Pogled u svijet

Promjene vjeroispovijedi u Britaniji

The Sunday Telegraph piše da Britanci mijenjaju vjeroispovijed brže nego ikad prije i da se svaki tjedan otprilike 1 000 osoba obrati na neku drugu vjeru. “Anglikanci postaju rimokatolici, a rimokatolici anglikanci; Židovi postaju budisti, muslimani anglikanci, a rimokatolici Židovi.” Najviše obraćenika priklanja se islamu, budizmu, pokretu New Age i raznim poganskim religijama. Dr. Ahmed Andrews, sa Sveučilišta Derby u Engleskoj, koji je i sam obraćenik, kaže: “U ovoj zemlji ima između 5 000 i 10 000 bijelaca koji su se obratili na islam, a većina onih koje poznajem bivši su katolici.” Među osobama koje su prešle na budizam ima 10 do 30 posto Židova. Obraćenja anglikanaca na katolicizam dostigla su vrhunac nakon što je Anglikanska crkva odlučila zaređivati žene. Prema riječima rabina Jonathana Romaina, “ljudi se u duhovnom pogledu osjećaju prazno i zato okreću leđa religiji u kojoj su se rodili te se počinju zanimati za druge religije”.

Način života i rak

“Jedna studija u kojoj je sudjelovalo gotovo 90 000 blizanaca pokazala je da na obolijevanje od raka daleko više utječe okolina u kojoj živite, ono čime se bavite i ono što se dešava u vašem životu nego vaše genetsko nasljeđe”, izvještava londonski list The Guardian. Tim istraživača koji je proveo tu studiju vodio je dr. Paul Lichtenstein, sa švedskog Instituta Karolinska. On kaže: “Okolina je važnija od genetskih faktora.” Znanstvenici smatraju da je pušenje odgovorno za otprilike 35 posto oboljenja od raka, a u daljnjih 30 posto slučajeva uzrok je izgleda povezan s načinom ishrane. Genetski faktori u izvjesnoj mjeri utječu na obolijevanje od raka prostate, debelog crijeva i dojke, no dr. Tim Key, koji radi za Imperial Cancer Research Fund u Oxfordu (Engleska), izjavljuje: “Čak i ako je (...) netko u vašoj obitelji bolovao [od raka], to nije toliko važno. Mnogo je važnije to što činite sa svojim životom. Ne biste smjeli pušiti i trebali biste paziti na ishranu. Time se ipak smanjuje opasnost od raka.”

Naprežite mozak

“Vitalnost mozga može se sačuvati tijekom čitavog života, no za to je potrebna stalna mentalna aktivnost”, piše list Vancouver Sun. “Čitajte, čitajte i samo čitajte”, savjetuje dr. Amir Soas, s Medicinskog fakulteta na Sveučilištu Case Western Reserve u Ohiu (SAD). Ako želite u poznijim godinama sačuvati bistar um, odaberite hobi koji vam u mentalnom pogledu predstavlja izazov, počnite učiti novi jezik, učite svirati neki muzički instrument ili sudjelujte u razgovorima o nečemu što će vas potaknuti na razmišljanje. “To može biti bilo koja aktivnost koja iziskuje mentalno naprezanje”, kaže dr. Soas. On također savjetuje ljudima da manje vremena provode pred televizorom. “Kad gledate televiziju, mozak se jednostavno isključi”, kaže on. Sun dodaje da nema zdravog mozga bez zdravih arterija, koje ga opskrbljuju kisikom kako bi mogao ispravno funkcionirati. Znači da fizička aktivnost i pravilna ishrana, faktori koji pomažu u sprečavanju srčanih bolesti i dijabetesa, ujedno koriste i mozgu.

Slonovi “ne zaboravljaju prijatelje”

“Slonovi nikad ne zaboravljaju — ili barem ne zaboravljaju prijatelje”, izvještava časopis New Scientist. Dr. Karen McComb, sa Sveučilišta u Sussexu (Engleska), boravila je u Nacionalnom parku Amboseli (Kenija), gdje je snimala zov ženki afričkih slonova, koji je karakterističan po dubokim tonovima. Pritom je pratila koji se slonovi često sastaju, a koji se ne poznaju. Zatim je proučavala reakcije 27 krda slonova kojima je pustila snimku zova. Kad su životinje dobro poznavale zov, odmah su se odazivale. Kad im zov nije bio dobro poznat, slušale su, ali se nisu odazivale, a kad bi čule nepoznati zov, postale bi uznemirene i zauzele obrambeni stav. “Po zovu su mogle prepoznati slonove iz najmanje 14 drugih krda, što pokazuje da svaki slon može upamtiti stotinjak drugih odraslih slonova”, pisalo je u članku. Slonovi mogu upamtiti i ljude. John Partridge, ravnatelj odjela za sisavce u zoološkom vrtu u Bristolu (Engleska), kaže da ga je jedan azijski slon, s kojim se bavio 18 godina, prepoznao kad ga je ponovo vidio nakon tri godine.

Krijumčari droge koriste najnoviju tehniku

Nekada su kolumbijski krijumčari droge skrivali svoje pošiljke u putničkim avionima i brodovima. Međutim, nedavno su se državni organi zapanjili otkrivši da su krijumčari počeli graditi najmoderniju dvotrupnu podmornicu široku preko 3 metra u koju stane otprilike 200 tona kokaina. Građani su primijetili da se događa nešto sumnjivo, pa su odveli policiju do “skladišta koje se nalazi u predgrađu Bogote, u Andama, na nadmorskoj visini od 2 300 metara, a od najbliže luke udaljeno je 300 kilometara”, piše The New York Times. “Ta tridesetmetarska podmornica mogla bi ploviti oceanom, izroniti nedaleko od Miamia ili nekog drugog obalnog grada i neopaženo istovariti pošiljku droge.” Premda u skladištu nije bilo nikoga i nitko nije uhapšen, pretpostavlja se da su u projekt upleteni ruski i američki kriminalci, a među njima i neki stručnjak za gradnju podmornica. Kriminalistički stručnjaci kažu da se podmornica mogla rastaviti na tri dijela i tegljačima dopremiti do obale. Oni su se zapanjili vidjevši što su sve krijumčari kadri učiniti kako bi otpremili robu iz zemlje.

Razmnožavanje životinja u demilitariziranoj zoni

“Otkako je po završetku korejskog rata 1953. uspostavljena demilitarizirana zona, na tom i okolnim područjima priroda je zahvaljujući provođenju mirovnog sporazuma ostala gotovo netaknuta”, piše The Wall Street Journal. “Dok je ekonomski razvoj štetno utjecao na okoliš u drugim dijelovima Sjeverne i Južne Koreje, granično područje postalo je glavno utočište životinjama koje žive na tom poluotoku.” U demilitariziranoj zoni žive rijetke i ugrožene vrste ptica i drugih životinja. Smatra se da tamo također žive tigrovi i leopardi. Borci za zaštitu okoliša sada su zabrinuti zbog toga što bi najnoviji napori za postizanje mira između Sjeverne i Južne Koreje mogli dovesti do uništenja tog utočišta životinja u demilitariziranoj zoni. Stoga traže da se uspostavi “pogranični ‘park mira’” kako bi se sačuvalo tamošnji životinjski svijet i omogućilo parenje životinja iz tih dviju država. Journal piše: “Borci za zaštitu okoliša hrabre se mišlju da bi mir mogao pridonijeti ponovnom udruživanju životinjskih zajednica, jednako kao što je poboljšanje odnosa između dviju država omogućilo da se ponovo nađu na okupu članovi obitelji koji su dugo bili razdvojeni.”

Stresne pauze za ručak

“U Britaniji se radnike koji u pauzi odlaze na ručak smatra slabićima, a cijeni se radoholičare koji se odriču ručka i radije jedu sendvič na radnom mjestu”, izvještava londonski Financial Times. Jedno novije istraživanje pokazuje da prosječnom Britancu pauza za ručak sada traje samo 36 minuta. Medicinski stručnjaci kažu da podnevna pauza oslobađa čovjeka od stresa. No neki poslodavci organiziraju sastanke u vrijeme pauze za ručak, tako da radnici uopće nemaju odmor. Datamonitor, istraživačka agencija koja je sastavila izvještaj o tom problemu, komentira: “U društvu koje radnicima postavlja sve veće zahtjeve i koje vrijeme smatra previše skupocjenim da bi ga se olako trošilo, pauza za ručak mnogima je samo nužna stanka za ‘uzimanje goriva’.” Sarah Nunny, analitičarka koja radi za Datamonitor, dodaje: “Sudjelujemo u borbi za osvajanje svjetskog tržišta. Nitko više ne može reći: ‘Ostavit ću to za kasnije.’ Posao jednostavno ne može čekati.”

Ovisnost o duhanu u Meksiku

U Meksiku je nedavno uveden program za prevenciju i suzbijanje ovisnosti o duhanu. Tim je povodom tadašnji ministar zdravstva José Antonio González Fernández izjavio da 27,7 posto Meksikanaca puši. Najveću zabrinutost izaziva podatak da je otprilike milijun pušača u dobi od 12 do 17 godina. G. González napomenuo je da svakog dana otprilike 122 Meksikanca umru od posljedica pušenja. Sa žaljenjem je govorio o “teškim posljedicama na planu ekonomskog razvoja zemlje, o izgubljenim godinama čovjekovog produktivnog života (...) i o indirektnoj šteti koju pušači nanose ljudima oko sebe”.

Zadovoljavanje duhovne potrebe?

Sve veća popularnost stručnjaka za samopomoć koji propagiraju samopouzdanje, pozitivno razmišljanje i nastojanje da se čovjek probije u životu “poklapa se s trendom udaljavanja ljudi od organizirane religije”, piše kanadski list Globe and Mail. “Ljudi se itekako zanimaju za duhovne stvari, no tradicionalni izvori postaju im sve nezanimljiviji.” Istraživanja pokazuju da 80 posto Kanađana kaže kako vjeruje u Boga, no 22 posto onih koji se izjašnjavaju kao kršćani više drži do vlastitih uvjerenja nego do učenja bilo koje crkve. U Globeovom izvještaju kaže se da je duhovnost koju nude stručnjaci za samopomoć “nešto što će vam pomoći da napunite svoje baterije i nastavite težiti za ostvarivanjem vlastitih ciljeva”.