Mozak — njegova zapanjujuća složenost

“Ljudski mozak predstavlja najveću zagonetku: kako može nakupina tkiva gustoće sirovog jajeta upravljati vašim ’umom’, mislima, osobnošću, sjećanjima i osjećajima, pa čak i vašom sviješću?” (profesorica Susan A. Greenfield, The Human Mind Explained).

MOZAK upravlja svim funkcijama vašeg tijela. Omogućava vam da usvajate nove ideje, čak i da učite nove jezike, te pohranjuje sjećanja prikupljena tijekom života i nanovo ih oživljava. No, neurobiolog James Bower priznaje: ”Zaista ne znamo kakav je mozak stroj.” Neurolog Richard F. Thompson slaže se s time: ”Daleko je više onog što tek trebamo naučiti od onog što danas znamo.” Otkrivanje tajni mozga pobuđuje tako velik interes da je američki Kongres proglasio ’90-e Desetljećem mozga.

Zavirimo u unutrašnjost glave

Najupečatljiviji su čvorasti režnjevi cerebralnog korteksa, ili moždane kore. (Pogledajte prikaz na 4. stranici i okvir na 8. stranici.) U tom naboranom sloju ružičastosive tvari debljine nekoliko milimetara smješteno je otprilike 75 posto moždanih neurona (živčanih stanica), čiji se broj inače kreće između 10 milijardi i 100 milijardi. No neki znanstvenici kažu da čak niti toliko mnoštvo moždanih stanica ne objašnjava njegovu složenost.

Mnogi neuroni imaju dugački izdanak nalik repu koji se naziva akson. Iz neurona se šire i druga vlakna, a to su sićušni dendriti koji nalikuju granama i izdancima propupalog drveta. Pomoću njih tipični neuron uspostavlja na tisuće veza s drugim neuronima. Neuroni zapravo nikad ne dodiruju jedni druge. Između njih nalazi se takozvana sinapsa, međustanična pukotina preko koje protječu male količine kemijskih tvari, što daje jednu novu dimenziju predodžbi o složenosti mozga.

“Broj mogućih kombinacija sinaptičkih veza” u mozgu ”veći je od ukupnog broja atomskih čestica koje sačinjavaju nama poznati svemir”, procjenjuje jedan stručnjak.

Moždana kora prepuna neurona vjerojatno je najpoznatiji dio mozga. A što je s područjima koja se nalaze ispod nje? Naprimjer, korpus kalozum (žuljevito tijelo) stvara prijeko potrebnu vezu između lijeve i desne moždane hemisfere. U blizini se nalazi talamus (od grčke riječi za unutarnju prostoriju), kojim prolazi većina informacija što pristižu u vaš mozak; zatim s njim povezani hipotalamus (grčka riječ za donju unutarnju prostoriju), koji sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i tjelesne temperature, te jedan mali izdanak koji se naziva hipofiza. Ta nadzorna žlijezda kontrolira rad vašeg endokrinog sustava izlučujući kemijske tvari koje se nazivaju hormoni i koje utječu na sekrecijsku aktivnost svih drugih žlijezda u organizmu. Zatim je tu most (pons), koji obrađuje informacije o vašim kretnjama, te moždina (medula), koja upravlja disanjem, cirkulacijom, otkucajima srca i probavom. Oni obavljaju sve te funkcije, a da vi niste ni svjesni njihovog postojanja!

Kako onda funkcionira mozak koji se sastoji od toliko mnogo raznovrsnih dijelova? Kako možete najbolje koristiti svoj mozak? Iduća dva članka pružaju neke moguće odgovore na ta pitanja.

[Okvir na stranici 4]

Zašto ne trebamo veću glavu

“Kad čovjekova moždana kora ne bi bila naborana nego glatka, mozak bi morao biti velik otprilike kao košarkaška lopta, a ne kao dvije stisnute šake prislonjene jedna uz drugu” (profesorica Susan A. Greenfield).

[Grafički prikaz na stranicama 4 i 5]

(Vidi publikaciju)

NEKI DIJELOVI MOZGA

Prikaz u prirodnoj veličini

Moždana kora

Relativno tanak vanjski sloj koji obavija i jednu i drugu moždanu hemisferu

Veliki mozak

Velika zaobljena moždana struktura koja zauzima najveći dio lubanje

Vidni korteks

Mali mozak

Struktura koja se nalazi na stražnjoj strani baze mozga

Most

Moždina

UNUTARNJI SREDIŠNJI DIO

Korpus kalozum

Snop živčanih vlakana koji povezuje moždane hemisfere

Talamus

Hipotalamus

Upravlja određenim autonomnim tjelesnim funkcijama

Hipofiza

[Zahvala]

Na temelju knjige The Human Mind Explained, profesorice Susan A. Greenfield, objavljene 1996.