4. PITANJE
Jesu li svi životni oblici potekli od zajedničkog pretka?
Darwin je pretpostavljao da sav život vuče porijeklo od zajedničkog pretka. Smatrao je da povijest života na Zemlji sliči velikom drvetu. Kasnije su drugi došli do zaključka da je život započeo s prvim jednostavnim stanicama, koje bismo mogli usporediti s deblom tog “drveta života”. Nove vrste granale su se iz debla i razvijale u grane, odnosno biljne i životinjske porodice, a potom u grančice, odnosno sve vrste koje danas pripadaju biljnim i životinjskim porodicama. Je li doista bilo tako?
Što tvrde mnogi znanstvenici? Mnogi znanstvenici stvaraju dojam da fosilni nalazi podupiru teoriju da svi životni oblici imaju zajedničko porijeklo. Osim toga budući da svi živi organizmi koriste sličan “kompjuterski jezik”, odnosno DNK, oni tvrde da se sav život sigurno razvio od zajedničkog pretka.
Što kaže Biblija? Izvještaj o stvaranju iz Prve knjige Mojsijeve kaže da su biljke, morske i kopnene životinje te ptice bile stvorene “po vrstama svojim” (1. Mojsijeva 1:12, 20-25). Premda ove riječi ostavljaju mogućnost varijacija unutar “vrste”, one ukazuju na to da postoje točno određene granice koje razdvajaju pojedine vrste. Osim toga biblijski izvještaj o stvaranju navodi nas na zaključak da će fosilni nalazi pokazati da su se nove vrste pojavile odjednom i potpuno formirane.
Što pokazuju dokazi? Potvrđuju li dokazi biblijski opis događaja ili je Darwin ipak bio u pravu? Što pokazuju spoznaje do kojih se došlo u proteklih 150 godina?
DARWINOVO DRVO JE POSJEČENO
Proteklih godina znanstvenici su imali mogućnost usporediti genetski kod desetaka različitih jednostaničnih organizama te biljaka i životinja. Pretpostavili su da će to uspoređivanje potvrditi grananje “drva života” koje je skicirao Darwin. Međutim to se nije dogodilo.
Što su otkrila istraživanja? Godine 1999. biolog Malcolm Gordon napisao je: “Izgleda da život potječe iz mnogo izvora. Čini se da univerzalno drvo života nema samo jedan korijen.” Postoje li dokazi da se sve glavne grane života granaju iz jednog jedinog debla, kako je vjerovao Darwin? Gordon nastavlja: “Izgleda da općeprihvaćena verzija teorije o zajedničkom porijeklu ne vrijedi za definiciju carstva kakvu danas poznajemo. Vjerojatno ne vrijedi ni za mnoga, ako ne i sva, koljena, kao ni za mnoge razrede unutar koljena.”29a
Najnovija istraživanja nastavljaju pobijati Darwinovu teoriju o zajedničkom porijeklu. Naprimjer 2009. izašao je članak u časopisu New Scientist u kojem su citirane sljedeće riječi znanstvenika i evolucionista Erica Baptestea: “Ne postoje nikakvi dokazi da je drvo života stvarnost.”30 U istom članku citiran je evolucijski biolog Michael Rose, koji je rekao: “Svi znamo da se drvo života s poštovanjem predaje zaboravu. Međutim teže se prihvaća činjenica da trebamo iz temelja mijenjati pogled na biologiju.”31b
ŠTO GOVORE FOSILNI NALAZI?
Mnogi znanstvenici ističu da fosilni nalazi podupiru pretpostavku da je život potekao od zajedničkog pretka. Oni naprimjer tvrde da fosilni nalazi potvrđuju da su se ribe razvile u vodozemce, a gmazovi u sisavce. No što doista pokazuju fosilni zapisi?
“Umjesto da pronađu dokaze o postupnom razvoju života”, kaže evolucijski paleontolog David Raup, “geolozi Darwinovog vremena, a jednako tako i geolozi iz našeg doba pronašli su vrlo neusklađen odnosno neujednačen fosilni zapis. Naime vrste se pojavljuju jedna za drugom vrlo naglo i tijekom svog pojavljivanja mijenjaju se vrlo malo ili se uopće ne mijenjaju, a zatim naglo nestaju iz fosilnog zapisa.”32
Ustvari, velika većina fosila ukazuje na to da se tijekom dugih vremenskih razdoblja vrste nisu mijenjale. Dokazi ne pokazuju da je iz jedne vrste nastala druga. Jedinstveni plan građe organizama pojavljuje se odjednom. I nove karakteristike pojavljuju se odjednom. Naprimjer šišmiši, koji koriste sonarni sustav, odnosno eholokaciju, pojavljuju se bez vidljive poveznice s nekim primitivnijim pretkom.
Zapravo, čini se da se više od polovine svih glavnih skupina životinja pojavilo u relativno kratkom razdoblju. Budući da su se mnogi novi i raznoliki oblici života tako naglo pojavili u fosilnim nalazima, paleontolozi to razdoblje nazivaju “kambrijska eksplozija”. Koji se period naziva kambrij?
Pretpostavimo da su procjene istraživača točne. U tom slučaju povijest Zemlje mogli bismo prikazati vremenskom crtom koja se proteže cijelom dužinom nogometnog igrališta (1). Trebali biste prijeći gotovo 90 posto igrališta da biste došli do razdoblja koje paleontolozi nazivaju kambrij (2). Tijekom kratkog dijela tog razdoblja u fosilnim se nalazima pojavljuju glavne skupine životinja. Kojom se brzinom pojavljuju? Kad biste hodali nogometnim igralištem, sva ta raznolika stvorenja iznenada bi se pojavila na prostoru koji biste prešli u jednom koraku.
Budući da su se ti različiti oblici života pojavili relativno naglo, neki znanstvenici koji se bave istraživanjem evolucije odlučili su preispitati tradicionalnu verziju Darwinove teorije. Tako je naprimjer evolucijski biolog Stuart Newman u jednom intervjuu koji je dao 2008. govorio o potrebi za novom teorijom evolucije koja bi mogla objasniti iznenadno pojavljivanje novih oblika života. Rekao je: “Vjerujem da će se promijeniti mišljenje o darvinističkom mehanizmu promjena kojim se objašnjavaju sve evolucijske promjene i da će on postati samo jedan od nekoliko mehanizama, možda čak ne i najvažniji, koji su bitni za razumijevanje makroevolucije, odnosno velikih evolucijskih promjena u građi organizama.”33
PROBLEMI S “DOKAZIMA”
Zašto je u nekim udžbenicima promijenjen omjer veličina fosila koje su znanstvenici složili po određenom redoslijedu?
Gore lijevo: prikaz iz nekih udžbenika
Gore desno: stvarni omjer veličina
No što je s fosilima koji se koriste da bi se prikazalo kako su se ribe razvile u vodozemce, a gmazovi u sisavce? Pružaju li oni čvrst dokaz u korist evolucije? Nakon pažljivijeg ispitivanja na vidjelo je izašlo nekoliko ozbiljnih problema.
Kao prvo, u udžbenicima se ponekad krivo prikazuje odnos veličina životinja u razvojnom nizu od gmazova do sisavaca. Neka stvorenja koja su u tim prikazima podjednake veličine zapravo su ogromna, a druga su mala.
Drugi, još veći problem predstavlja nedostatak dokaza da su ta stvorenja u nekakvom srodstvu. Prema procjenama istraživača, među primjercima u tim nizovima često postoji jaz od više milijuna godina. U vezi s tim vremenskim jazom zoolog Henry Gee je rekao: “Fosili se pojavljuju u tako ogromnim vremenskim razmacima da ne možemo reći ništa određeno o tome kakva je veza između starijih i mlađih fosila.”34c
Komentirajući fosile riba i vodozemaca, biolog Malcolm Gordon kaže da pronađeni fosili predstavljaju samo mali, “vjerojatno prilično netipičan primjer bioraznolikosti koja je u to vrijeme postojala u tim skupinama”. On zatim nastavlja: “Nemoguće je saznati u kojoj su mjeri, ako uopće jesu, ti organizmi utjecali na kasniji razvoj događaja niti u kakvom su međusobnom odnosu bili.”35d
ŠTO “FILM” UISTINU PRIKAZUJE?
U jednom članku objavljenom 2004. u časopisu National Geographic stoji da su fosilni nalazi poput filma o evoluciji u kojem je od 1 000 sličica čak 999 izgubljeno na podu montažne sobe.36 Što to zapravo znači?
Ako “95 sličica” fosilnih nalaza pokazuje da se iz jedne životinjske vrste ne može razviti druga vrsta, zašto paleontolozi slažu preostalih “5 sličica” tako da navode na drugačiji zaključak?
Zamislite da ste pronašli 100 sličica izrezanih s filmske trake nekog filma koji izvorno ima 100 000 sličica. Kako biste utvrdili o čemu film govori? Možda biste imali vlastitu predodžbu o radnji filma. Međutim što ako biste samo 5 od 100 sličica koje ste pronašli mogli montirati tako da odgovaraju vašoj predodžbi, dok bi preostalih 95 sličica pričalo sasvim drugačiju priču? Da li bi bilo razumno na temelju pet sličica pretpostaviti da je vaša predodžba o filmu ispravna? Jeste li ih možda posložili baš tim redoslijedom kako bi radnja odgovarala vašoj zamisli? Ne bi li bilo razumnije uzeti u obzir i ostalih 95 sličica prije nego što zaključite o čemu film govori?
Kako se ova usporedba može primijeniti na evolucionističko gledište o fosilnim nalazima? Istraživači godinama nisu htjeli javno priznati da velika većina fosila, odnosno 95 sličica filma, pokazuje da su se vrste tijekom vremena vrlo malo promijenile. Zašto su šutjeli o tako važnim dokazima? U vezi s tim pisac Richard Morris kaže: “Paleontolozi su, po svemu sudeći, usvojili općeprihvaćenu ideju o postupnim evolucijskim promjenama i držali su je se čak i onda kad su otkrili dokaze koji govore suprotno. Pokušavali su tumačiti fosilne dokaze pomoću prihvaćenih evolucijskih postavki.”37
“Posložiti fosile u nizove i tvrditi da oni potječu od zajedničkog pretka nije znanstvena hipoteza koja se može provjeriti, nego tvrdnja koja ima jednaku vrijednost kao i priča za laku noć — zabavna je, možda čak i poučna, ali ne i znanstveno točna” (Henry Gee, In Search of Deep Time—Beyond the Fossil Record to a New History of Life, str. 116-117)
A kako je s današnjim zagovornicima evolucije? Je li moguće da oni i dalje slažu fosile po određenom redoslijedu zato što je to u skladu s trenutno prihvaćenim evolucijskim postavkama, a ne zato što takav slijed podupire većina fosilnih i genetskih dokaza?e
Što vi mislite? Podupiru li navedeni dokazi biblijski izvještaj o stvaranju ili Darwinovu teoriju? Razmotrimo činjenice o kojima smo dosad govorili.
Prvobitni životni oblici koji su se pojavili na Zemlji nisu bili “jednostavni”.
Vjerojatnost da su se dijelovi od kojih se sastoji stanica pojavili pukim slučajem astronomski je mala.
DNK, odnosno “kompjuterski program” ili kod, upravlja radom stanice. DNK je nevjerojatno složena molekula i pruža dokaze o genijalnosti koja daleko nadmašuje bilo koji program ili sustav za pohranjivanje podataka koji su proizveli ljudi.
Genetska istraživanja pokazuju da život nije potekao od samo jednog zajedničkog pretka. Osim toga glavne skupine životinja pojavile su se u fosilnim zapisima odjednom.
Što mislite, je li nakon svega što smo razmotrili razumno zaključiti da dokazi podupiru biblijsko objašnjenje o porijeklu života? Mnogi tvrde da znanost pobija većinu onoga što Biblija govori o stvaranju. Je li to točno? Što Biblija doista kaže?
a Biološki termin “koljeno” odnosi se na veliku skupinu životinja koje imaju istu specifičnu tjelesnu građu. Znanstvenici koriste više sustava klasifikacije svih živih organizama. Jedan je i sustav od sedam stupnjeva u kojem je svaki stupanj određeniji od prethodnog. Prvi je stupanj carstvo, najšira kategorija. Zatim slijede sljedeće kategorije: koljeno, razred, red, porodica, rod i vrsta. Tako je naprimjer konj klasificiran na sljedeći način: carstvo Animalia; koljeno Chordata; razred Mammalia; red Perissodactyla; porodica Equidae; rod Equus; vrsta Caballus.
b Želimo napomenuti da ni članak u časopisu New Scientist, a niti Bapteste i Rose nisu htjeli reći da je teorija evolucije netočna. Oni su ukazali na to da Darwinova hipoteza o drvu života, koja je jedan od temelja njegove teorije, nije potkrijepljena dokazima. Ti znanstvenici i dalje traže neka druga objašnjenja koja su u skladu s evolucijom.
c Henry Gee ne smatra da je teorija evolucije pogrešna. Njegove izjave samo ukazuju na to da se do nekih saznanja ne može doći pomoću fosilnih nalaza.
d Malcolm Gordon zagovara teoriju evolucije.
e Vidi naprimjer okvir “Što reći o evoluciji čovjeka?”
f Napomena: Nijedan znanstvenik čije su riječi citirane u ovom okviru ne vjeruje u biblijski izvještaj o stvaranju. Svi oni prihvaćaju teoriju evolucije.
g Pojam “hominid” evolucionisti koriste za stvorenja koja po njihovom mišljenju pripadaju ljudskoj obitelji i prethistorijskoj čovjekolikoj vrsti.