Internetske prijevare — jeste li i vi u opasnosti?
William, umirovljeni nastavnik koji živi na Floridi (SAD), dobio je e-mail za koji je mislio da dolazi od njegovog pružatelja internetskih usluga. U e-mailu je pisalo da su se zagubili podaci o njegovoj kreditnoj kartici. William je ispunio priloženi obrazac i poslao ga pošiljatelju. No nije znao da je svoje osobne podatke zapravo poslao Shivi, prevarantu iz New Yorka. Koristeći podatke s Williamove kreditne kartice, Shiva je sutradan preko interneta kupio printer pomoću kojeg je izrađivao krivotvorene dokumente. William je bio samo jedna od 100 000 osoba kojima je Shiva poslao takav e-mail. Istražitelji koji su radili na tom slučaju rekli su da je stotinjak osoba odgovorilo na njegovu poruku i tako bilo prevareno.
Jedna 56-godišnjakinja iz Queenslanda (Australija) započela je ljubavnu vezu preko interneta s čovjekom koji se predstavljao kao inženjer iz Velike Britanije. Poslala mu je novac u vrijednosti od preko 250 tisuća kuna da bi potom otkrila kako je riječ o 27-godišnjem varalici iz Nigerije.a
NAŽALOST, internetske prijevare prilično su česte. U članku časopisa Consumer Reports koji je govorio o stanju na internetu tijekom 2010. stajalo je: “Internetske prijevare poprimile su alarmantne razmjere. Korisnicima se godišnje nanese šteta u iznosu od više milijardi dolara. Broj virusnih napada znatno se povećao u odnosu na proteklu godinu, tako da je njima bilo zahvaćeno čak 40 posto američkih kućanstava koja imaju pristup internetu. Nekima su se kompjuteri više puta zarazili virusima.” U nastavku članka razmotrit ćemo metode koje prevaranti koriste te kako se možemo zaštititi od njihovih napada.
Kako možete postati žrtva prijevare?
E-mail poruke omiljeno su sredstvo mnogih varalica. William je bio žrtva phishinga, internetske prijevare u kojoj se osobu putem e-maila namami da ostavi svoju lozinku, brojeve kreditnih kartica ili podatke o bankovnom računu na web stranici koja se lažno predstavlja kao službena web stranica banke ili servisa za elektroničko plaćanje. Prevaranti mogu doći do vaše e-mail adrese pomoću posebnih programa.
Neke takve zlonamjerne e-mail poruke mogu ostvariti svoj cilj čak i ako ne otkrijete svoje podatke. Otvaranjem poruke na vaš se kompjuter može instalirati špijunski softver (spyware). Ti programi prate sve što radite na svom kompjuteru. Neki od njih bilježe koje ste tipke pritisnuli na tipkovnici kako bi ukrali vaše lozinke i osobne podatke. Drugi vas preusmjeravaju na internetske stranice napravljene s ciljem da vas prevare. Možete li išta poduzeti kako biste se zaštitili?
Što možete poduzeti
Čuvajte se e-mail poruka koje sadrže sumnjive poveznice (linkove). Otvaranjem tih poveznica na svoj kompjuter možete instalirati zloćudni softver koji se naziva trojanski konj. To je program koji može napraviti “rupu” u sigurnosnom sustavu vašeg kompjutera i tako omogućiti prevarantima da dođu do vaših osobnih podataka. Varalice koriste i internetske forume, pornografske stranice, stranice koje nude softver iz neprovjerenih izvora te društvene mreže kako bi došli do povjerljivih podataka i na tuđe kompjutere instalirali špijunski softver pomoću kojeg kradu informacije. Opasne su i e-mail poruke koje vam nude nešto što zvuči predobro da bi bilo istinito, pa nemojte nikad odgovarati na njih.
Vjerojatno ste na internetu naišli na poruke poput: “Vaš je kompjuter ugrožen! Kliknite ovdje kako biste se zaštitili!” ili pak: “Kliknite ovdje za besplatne screensavere!” Ako biste kliknuli na takvu poruku, mogli biste nehotice instalirati špijunski softver.
Ako tražite posao putem interneta, budite na oprezu. Prevaranti koriste lažne internetske stranice kako bi vam naplatili registraciju na svoje “servise” ili ukrali podatke o vašoj kreditnoj kartici.
Lopovi su danas dovoljno vješti da mogu prodrijeti u bazu podataka neke tvrtke ili financijske ustanove te ukrasti povjerljive informacije. U siječnju 2007. hakeri su upali u kompjuterski sustav jednog američkog lanca trgovina i došli do osobnih podataka milijuna kupaca, među ostalim i do podataka o kreditnim karticama. U Nigeriji su lopovi provalili u baze podataka nekoliko banaka te ukrali milijun i pol osobnih identifikacijskih brojeva (PIN-ova) kako bi mogli podizati novac s bankomata. Danas na internetu cvjeta crno tržište na kojem hakeri i pokvareni zaposlenici trguju ukradenim podacima o kreditnim karticama, pa čak i tuđim identitetima.
a U časopisu Probudite se! već je bilo riječi o tome zašto je opasno upuštati se u romantične veze preko interneta. Vidi izdanja od 22. travnja 2005, stranice 16-18, i 22. svibnja 2005, stranice 12-14.