Lekcija 3
Efektni uvodi
1-3. Kakav mora biti uvod govora da bi njime izazvao zanimanje za predmet?
1 Izazivaju zanimanje. Uvod govora treba izazvati zanimanje za predmet. Mora zaokupiti pažnju tvojih slušalaca i pripremiti ih da sa istinskim zanimanjem prate ono što slijedi. Da bi to postigao, slušaocima moraš predočiti vrijednost svog predmeta.
2 Jedan od najboljih načina da izazoveš zanimanje za govor je da njegovim sadržajem obuhvatiš slušaoce. Neka uvide da su te informacije životno važne za njih, da se odnose na njihov život. Pri tome moraš krenuti s pozicije svojih slušalaca. To znači da im ono što kažeš treba u glavnim crtama biti poznato. To može biti usporedba ili problem ili niz pitanja, no, u svakom slučaju, uvijek mora biti nešto što je tvojim slušaocima blisko tako da to mogu razumjeti i primijeniti na sebe.
3 Možda ćeš u nekim slučajevima u svom uvodu morati svladati neku predrasudu. Ovo može biti slučaj osobito tada kad je predmet o kojem se raspravlja u velikoj mjeri sporan. U takvim je slučajevima tvoj uvod veoma važan ako želiš zadržati svoje slušaoce do onog trenutka kad ćeš na efikasan način obuhvatiti dokaze koji podupiru točku o kojoj govoriš. U službi od kuće do kuće često je moguće svladati prigovor koji se mnogo puta ponavlja tako da na taktičan način najprije spomeneš baš njega i da zatim nastaviš s gradivom o kojem želiš raspravljati.
4-6. Koji će nam još faktori pomoći da svojim uvodom izazovemo zanimanje?
4 Ono što kažeš uvijek je od primarne važnosti. No da bi svojim uvodom izazvao zanimanje, način kako to kažeš vjerojatno je važniji u njemu negoli u gotovo bilo kojem drugom dijelu govora. Zbog toga tvoj uvod zahtijeva temeljitu prethodnu pripremu i to ne samo pripremu onoga što ćeš reći nego i pripremu načina na koji to namjeravaš izložiti.
5 Obično ćeš kratkim, jednostavnim rečenicama na najbolji način postići cilj uvoda. Budući da je izbor riječi tako bitan da bi ti ostvario svoju namjeru u kratkom vremenu koje ti stoji na raspolaganju za uvod, može biti korisno da prve dvije ili tri rečenice pripremiš sasvim pažljivo. Ispiši ih u svoje bilješke tako da ih možeš pročitati ili ih nauči napamet tako da tvoje početne riječi budu upečatljive kao što trebaju biti i da im se obrati pažnja koju zaslužuju. Osim toga, to će ti na samom početku dati više samopouzdanja a i priliku da stekneš dovoljno sabranosti kako bi nastavio govoriti slobodnim govorom.
6 Još samo nekoliko riječi s obzirom na izricanje uvoda, premda se tvoj savjetnik neće baviti ovim točkama u vezi s ovom govornom značajkom. Ako se osjećaš napetim, počni govoriti sporije i dubljim glasom. Govori sa samopouzdanjem, ali izbjegavaj na bilo koji način ostavljati dojam dogmatičnosti. Takvo te držanje već na početku može otuđiti od slušalaca.
7. Kada bi trebao pripremati svoj uvod?
7 Iako je uvod govora prva stvar što se iznosi, obično će biti najefektniji ako ga pripremiš nakon što si u potpunosti organizirao glavni dio govora. To će ti omogućiti da spoznaš što bi bilo najbolje reći kako bi na prikladan način uveo gradivo koje si pripremio.
**********
8-10. Kakvi moraju biti naši uvodi da bi odgovarali temi?
8 Odgovaraju temi. Tvoj će uvod efektno uvoditi u predmet jedino ako odgovara temi. Dobro pazi na to da u uvodu koristiš samo ono što doprinosi ostvarenju cilja tvog govorenja. To bi, naravno, trebalo biti u skladu s dostojanstvom poruke Kraljevstva i formulirano tako da ne vrijeđa ljude izvana koji se možda nalaze u slušateljstvu.
9 Ne samo da tvoj uvod mora uvoditi u predmet tvoje diskusije nego mora i jasno najaviti pojedini aspekt gradiva koji ćeš obrađivati. To znači da svoj predmet trebaš ograničiti na specifičnu temu i zatim u svom uvodu, na neki način, identificirati tu temu koliko je više moguće. Ako konkretno ne izraziš temu, mogao bi, u nekim slučajevima, u uvodu upotrijebiti ključne ili tematske riječi. Na taj način tvoji slušaoci neće očekivati da obuhvatiš neke druge aspekte tog predmeta na koje bi naslov tvog govora možda mogao ukazivati.
10 Svaki govor treba predstavljati jedinstvenu cjelinu, ne da započinje s jednom stvari, a završava s drugom. Osim toga, u sastavljanju uvoda treba uravnotežiti dva njegova svojstva, da odgovara temi i da izaziva zanimanje. Drugim riječima, temu ne treba žrtvovati jednostavno zbog zabavne pripovijesti na početku. Cilj govora treba dominirati u odabiru gradiva. Isto tako, uvod mora odgovarati glavnom dijelu govora i mora s njime biti povezan.
**********
11-14. Na koji način možemo odrediti je li uvod odgovarajuće duljine?
11 Odgovarajuće su duljine. Koliko bi uvod trebao biti dug? Ne postoji određeno pravilo koje će biti podesno u svim situacijama. Duljina uvoda ovisi o vremenu danom za samu temu, o cilju govora, o slušaocima kojima je upućen i o mnogim sličnim momentima.
12 Ustvari, tokom slušanja bi obično, zbog kontinuiteta, trebalo biti teško označiti jasno definiranu podjelu između uvoda i glavnog dijela. To je stvar kojom će se pozabaviti tvoj savjetnik kad bude ocjenjivao ovu značajku na tvom obrascu Govorni savjeti. Obrađujući uvodne napomene koje svaki učenik koristi u svom govoru, savjetnik će se interesirati za ovo: Je li uvod toliko opširan, toliko detaljan, toliko razvučen, da tvoji slušaoci postaju uznemireni prije nego što pređeš na glavne argumente koje treba iznijeti?
13 Uvod bi se prema predmetu trebao odvijati brzim i sustavnim slijedom konkretnih misli, bez da se time žrtvuju značajke koje uvodu omogućuju da izazove zanimanje. Uvod mora biti cjelovit, bez praznina. To zahtijeva pomno promišljanje, jer ako je tvoj početak toliko udaljen od predmeta da zahtijeva opširna i detaljna pojašnjenja, tada bi bilo najbolje da prepraviš svoj uvod i da možda pronađeš novu polaznu točku.
14 Ako je teško zamijetiti označenu podjelu između uvoda i glavnog dijela govora, tada je po svoj prilici tvoj uvod pravilne duljine. To će biti znak da si svoje slušaoce tako dobro uveo u gradivo da slušaju tvoje argumente a da ustvari toga nisu svjesni. S druge strane, ako se počinju pitati kad ćeš preći na stvar, tada možeš biti siguran da je tvoj uvod predug. To je česta slabost kod svjedočenja od kuće do kuće, kad često moraš mijenjati duljinu svojih uvoda od jednih vrata do drugih.
15, 16. Koliko bi dug trebao biti uvod govora koji je dio serije izlaganja?
15 Kad držiš govor u programu koji uključuje samo jedan govor ili kad držiš učenički govor, tvoj bi uvod mogao biti dulji negoli u drugim prilikama. Ali ako je tvoj govor dio serije izlaganja, ili je dio službenog sastanka, tada tvoj uvod može biti kratak i konkretan zato što je dio jedinstvene cjeline koja je već uvedena. Mnogo se vremena nepotrebno utroši na preopširne, zamršene uvode. Glavni dio govora je onaj koji treba prenijeti misli što ih namjeravaš iznijeti.
16 U zaključku, može se reći da uvod služi jedino da bi uspostavio kontakt, izazvao zanimanje i vodio u predmet o kojem ćeš raspravljati. Učini ga što je moguće kraćim, a zatim prijeđi na bit svog predmeta.