IGRA SLUČAJA ILI ČUDO STVARANJA?
Koža australskog moloha
GUŠTER koji se naziva australski moloh crpi vodu iz magle, vodene pare i vlažnog pijeska. Vodu koju na taj način prikupi zatim usmjerava prema svojim žednim ustima. Kako to čini? Da bismo dobili odgovor na to pitanje, razmotrimo izvanrednu građu njegove kože.
Kanalići na površini gušterove kože povezani su s kanalićima u dubljem sloju njegove kože te usmjeravaju vodu prema njegovim ustima
Razmislite o sljedećem: Koža australskog moloha prekrivena je ljuskama koje imaju oblik bodlji. Neki znanstvenici smatraju da se voda ili kapljice rose koje se skupljaju na njima slijevaju na hrapavu površinu kože i utječu u splet plitkih kanalića koji su raspoređeni između bodlji. Ti su kanalići povezani jedni s drugima i protežu se do rubova gušterovih usta.
No kako je moguće da se voda, unatoč djelovanju sile teže, penje po gušterovim nogama i teče duž njegovog tijela sve dok ne dođe do usta? Kako australski moloh upija vodu trljanjem trbuha o neku vlažnu podlogu?
Izgleda da su znanstvenici otkrili u čemu je tajna. Kanalići koji se nalaze na površini gušterove kože cjevčicama su povezani s drugim spletom kanalića koji se nalaze u dubljem sloju njegove kože. Građa tih kanalića omogućava kapilarno gibanje vode — ona se uvlači u uske kanaliće unatoč djelovanju sile teže. Zbog toga koža australskog moloha upija vodu poput spužve.
Janine Benyus, ravnateljica američkog Instituta za biomimikriju, kaže da bi spoznaje o građi i svojstvima kože australskog moloha mogle pomoći istraživačima da konstruiraju sustav koji bi učinkovitije uklanjao vlagu iz zraka te tako omogućavao bolje rashlađivanje prostorija i dobivanje pitke vode.
Što vi mislite? Je li sposobnost australskog moloha da crpi vodu iz zraka i tla rezultat evolucije ili čudo stvaranja?