Što je važno znati o epilepsiji?
ZAMISLITE da neki vaš poznanik odjednom izgubi svijest i padne na tlo. Tijelo mu se ukoči, a potom mu se glava, ruke i noge počnu grčevito trzati. Što učiniti u takvoj situaciji? Ako znate da osoba boluje od epilepsije, možete joj pružiti odgovarajuću pomoć dok čekate da dođe hitna medicinska služba. Razmotrimo neke osnovne činjenice o tom poremećaju o kojem mnogi ljudi vrlo malo znaju.
Što je epilepsija? To je poremećaj moždane funkcije koji dovodi do kratkih napadaja obilježenih grčenjem mišića, a često i gubitkom svijesti. Epileptični napadaj obično traje kraće od pet minuta. Simptomi koji su opisani u uvodu ovog članka tipični su za veliki epileptični napadaj, koji se stručno naziva i grand mal.
Što uzrokuje napadaje? Istraživači smatraju da se napadaj javlja kad u mozgu dođe do naglog porasta električne aktivnosti između živčanih stanica. Liječnici još uvijek ne znaju zašto se to događa.
Što trebate učiniti ako se zateknete u blizini osobe koja ima veliki epileptični napadaj? U djelu The Encyclopedia of the Brain and Brain Disorders piše: “Ako se nađete u blizini osobe koja ima epileptični napadaj, jednostavno pustite da napadaj prođe. Nemojte držati osobu ni pokušavati fizički zaustaviti grčeve. Samo pripazite da se ne bi ozlijedila i da može nesmetano disati.” Na internetskom portalu Hrvatske udruge za epilepsiju stoji: “Čim napadaj započne potrebno je pogledati na sat i mjeriti njegovo trajanje. Većina napadaja završi za 2-3 minute i tada nije uvijek potrebno odmah zvati liječnika. No ako se radi o dužem trajanju napadaja, nužna je hitna liječnička intervencija.”
Kako možete pomoći osobi koja ima epileptični napadaj? Pod glavu joj stavite nešto mekano, primjerice jastuk, jaknu ili neki drugi komad odjeće koji vam se nađe pri ruci. Ako se u blizini nalaze kakvi oštri predmeti, odmah ih uklonite. Kad grčevi prestanu, postavite osobu u bočni položaj, kao što je to prikazano u okviru na 13. stranici.
Što trebate učiniti kad osoba dođe k svijesti? Najprije ju umirite i recite joj da je sve u redu. Zatim joj pomozite da ustane te je odvedite na neko mjesto gdje će se moći odmoriti. Nakon napadaja većina osoba osjeća se zbunjeno i pospano. No ima i onih koji se ubrzo oporave te se mogu opet posvetiti onome što su radili prije napadaja.
Jesu li svi epileptični napadaji popraćeni jakim grčevima? Nisu. Neke osobe imaju tek blaži poremećaj svijesti pri kojem uopće ne padnu na pod. Ta vrsta napadaja, koja se naziva petit mal ili mali epileptični napadaj, obično kratko traje i ne ostavlja dugotrajne posljedice. No kod nekih ljudi koji boluju od epilepsije napadaj zna potrajati i nekoliko minuta. U takvim situacijama čovjek može besciljno hodati po sobi, potezati se za odjeću ili praviti neke druge neobične kretnje. Nakon napadaja može biti pomalo smeten.
Kako je to živjeti s epilepsijom? Razumljivo je da mnogi ljudi koji boluju od epilepsije stalno žive u strahu jer nikad ne znaju kada će dobiti sljedeći napadaj i gdje će se pritom zateći. Da bi se poštedjeli neugodnosti, možda izbjegavaju situacije u kojima bi se mogli naći okruženi mnoštvom ljudi.
Kako možete pružiti podršku osobi koja boluje od epilepsije? Potaknite je da otvoreno izražava svoje osjećaje umjesto da ih potiskuje. Pažljivo je slušajte. Upitajte je što da učinite ako se nađete uz nju kad ima napadaj. Budući da mnogi ljudi koji boluju od epilepsije ne voze automobil, možda biste osobi koja često ima epileptične napadaje mogli ponuditi prijevoz ili umjesto nje otići u grad i obaviti neke sitne poslove.
Može li se smanjiti učestalost napadaja ili čak spriječiti da dođe do njih? Čimbenici kao što su stres i neispavanost povećavaju vjerojatnost da dođe do epileptičnog napadaja. Stoga stručnjaci savjetuju oboljelima da se dovoljno odmaraju te da redovito vježbaju kako bi se oslobodili stresa. U nekim slučajevima napadaji se mogu spriječiti i uzimanjem lijekova.