Može li brak opstati?

KUĆE koje su izgledale čvrsto i stabilno bile su uništene do temelja. Katastrofalne oluje koje su se u posljednje vrijeme dogodile diljem svijeta do krajnjih su granica iskušale kvalitetu i čvrstoću mnogih građevina.

U današnje vrijeme institucija braka može se usporediti s kućom koja se našla na udaru jakih oluja. “Premda ljudi još uvijek obećavaju da će ‘ostati zajedno u dobru i zlu’, brak više nema ključnu ulogu u životu pojedinaca i društva u cjelini”, kaže povjesničarka Stephanie Coontz, koja se bavi istraživanjem obiteljskih odnosa.

Jeste li i vi to primijetili? Smatrate li da ljudi sve manje cijene brak? Ako je to točno, što je razlog tome? Je li uopće moguće imati trajan i sretan brak? No pogledajmo najprije zašto je brak toliko ugrožen.

Štetni utjecaji

Institucija braka postala je ugrožena već na samom početku ljudske povijesti. Loše osobine i stavovi koje su razvili naši praroditelji doveli su do problema zbog kojih su danas mnogi brakovi u krizi. Adam i Eva sagriješili su kad su se prepustili sebičnim željama i tako je “grijeh ušao u svijet” (Rimljanima 5:12). Biblijski izvještaj o ranoj povijesti ljudskog roda kaže da su ubrzo nakon toga ‘sve misli srca čovjekova svagda bile samo zle’ (1. Mojsijeva 6:5).

Otad se situacija nije puno promijenila. Među ‘zle misli’, ili loše sklonosti, koje štetno utječu na brak spada i nastojanje da se pod svaku cijenu zadovolje vlastite sebične želje. Neki možda smatraju da je brak institucija koju je ‘vrijeme pregazilo’ i koja se nikako ne uklapa u suvremeni svijet i njegove nove moralne vrijednosti. Osim toga, ublažavanje nekadašnjih strogih zakona o razvodu braka dovelo je do toga da danas mnogi više ne misle da je sramota razvesti se.

Mnogi su ljudi postali nestrpljivi, pa u svemu žele brzo vidjeti rezultate svoga truda. Takvi ljudi teže za trenutnim užicima i rijetko kad misle o posljedicama razvoda. Zavedeni primamljivim obećanjima o tome kako će postati slobodni i samostalni, oni vjeruju da je razvod pravi put do sreće.

Neki drugi koji imaju ozbiljnih bračnih problema traže pomoć psihologa i bračnih savjetnika ili čitaju knjige koje su napisali takvi stručnjaci. Nažalost, neki današnji “stručnjaci” za bračne odnose više zagovaraju razvod braka nego što pomažu ljudima da spase brak. “Brak je vjerojatno prvi put u ljudskoj povijesti postao ideal koji ljudi uporno pokušavaju uništiti, a u tome imaju iznenađujuće mnogo uspjeha”, piše u knjizi The Case for Marriage. “Ponekad se radi o izravnim ideološkim napadima iza kojih stoje ‘stručnjaci’ koji smatraju da je zavjetovanje na vjernost do kraja života jednostavno neostvariv cilj ili nešto što ljude previše sputava.”

Promjene stavova

Ljudi su ujedno promijenili stavove o tome što je smisao braka i što od njega mogu očekivati. Vjerojatno ste i sami primijetili da se u bračnim odnosima sve manje pažnje pridaje vjernosti i uzajamnoj podršci te da se glavni naglasak stavlja na osobno zadovoljstvo i ostvarenje vlastitih ciljeva, što često ide na štetu bračnog druga. Usvajanje takvog sebičnog gledišta o braku “započelo je u 1960-ima, a zatim je uzelo maha u 1970-ima”, piše Journal of Marriage and Family. Razlozi zbog kojih su parovi nekada stupali u brak — kao što su želja za ljubavlju, intimnošću, vjernošću, za time da imaju djecu i usrećuju jedno drugo — danas više nisu tako važni.

U novije vrijeme pojavili su se i neki drugi trendovi koji su uvelike doprinijeli tome da se u mnogim zemljama promijenilo gledište o braku. Kao prvo, u mnogim se zemljama promijenila tradicionalna slika o tome da muškarac treba prehranjivati obitelj, a žena biti kućanica. Žene su se počele zapošljavati i tako je došlo do znatnog porasta broja obitelji u kojima i muž i žena nastoje izgraditi uspješnu poslovnu karijeru. Kao drugo, u društvu se sve više podržava rađanje djece izvan braka, a to dovodi do porasta broja obitelji sa samohranim roditeljem. Kao treće, sve je više parova koji žive nevjenčano i smatraju takvu vezu zamjenom za brak. (Vidi okvir “Veze koje su ‘nestabilnije od braka’”.) Kao četvrto, mnogi podržavaju istospolne zajednice i zalažu se za zakonsko priznanje takvih veza. Jesu li ti suvremeni trendovi utjecali na vaše gledište o braku?

Visoka stopa razvoda

Osvrnimo se na izvještaje iz nekoliko zemalja koji pokazuju kako popularnost razvoda dodatno potkopava temelje institucije braka. U jednom je izvještaju nedavno objavljeno da se u Sjedinjenim Državama “u razdoblju od 1970. do 1996. učetverostručio broj parova čiji je brak završio razvodom”. To je gorko iskustvo proživio otprilike svaki peti Amerikanac. Kada postoji najveća opasnost da dođe do razvoda? Statistike pokazuju da se razvod braka u otprilike 60 posto slučajeva dogodi u prvih deset godina.

Broj razvoda naglo je porastao i u drugim zemljama. Godine 2004. u Engleskoj i Walesu razvelo se 153 490 parova. U Australiji oko 40 posto brakova završi razvodom. U Južnoj Koreji je za samo godinu dana — od 2002. do 2003 — broj razvoda porastao za 21 800, a ukupni broj razvoda bio je 167 100. U Japanu svaki četvrti brak završi razvodom, što je gotovo jednako prosječnoj stopi razvoda u Europi. “U prošlosti su samo najgori brakovi završavali razvodom”, rekao je jedan stručnjak koji se bavi istraživanjem obiteljskih odnosa na Sveučilištu Japanskog Crvenog križa. “Danas je razvod naprosto pitanje životnog stila.”

U mnogim su zemljama vjerske institucije i društvene tradicije dugo vremena doprinosile stabilnosti braka. No one više nisu u stanju spriječiti nove trendove koji navode ljude da prihvaćaju razvod braka kao nešto sasvim uobičajeno. Uzmimo za primjer Rimokatoličku crkvu, u kojoj se brak smatra svetim. Godine 1983. ublaženi su crkveni zakoni o neraskidivosti bračne veze, čime je katolicima omogućeno da se lakše razvode. Nakon toga porastao je i broj poništenih brakova.

Očito je da sve više slabe spone koje su nekada činile brak čvrstim i stabilnim. No postoje i neki drugi problemi koji nisu tako očiti. Pored općenitog srozavanja mjerila vrijednosti, na porast broja propalih brakova utječe još jedan važan faktor kojeg većina ljudi nije ni svjesna.

Skriveni uzrok problema

Iz Biblije doznajemo da Sotona Đavo, koji je oličenje sebičnosti, na nevidljiv način širi svijetom svoj pogubni utjecaj. Zašto to čini? Zato što je zbačen s neba na Zemlju i silno je gnjevan. Sotona želi nanijeti ljudima što više nevolja, a institucija braka, koju je utemeljio Bog, samo je jedna od mnogih meta na kojima on zlobno iskaljuje svoj gnjev (Otkrivenje 12:9, 12).

Govoreći o vremenu koje je trebalo uslijediti nakon zbacivanja Sotone s neba, Isus je rekao: “Budući da će se povećati bezakonje, ohladnjet će ljubav većine” (Matej 24:12). Slično tome, apostol Pavao je napisao: “Ljudi će biti ljubitelji sebe, ljubitelji novca, umišljeni, oholi, hulnici, neposlušni roditeljima, nezahvalni, nelojalni, bez prirodne naklonosti, nepristupačni bilo kakvom dogovoru, klevetnici, bez samosvladavanja, brutalni, bez ljubavi prema dobroti, izdajnici, svojeglavi, napuhani od ponosa, ljubitelji užitaka umjesto ljubitelji Boga” (2. Timoteju 3:2-4). Ljudi su u izvjesnoj mjeri uvijek pokazivali takve zle osobine, no u današnje vrijeme one puno više dolaze do izražaja i većina ljudi to priznaje.

Kako se možemo zaštititi od negativnih utjecaja koji ugrožavaju brak te imati trajan i istinski sretan brak? Odgovor na to pitanje možete naći u idućem članku.