IZ RIZNICE PROŠLOSTI
Al-Hvarizmi
KADA želimo zapisati nečiji broj telefona ili izračunati koliko će nas ukupno koštati neka roba koju namjeravamo kupiti, služimo se arapskim brojkama. Točnije rečeno, služimo se indijsko-arapskim brojevnim sustavom. Naime, temelj suvremenog decimalnog sustava u kojem se koriste znamenke od 0 do 9 razvio se u Indiji te je dospio na Zapad zahvaljujući srednjovjekovnim učenjacima koji su svoja djela pisali na arapskom jeziku. Među njima je najistaknutiji bio Muhamed ibn Musa al-Hvarizmi. On se najvjerojatnije rodio na području današnjeg Uzbekistana oko 780. godine. Mnogi ga smatraju jednim od najvećih arapskih matematičara. Čime je zaslužio tu laskavu titulu?
ČUVENI MATEMATIČAR
Al-Hvarizmi je pisao o upotrebi decimalnih brojeva te o jednoj metodi rješavanja složenih matematičkih problema. Tu je metodu objasnio u svom djelu Knjiga o uspostavljanju i suprotstavljanju (Kitab al-gabr wa’l-muqabalat). Time je postavio temelje za razvoj algebre. Naziv algebra nastao je od izraza al-gabr, koji se javlja u arapskom naslovu al-Hvarizmijevog djela. Publicist Ehsan Masood, vrstan poznavatelj povijesti arapske znanosti, smatra da je izum algebre “najvažnije matematičko otkriće svih vremena i temelj svih znanosti”.a
“Nebrojeni naraštaji srednjoškolaca baš i nisu presretni zbog tog otkrića”, rekao je u šali jedan pisac. No al-Hvarizmi nije želio ljudima zagorčati život. On je u svojoj knjizi napisao da je samo htio objasniti i pojednostaviti računske radnje koje se primjenjuju u trgovini, podjeli nasljedstva, geodetskim mjerenjima i raznim drugim djelatnostima.
Stoljećima kasnije zapadnjački matematičari, među kojima su bili Galileo Galilei i Leonardo Fibonacci, jako su cijenili al-Hvarizmija zbog toga što je na lako razumljiv način objasnio primjenu jednadžbi. Al-Hvarizmi je svojim objašnjenjima utro put daljnjim istraživanjima na području algebre, aritmetike i trigonometrije. Otkrića iz trigonometrije omogućila su bliskoistočnim učenjacima da računaju kutove i duljine stranica različitih trokuta te vrše napredna astronomska istraživanja.b
Algebra je “najvažnije matematičko otkriće svih vremena”
Neki su matematičari na temelju al-Hvarizmijevih otkrića kasnije osmislili nove načine korištenja decimalnih razlomaka i nove metode izračunavanja površine i volumena. Graditelji koji su živjeli na Bliskom istoku počeli su koristiti te napredne metode računanja mnogo prije negoli graditelji iz zapadnih zemalja. Oni su se s tim otkrićima upoznali tijekom križarskih ratova te su ih kasnije prenijeli u zapadni svijet. Značajnu ulogu u širenju tih spoznaja odigrali su i učeni muslimanski zarobljenici te doseljenici iz bliskoistočnih zemalja.
ZAPAD OTKRIVA DOSTIGNUĆA ARAPSKE MATEMATIKE
S vremenom su al-Hvarizmijeva djela bila prevedena na latinski. Općenito se smatra da je talijanski matematičar Fibonacci (oko 1170-1250) zaslužan za to što je zapadni svijet prihvatio indijsko-arapski brojevni sustav. Fibonacci se s njime upoznao dok je putovao po Sredozemlju, a kasnije ga je podrobno opisao u svojem djelu Knjiga o abacima.
Prošle su stotine godina dok al-Hvarizmijeva otkrića nisu postala poznata u cijelom svijetu. No njegove metode računanja itekako su korisne. Bez njih ne bismo mogli zamisliti suvremenu znanost, tehnologiju, trgovinu i industriju.
a U suvremenoj algebri nepoznati brojevi označavaju se slovima kao što su x i y. Uzmimo za primjer jednadžbu x + 4 = 6. Ako broju 6 oduzmemo broj 4, saznat ćemo da je nepoznanica x jednaka broju 2.
b Grčki astronomi prvi su počeli proučavati odnose između stranica i kutova trokuta. Islamski učenjaci koristili su trigonometriju da bi odredili u kojem se smjeru nalazi Meka. To je muslimanima jako važno zato što se mole Bogu okrenuti prema tom svetom gradu islamskog svijeta. Vjerska tradicija nalaže im da svoje mrtve pokapaju tako da budu licem okrenuti prema Meki te da mesari gledaju prema tom gradu kad kolju životinje čije meso služi za hranu.