoljeća smanjio se broj radnika koji su bolovali od RSI-a. Zašto?
Povlačenje i povratak RSI-a
Uredski radnici Ramazzinievog vremena živjeli su u takozvanom predindustrijskom dobu. U to vrijeme ljudi su imali dugo radno vrijeme i radili su bez strojeva. Njihov je posao zahtijevao da stalno rade jedne te iste pokrete i da neprestano budu koncentrirani na posao. To je dovelo do tegoba karakterističnih za RSI.
Međutim, potkraj 18. stoljeća Evropa je ušla u industrijsko doba, pa je ljudsku radnu snagu zamijenio stroj. Sada je čovjek postao nadglednik koji je obavljanje jednoličnih poslova prepustio stroju. Možda je ta promjena, zaključuje jedan liječnik koji je istraživao povijest RSI-a, smanjila broj oboljenja od RSI-a među radnicima.
Istina, u industrijskoj je eri među tvorničkim radnicima porastao broj ozljeda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti. Međutim, u medicinskoj literaturi koja obrađuje taj vremenski period slučajevi RSI-a spominju se samo kod specifičnih grupa ljudi. Naprimjer, pijanisti i violinisti 19. stoljeća bolovali su od tendinitisa nadlaktice, dok su tenisači imali problema s teniskim laktom, ili upalom tetiva lakta.
Međutim, u našem stoljeću ponovo se pojavio RSI koji je povezan s poslom. Zašto? Kao prvo, strojevi koji postaju sve efikasniji često naređuju čovjeku što treba raditi i kojom brzinom. Taj preokret situacije donio je radnicima nezadovoljstvo i zdravstvene probleme. Radnici provode mnogo sati na poslovima koji od njih zahtijevaju da stalno izvode jednolične pokrete i da neprestano budu koncentrirani na posao. Kakve su posljedice toga? RSI je postao zdravstveni problem na koji sada otpada preko 50 posto svih profesionalnih bolesti među radnicima u Sjedinjenim Državama i Brazilu — da navedemo samo dvije zemlje.
Uzroci bolesti i zanimanja kod kojih se javlja
Glavni su uzrok RSI-a brzi jednolični pokreti koji se zahtijevaju kod mnogih radnih zadataka. Nažalost, radnici često nemaju drugog izbora već da ostanu na poslu koji im može narušiti zdravlje. Mnogi radnici mogu suosjećati s jednom ženom iz Brazila koja je radila u tvornici automobila i morala za nepunu minutu sastaviti autoradio. Jedna druga radnica, izvještavaju novine Folha de S. Paulo, morala je vršiti testiranja kod kojih je u roku od jednog sata trebala gumenim čekićem udariti 63 tehnička priključka. Obje su žene počele osjećati bol u nadlaktici, a kasnije su bile otpuštene s posla jer su zbog RSI-a postale nesposobne za rad.
Preopterećenje mišića i zglobova (primjerice, kod nošenja teških vreća) i statičko naprezanje (to jest naprezanje mišića koji održavaju dijelove tijela u nekom nepomičnom položaju) također uzrokuju RSI. Takve radnje mogu naročito dovesti do povreda kad osoba radi u nekom nezgodnom položaju.
Istraživači navode da su RSI-u naročito podložne osobe koje rade kao metalurzi, službenici u banci, daktilografi, telefonisti, blagajnice u trgovini, konobari, ličioci, sastavljači igračaka, švelje, frizerke, pletilje, rezači šećerne trske i mnogi drugi manuelni radnici.
Pokreti nisu jedini uzrok
Premda većina ljudi smatra da je isključivi uzrok RSI-a rad koji zahtijeva stalne jednolične pokrete, stručnjaci koji su u brazilskom glavnom gradu Braziliji prisustvovali Prvom nacionalnom seminaru o RSI-u naglasili su da se ne radi samo o stalnim jednoličnim pokretima.
Dr. Wanderley Codo, savjetnik za mentalno zdravlje i rad na Sveučilištu u Braziliji, objasnio je: “Organizacija rada — radni zadaci, odnosi rukovodilaca i radnika, sama atmosfera na radnom mjestu, udio radnika u obavljanju posla i radna rutina — ubraja se u faktore koji su tijesno povezani s tom bolešću.”
Drugi medicinski stručnjaci koji su prisustvovali seminaru o RSI-u naglasili su i povezanost između bolesti i organizacije radnog mjesta. Oni su rekli da je jedna od mana novih tehnologija to što su dovele do takvih vrsta organizacije rada kod kojih radnik potpuno gubi kontrolu nad svojim poslom — što doprinosi obolijevanju od RSI-a.
Budući da su organizacija i izvršavanje radnih zadataka tijesno povezani s RSI-em, u proteklim desetljećima bilo je radnika koji su mogli stalno raditi jednolične pokrete, a ipak nisu oboljeli od RSI-a. Do tog su zaključka došli neki stručnjaci.
Identificiranje bolesti
Imajte na umu da RSI ne označava samo jednu bolest već se odnosi na čitavu grupu bolesti. Sve bolesti iz te grupe pogađaju mišiće, tetive, zglobove i ligamente, a naročito one u gornjim ekstremitetima. Budući da RSI označava grupu bolesti, logično je da ima i različite manifestacije i simptome. Simptomi mogu biti neodređeni i možda nećete odmah utvrditi povezanost između uzroka i simptoma. Obratite pažnju na sljedeće osnovne znakove.
Jedan od znakova jest osjećaj težine i smetnje u oboljelom dijelu tijela (naprimjer, u ramenu i/ili ruci) koji se pretvara u nepopustljivu bol i trnce. Pod kožom se mogu pojaviti i nodusi, ili mali čvorići. Kod kasnijih stadija RSI-a natečenost i bol mogu postati tako jake da osoba nije u stanju obaviti tako jednostavne radnje kao što je češljanje kose i pranje zubi. Ako se ne liječi, RSI čak može izazvati deformacije i invalidnost.
Borba protiv RSI-a
Ako na svom sadašnjem poslu stalno morate raditi jednolične pokrete i ako već primjećujete znakove RSI-a, možda biste trebali zatražiti pomoć zdravstvene službe u sklopu svog poduzeća. Ako to nije moguće, mogli biste se obratiti nekoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj bi ortoped mogao procijeniti u čemu je problem i poduzeti potrebne mjere kako bi vam pomogao. Izgledi za ozdravljenje bit će daleko veći ako obratite pažnju na RSI u ranim stadijima te bolesti.
Još jedan važan način borbe protiv RSI-a jest posvećivanje pažnje ergonomiji. Što je ergonomija? Taj se izraz definira kao “primijenjena znanost koja se bavi dizajniranjem i organiziranjem strojeva i alata koje se koristi pri radu kako bi se ostvarila najefikasnija i najsigurnija interakcija između ljudi i strojeva”.
Dakle, kod ergonomije se radi o prilagođavanju radnog mjesta čovjeku, kao i o prilagođavanju čovjeka radnom mjestu. Međutim, ona se ne svodi samo na usavršavanje oblika neke kontrolne ploče ili čekića. Ona uključuje i analizu radnikovih psihičkih i emocionalnih potreba. Da bi se to ostvarilo, kaže ergonomistica dr. Ingeborg Sell, ergonomija “koristi podatke, informacije i znanje iz svih uključenih disciplina [i] nastoji doći do novih i sveobuhvatnih spoznaja o čovjeku i njegovom radu”.
Istina, radnici možda nisu u poziciji da mijenjaju ergonomiju radnog mjesta. No medicinski stručnjaci koji su pohađali seminar o RSI-u u Braziliji objasnili su da kod “participativne ergonomije” to nije slučaj. Što se podrazumijeva pod pojmom participativna ergonomija?
Poslodavac koji podupire participativnu ergonomiju na radnom mjestu uzima u obzir radnikovo mišljenje. On poziva radnika da sudjeluje u odlučivanju o tome kako poboljšati njegovo radno mjesto. Takav će se poslodavac također rado složiti s tim da u poduzeću djeluje interni odbor za RSI, sačinjen od radnika i članova uprave. Ta će grupa budno paziti na održavanje sigurne i ugodne radne atmosfere. Ona se bavi uzrocima RSI-a, unapređuje prevenciju i definira koje su odgovornosti poslodavca i radnikâ u tome da se smanji ili čak potpuno iskorijeni sve slučajeve RSI-a u poduzeću.
Prevencija kod kuće i na poslu
Prevencija RSI-a počinje kod kuće. Što možete učiniti? Kad se probudite, oponašajte svog psa ili mačku. Pogledajte kako vaš kućni ljubimac proteže mišiće prije nego što krene u novi dan. Učinite i vi to isto. Ponavljajte te vježbe istezanja nekoliko puta tokom dana. To je od presudne važnosti za održavanje zdravih kostiju i mišića. Radite neke vježbe za zagrijavanje mišića. Time ćete poboljšati cirkulaciju i opskrbu mišića kisikom koji im je potreban za rad. Dakako, za hladna vremena, kao i prije nekih sportskih aktivnosti, ovaj je korak još važniji. Radite neke vježbe kojima ćete posebno ojačati one mišiće koje najviše koristite. S jačim mišićima lakše ćete obavljati zadatke koji se od vas zahtijevaju na poslu.
Pored tih preventivnih mjera kod kuće, potreban vam je i program preventivnih mjera na radnom mjestu. Poslodavac bi mogao spriječiti probleme RSI-a među radnicima tako da napravi plan rada kod kojeg su predviđene pauze ili zamjene i kod kojeg se radnici izmjenjuju na različitim radnim zadacima.
Jedan daljnji aspekt prevencije RSI-a sastoji se u tome da se radniku osigura odgovarajuća vrsta radnog pribora. To bi, između ostalog, moglo uključivati i radne stolove i stolice odgovarajuće visine, naslonjače za laktove, bušilice i kliješta koja ne zahtijevaju pretjerano naprezanje ruke, kompjuterske tastature koje su prilagođene korisniku ili tešku mehanizaciju s amortizerima koji sprečavaju prevelike vibracije.
Marcelo, koji je bio spomenut u uvodu, primijenio je mnoge od ovih prijedloga. Zahvaljujući tome, kao i liječničkom tretmanu, oslobodio se simptoma RSI-a. On bi se mogao i potpuno izliječiti. Za borbu protiv RSI-a nesumnjivo su potrebni osobni trud i organizacijske promjene, no budući da raste broj radnika koji boluju od RSI-a, koristi koje će te promjene donijeti mogle bi nadmašiti troškove koje za sobom povlače.
[Okvir na stranici 17]
RSI kod muzičara
Učestala traumatska istegnuća zgloba (RSI) često se javljaju kod profesionalnih muzičara. Prema jednoj studiji koja je objavljena 1986. godine, polovica muzičara iz osam simfonijskih orkestara u Evropi bolovala je od RSI-a. U 19. stoljeću ta se bolest nazivala muzičarski grč. Jedan od prvih evidentiranih slučajeva bio je slučaj Roberta Schumanna. On je zbog RSI-a morao prestati svirati klavir i posvetiti se komponiranju.
[Okvir na stranici 17]
Faktori koji doprinose RSI-u
1. Nepravilno držanje
2. Dugo radno vrijeme
3. Stres na poslu
4. Prethodne ozljede mišića i tetiva
5. Nezadovoljstvo poslom
6. Izlaganje hladnoći
[Okvir na stranici 18]
Prevencija RSI-a
ŠTO TREBA IZBJEGAVATI
1. Nošenje teških predmeta duže vremena
2. Preveliko opterećenje zglobova
3. Rad rukama iznad razine srca u duljim vremenskim periodima
4. Rad u nezgodnim položajima
ŠTO TREBA ČINITI
1. Izmjenjujte lijevu i desnu ruku kod obavljanja zadataka — čak i kod onih laganih
2. Različite vrste radnih zadataka rasporedite tijekom čitavog dana
[Zahvala na stranici 16]
Ilustracije na 16. i 17. stranici: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck