‘Što Jehova traži od tebe?’

1, 2. Zašto je ohrabrujuće saznati kako je Jehova reagirao na moralnu pokvarenost svog naroda u drevno doba?

ZAMISLI sljedeći prizor: Djevojčica je uplašena jer netko lupa šakama po vratima. Boji se da je nepošteni trgovac došao tražiti novac koji mu duguje njena obitelj. Taj je trgovac već mnoge prevario koristeći lažne utege i zaračunavajući im nezakonite kamate. Da ne bi bio kažnjen, on podmićuje gradske vlasti, koje se ne obaziru na pritužbe žrtava. Djevojčica se osjeća nezaštićenom jer je njen otac napustio svoju obitelj zbog mlađe žene. Ona i njena majka mogle bi biti prodane u ropstvo.

² U ovoj su priči navedeni neki uobičajeni postupci koje su osuđivala dvanaestorica proroka (Amos 5:12; 8:4-6; Mihej 6:10-12; Sefanija 3:3; Malahija 2:13-16; 3:5). Kako bi ti reagirao na to da si živio u ono vrijeme? Koliko god bilo loše stanje u kojem se nalazio Božji narod, ohrabrujuće je znati da je u vrijeme tih proroka Jehova ipak pomagao svom narodu. U 12 proročkih knjiga možeš primijetiti da je Bog uvijek isticao dobre osobine i ispravne stavove. To može učvrstiti tvoja moralna mjerila i potaknuti te da činiš dobra djela i slaviš Boga. Jehovin dan suda brzo se približava i zato bi bilo dobro da obratiš pažnju na ohrabrujuću poruku zapisanu u tim knjigama jer ćeš tako saznati što Bog traži od tebe. Pogledajmo najprije što se događalo u osmom stoljeću pr. n. e., u vrijeme proroka Miheja.

ŠTO JEHOVA TRAŽI OD TEBE?

3, 4. (a) Koji je srdačan poziv zapisan u Mihejevoj knjizi? (b) Kako na tebe osobno djeluje pitanje iz Miheja 6:8?

³ Dok čitaš Mihejevu knjigu, možda ti se na prvi pogled čini da se u njoj nabrajaju samo optužbe protiv buntovnih Izraelaca. Jehova je sasvim sigurno vidio moralni pad svog predanog naroda, među ostalim i onih za koje je rekao da ‘mrze dobro, a ljube zlo’ (Mihej 3:2; 6:12). Pa ipak, ovdje je osim optužbi zapisan i jedan od najljepših savjeta i pobuda u cijeloj Bibliji. Mihej je usmjerio pažnju na onoga od koga potječu pravedna mjerila, a zatim je postavio pitanje koje potiče na razmišljanje: “Traži li Jehova, Bog tvoj, od tebe išta osim da postupaš pravedno, ljubiš dobrotu i skromno hodiš s njim?” (Mihej 6:8).

⁴ Primjećuješ li u tim riječima srdačan poziv koji nam upućuje naš Stvoritelj? S ljubavlju nas podsjeća na dobre osobine koje možemo razvijati, ne dopuštajući da nas sveprisutno zlo navede da skrenemo s pravog puta. Jehova zna da smo mu vjerni i da želimo razvijati njegova svojstva, pa zato nikad ne gubi povjerenje u nas. Kako bi odgovorio da te netko upita: ‘Što Jehova traži od tebe?’ Da li bi mogao navesti neka područja u svom životu na kojima Božja moralna mjerila utječu, ili bi trebala utjecati, na tvoje ponašanje? Tvoj odnos s Bogom i kvaliteta tvog života sigurno će se poboljšati ako nastaviš udovoljavati tim mjerilima. Budući da će u bliskoj budućnosti cijela Zemlja biti pretvorena u raj, neka te ohrabri ovaj savjet: “Sijte sebi sjeme u pravednosti i žanjite milost. Obrađujte sebi zemlju, jer je vrijeme da tražite Jehovu, dok ne dođe i pouči vas u pravednosti” (Hošea 10:12). Razmotrimo sada neke ključne misli iz odličnog savjeta zapisanog u Miheju 6:8.

‘BUDI SKROMAN’

5. Zašto je važno ‘biti skroman’ dok hodimo s Bogom?

⁵ Zanimljivo je da je Mihej napisao kako Jehova od nas traži da ‘skromno hodimo s njim’. Skromnost nam može itekako koristiti jer “mudrost je u skromnih” (Mudre izreke 11:2). Biti skroman znači biti svjestan ograničenja koja su nam nametnuta zbog Adamovog grijeha. Ako iskreno priznamo da smo rođeni u grijehu, napravili smo prvi važan korak prema tome da ne griješimo namjerno (Rimljanima 7:24, 25).

6. Zašto je za naše dobro ako skromno priznamo da grijeh ima pogubne posljedice?

⁶ Zašto možemo reći da skromnost, zajedno s poniznošću, igra važnu ulogu u tome da ne griješimo namjerno? Skromna osoba uviđa da grijeh može snažno utjecati na nečiji život (Psalam 51:3). Hošea nam pomaže shvatiti da grijeh može zavesti čovjeka i da su posljedice grijeha uvijek pogubne. Naprimjer, Jehova je upozorio svoj drevni narod da će mu morati odgovarati zbog neposlušnosti. Zvuči li ti to kao da su ti grešnici koji nisu pokazivali nimalo skromnosti mogli izbjeći posljedice svojih postupaka? Oni su se možda tome i nadali, jer grijeh može zavarati i zarobiti grešnika. Još je važnije to što grijeh razdvaja grešnike od Boga i može ih dovesti u jadno stanje, opisano ovim riječima: “Djela njihova ne daju im da se vrate Bogu svojemu.” Namjerni grijeh uništava moralnu snagu grešnika i pretvara ga u “zlotvora”. Usto, zbog grijeha njegov život gubi smisao. Istina, možda mu se jedno vrijeme čini da vodi ispunjen život, ali grešnik koji se ne kaje ne može očekivati da će naići na Božje odobravanje (Hošea 1:4; 4:11-13; 5:4; 6:8).

7. Kako skromne osobe reagiraju na Jehovino vodstvo?

⁷ Osim toga, skromni ljudi priznaju da trebaju Božje vodstvo kako ne bi osjetili žalosne posljedice grijeha. U današnje se vrijeme ispunjava Mihejevo proročanstvo da će mnogi ljudi žarko željeti da ih ‘Jehova poučava svojim putevima’ i da će ‘ići njegovim stazama’. Takve krotke osobe traže “zakon” i ‘riječ Jehovinu’. Sigurno si sretan što pripadaš onima koji žele “hoditi u ime Jehove” i udovoljavati njegovim zahtjevima. Bez obzira na to, sigurno i ti, poput Miheja, želiš saznati što ti još može omogućiti da ostaneš moralno čist (Mihej 4:1-5; 6:11). Od velike pomoći može ti biti ako skromno nastojiš činiti ono što Jehova traži od tebe.

DRŽI SE UZVIŠENIH MORALNIH MJERILA

8. Što si zapazio u vezi s moralnim mjerilima današnjeg svijeta?

⁸ Jehova je zainteresiran za našu duhovnu i fizičku dobrobit i zato od nas traži da budemo moralno čisti usprkos tome što se moralna mjerila ovoga svijeta sve više srozavaju (Malahija 2:15). Sa svih smo strana zasuti porukama seksualnog sadržaja. Mnogi smatraju da je sasvim normalno gledati pornografske slike i filmove, čitati o razvratnim seksualnim aktivnostima i slušati muziku popraćenu stihovima koji aludiraju na seks. Osim toga, mnogi ne poštuju žene i smatraju ih samo običnim seksualnim objektom. Razgovori mladih u školi često su popraćeni nepristojnim šalama i aluzijama na seks. Kako se možeš oduprijeti takvom lošem utjecaju?

9. Kako su u vrijeme dvanaestorice proroka mnogi pokazali da se ne drže Jehovinih moralnih mjerila?

⁹ Dvanaestorica proroka daju nam u tom pogledu vrijedne opomene. Premda su živjeli puno prije pojave kinematografa i videoteka, u njihovo su vrijeme posvuda bili prisutni simboli faličkog kulta i takozvane svete bludnice i bludnici, a ljudi su se besramno upuštali u spolne odnose s raznim partnerima (1. Kraljevima 14:24; Izaija 57:3, 4; Habakuk 2:15). To potvrđuju i Hošeine riječi: “Muškarci s bludnicama nasamo odlaze i s hramskim bludnicama žrtve prinose.” A Amos je napisao: “Sin i otac istoj djevojci odlaze da oskvrnu sveto ime moje.” Neki su redovito ‘plaćali bludnice’ tijekom obreda plodnosti.a Preljub je bio vrlo raširen i nevjerni bračni drugovi ‘išli su za svojim ljubavnicima’ (Hošea 2:13; 4:2, 13, 14; Amos 2:7; Mihej 1:7).

10. (a) Što je glavni uzrok nemoralnom ponašanju? (b) Kako je Božji narod u drevno doba postao kriv za duhovni blud?

¹⁰ Sigurno si svjestan toga da spolni nemoral odražava stavove i poticaje neke osobe (Marko 7:20-22). Jehova je rekao za svoj nemoralni narod da ga je ‘duh bluda [“spolna pohota”, Contemporary English Version] zaveo da luta’ te da se ‘posve predao sramotnim djelima’ (Hošea 4:12; 6:9).b Zaharija je govorio o ‘duhu nečistoće’ (Zaharija 13:2). Narod se besramno ponašao, zanemarivao je, pa čak i prezirao, Jehovina moralna mjerila i njegove zapovijedi. Da bi takve osobe mogle ispraviti svoje poticaje, trebaju iz osnove promijeniti svoj način razmišljanja i svoje srce. Ta bi spoznaja trebala navesti kršćane da budu još zahvalniji za savjete koji im pomažu da se klone nemorala i njegovih pogubnih posljedica.

OSTANI MORALNO ČIST

11. Koje su neke posljedice spolnog nemorala?

¹¹ Sigurno si primijetio da slobodni moral često dovodi do raspada obitelji, zbog njega djeca ostaju bez roditeljskog odgoja, ljudi obolijevaju od strašnih bolesti, a dovodi i do abortusa, kojima se uništava ljudski život. Ljudi koji na području seksualnosti ne uzimaju u obzir mjerila našeg Stvoritelja često doživljavaju fizičku i emocionalnu bol. Mihej je napisao: “Zemlja se onečistila i zato dolazi propast, a propast je bolna” (Mihej 2:10). Ta spoznaja čini Božji narod još odlučnijim da mu služi na čist način. Oni ne žele uprljati svoje srce i um nečistim mislima (Matej 12:34; 15:18).

12. Kako nam može koristiti ako prihvatimo Jehovino gledište o spolnom moralu?

¹² Kršćani se ne drže visokih moralnih mjerila samo zbog straha od bolesti ili izvanbračne trudnoće. Oni uviđaju koliko je vrijedno razviti ljubav prema Božjem zakonu i prihvatiti njegovo gledište o spolnom moralu. Jehova je u ljude usadio prirodnu želju za spolnim odnosima kojima se izražava bračna ljubav. To je bio dio Božjeg stvaralačkog nauma. Kad su spolni odnosi ograničeni samo na bračnu zajednicu, gdje im je i mjesto, oni pozitivno djeluju na brak i zbližavaju bračne partnere, a potrebni su i za rađanje djece. No spolni odnosi izvan braka djeluju razorno, kao što su to opisala dvanaestorica proroka. Nemoralni spolni odnosi izazvali su Božje negodovanje. Bila je to vrlo visoka cijena koju su Izraelci morali platiti tada, a jednako će visoku cijenu i danas platiti svatko tko tako postupa.

13. Kako možemo ‘odbaciti blud’ i izbjeći iskušenja?

¹³ Hošea je molio svoje suvremenike da ‘odbace blud od sebe’, a time je želio reći da trebaju poduzeti konkretne korake kako bi zaštitili svoju moralnost (Hošea 2:2). Za nas je mudro da izbjegavamo svaku situaciju koja nam može predstavljati kušnju. Naprimjer, možda se često moraš opirati iskušenjima u školi ili susjedstvu. Vjerojatno ne možeš promijeniti školu ili stan, ali možeš se na druge načine udaljiti od situacije koja ti predstavlja kušnju i tako ‘odbaciti blud od sebe’. Reci drugima da si pravi kršćanin, Jehovin svjedok. Jasno i pristojno objasni svoja moralna mjerila i uvjerenja. Učini to tako da drugi vide da si čvrsto odlučio držati se Jehovinih visokih moralnih mjerila (Amos 5:15). Još jedan način kako možeš ‘odbaciti blud od sebe’ jest kloniti se pornografije i štetne zabave. To možda znači da trebaš baciti neke časopise ili pronaći nove prijatelje, one koji ljube Jehovu i koji se slažu s time da trebaš činiti ono što Jehova traži od tebe (Mihej 7:5). Da, Jehova ti može pomoći da se ne uprljaš nemoralom ovoga svijeta.

‘LJUBI DOBROTU’

14, 15. (a) Što znači ‘ljubiti dobrotu’? (b) Kako nam ljubav prema dobroti može pomoći da se čestito ponašamo?

¹⁴ Mihej je naglasio da Jehova traži od nas da ‘ljubimo dobrotu’. Dobrostiva osoba ne čini ništa što bi drugima moglo nanijeti štetu, već postupa čestito. Dobrota je usko povezana s moralnošću. Ona od nas zahtijeva da budemo pošteni i pravedni u onome što radimo i u svojim odnosima s drugima. U 6. poglavlju ove knjige razmotrili smo važna područja života, kao što su poslovanje i financije, na kojima je neophodno biti pravedan i pošten. No to nisu jedina područja na kojima trebamo biti pravedni, pošteni i dobrostivi.

¹⁵ Ljudi koji ljube dobrotu i koji žele činiti dobro drugima nastoje se čestito ponašati. Jehova je Izraelcima koji nisu ispunjavali svoje materijalne obaveze prema svetoj službi u hramu rekao: “Vi mene potkradate” (Malahija 3:8). Što misliš, kako bi danas netko mogao ‘potkradati’ Boga? Možda neki kršćanin ima pristup novcu namijenjenom za unapređivanje našeg propovjedničkog djela, koji se prilaže u mjesnoj skupštini ili na nekim drugim mjestima. Čiji je to novac? Taj je novac stavljen na raspolaganje kako bi se podupiralo obožavanje Jehove, pa zato njemu i pripada (2. Korinćanima 9:7). Da li bi itko smio pomisliti da može “posuditi” taj novac ako mu iznenada zatreba za osobne potrebe? Da li bi smio koristiti taj novac na neki drugi način bez odgovarajućeg dopuštenja? Ni u kom slučaju. Bilo bi to kao da krade od Boga. Osim toga, bilo bi to bezobzirno i nepravedno prema onima koji su taj novac priložili za Božju službu (Mudre izreke 6:30, 31; Zaharija 5:3).

16, 17. (a) Kako je kod nekih ljudi u vrijeme Amosa i Miheja došla do izražaja pohlepa? (b) Kako Bog gleda na pohlepu?

¹⁶ Osim toga, dobrota potiče kršćane da ne budu pohlepni. U Amosovo je vrijeme posvuda bila prisutna velika pohlepa. Nezasitni i okrutni ljudi bili su spremni ‘prodati pravednika’, svog suvjernika, “za srebro” (Amos 2:6). Slično je bilo i u Mihejevo vrijeme, kad su bogataši u Judi otimali posjede od onih koji su bili preslabi da bi se branili, a ponekad su pritom koristili i silu (Mihej 2:2; 3:10). Prisvajajući zemlju svojih sunarodnjaka, ti su pohlepni ljudi kršili Jehovin zakon, među ostalim i posljednju od Deset zapovijedi te propise koji su zabranjivali trajno prodavanje naslijeđene zemlje (2. Mojsijeva 20:13, 15, 17; 3. Mojsijeva 25:23-28).

¹⁷ Danas nije uobičajeno prodavati ljude u ropstvo kao što je to bilo u vrijeme proroka. No kako je s financijskim iskorištavanjem ili izrabljivanjem drugih? Kršćanin koji ljubi dobrotu sigurno neće izrabljivati sukršćane. Tako bi, naprimjer, kršćanin trebao biti svjestan da ne bi bilo ispravno niti dobro započeti neki posao ili poticati neko ulaganje računajući da će mu sukršćani biti glavni kupci ili klijenti. Ako netko želi brzo zaraditi novac iskorištavajući sukršćane, pokazuje da je pohlepan, a kršćani su upozoreni da je pohlepa jako opasna (Efežanima 5:3; Kološanima 3:5; Jakov 4:1-5). Pohlepa dolazi do izražaja u ljubavi prema novcu, u želji za vlašću ili dobitkom, pa čak i u lakomosti za jelom, pićem, seksom ili nečim drugim. Mihej je rekao da se sebični, pohlepni ljudi neće “nasititi”. I danas vrijedi isto pravilo (Mihej 6:14).

18, 19. (a) Što su neki od dvanaestorice proroka rekli o Jehovinoj brizi za ‘došljake’? (b) Kako pokazivanje brige i zanimanja za druge može poboljšati međuljudske odnose u tvojoj sredini?

¹⁸ Jehova je poučio svoj narod da ‘ne tlači došljaka’. Preko Malahije je rekao: ‘Doći ću k vama da sudim onima koji uskraćuju prava došljaku’ (Zaharija 7:10; Malahija 3:5). Je li se kraj u kojem živiš promijenio zbog priljeva doseljenika druge nacionalnosti, rase ili porijekla? Možda su se doselili u potrazi za sigurnošću, poslom ili boljim životom. Kako gledaš na ljude čiji se jezik i način života razlikuje od tvojega? Jesi li primijetio kod sebe neki trag predrasuda? To bi bilo sasvim suprotno dobroti.

¹⁹ Pomisli samo kako će povoljno reagirati ljudi koji su došli iz drugih zemalja ili koji su drugog porijekla ako im pokažeš da i oni zavređuju čuti istinu iz Biblije! Oni koji ljube dobrotu neće smatrati da takvi pridošlice narušavaju njihova prava kad je u pitanju korištenje dvorane za skupštinske sastanke ili u bilo kom drugom pogledu. Apostol Pavao podsjetio je neke židovske kršćane u prvom stoljeću koji su imali određenih predrasuda prema ne-Židovima da nijedan čovjek ne može zaslužiti spasenje — spasenje možemo dobiti samo zahvaljujući Božjoj nezasluženoj dobroti (Rimljanima 3:9-12, 23, 24). Ako iskazujemo dobrotu drugima, radovat ćemo se što Božja ljubav danas dostiže mnoge ljude koji prije nisu imali priliku čuti dobru vijest (1. Timoteju 2:4). Ljudi iz drugih zemalja ili drugog porijekla često su u nepovoljnom položaju, pa bismo im mi trebali pokazati obzirnost i dobrotu, omogućiti im da se ugodno osjećaju u našoj sredini i ponašati se prema njima kao da su među nama “rođeni” (3. Mojsijeva 19:34).

HODI S PRAVIM BOGOM

20. Kome su se neki Izraelci obratili za pomoć?

²⁰ Mihej je također rekao da trebamo hoditi s Bogom, uzdati se u to da je on pravi Bog i od njega tražiti savjete i pomoć (Mudre izreke 3:5, 6; Hošea 7:10). Kad su se Židovi vratili iz izgnanstva, neki od njih obratili su se vračarima, gataocima i lažnim bogovima, vjerojatno tražeći pomoć tijekom suše. Oni su se zapravo obratili za pomoć zlim duhovnim silama, premda je Jehova takvo što strogo zabranio (5. Mojsijeva 18:9-14; Mihej 3:6, 11; 5:12; Hagaj 1:10, 11; Zaharija 10:1, 2). Ti su se Židovi povezali s duhovnim stvorenjima koja su protivnici pravoga Boga.

21, 22. (a) Koji su oblici okultizma uobičajeni u kraju gdje živiš? (b) Zašto se pravi Jehovini sluge ne bave okultizmom?

²¹ Danas neki smatraju da su zli duhovi o kojima govori Biblija samo simbolika kojom se objašnjava pojam zla. No Biblija otkriva da su demoni stvarne osobe koje stoje iza astrologije, čarobnjaštva i nekih oblika magije (Djela apostolska 16:16-18; 2. Petrova 2:4; Juda 6). Stvarna je i opasnost koja se krije u spiritizmu i drugim oblicima okultizma. U mnogim kulturama ljudi traže pomoć od šamana, odnosno vračeva koji tvrde da imaju magične moći, i od gatalaca. Drugi pak traže savjete putem horoskopa ili koriste tarot karte, rašlje, Ouija ploče ili posebne kristale. Vrlo često ljudi pokušavaju komunicirati s duhovima umrlih. Navodno i neki državnici traže pomoć astrologa i spiritističkih medija prilikom donošenja nekih odluka. Sve je to u potpunoj suprotnosti s Mihejevim savjetom da hodimo s pravim Bogom i slušamo njegove zapovijedi.

²² Budući da si pravi Jehovin sluga, sasvim je jasno da se trebaš kloniti takvih postupaka. Budi siguran da Bog nikada ne koristi magiju niti okultizam kako bi otkrio svoju volju ili pokazao svoju moć. Baš naprotiv, kao što nas uvjerava Amos 3:7, Jehova ‘otkriva svoje tajne svojim slugama, prorocima’. Osim toga, onaj tko se bavi okultizmom može potpasti pod utjecaj i vlast vođe demona, Sotone, koji je lažljivac i koji želi prevariti ljude. On i njegovi sluge čvrsto su odlučili činiti zlo i oduvijek su bili okrutni prema ljudima, čak su ih i ubijali (Job 1:7-19; 2:7; Marko 5:5). Stoga je sasvim razumljivo da je Mihej osudio gatanje i vračanje kad nas je poticao da hodimo s pravim Bogom.

23. Tko jedino može uslišiti naše ispravne molbe?

²³ Prave savjete za život može nam pružiti samo Jehova, i to putem prave religije (Ivan 4:24). “Tražite od Jehove”, napisao je prorok Zaharija (Zaharija 10:1). Čak i ako doživljavaš napade ili iskušenja od zlih duhovnih sila, sjeti se da će ‘svatko tko prizove ime Jehovino biti spašen’ (Joel 2:32). To nam je obećanje vrlo važno dok nastojimo imati na umu Jehovin veliki dan.

24. Što si naučio iz Miheja 6:8?

²⁴ Očito je da možemo puno razmišljati o riječima iz Miheja 6:8. Da bismo izgradili čvrste moralne stavove, trebamo se voditi ispravnim poticajima i razvijati Božja svojstva. Hošea je pružio ohrabrenje svima nama koji živimo u “posljednjim danima”. Rekao je da će u naše vrijeme ljudi koji se boje Jehove tražiti njegovu dobrotu (Hošea 3:5). Amos je potvrdio da nas Bog poziva da to činimo, rekavši: “Tražite dobro, (...) da biste živjeli.” Usto nas poziva: “Ljubite dobro” (Amos 5:14, 15). Ako poslušamo taj poziv, činit ćemo ono što Jehova traži od nas i to će nas duhovno izgraditi.