Približavamo li se Harmagedonu?
“Jer će tada biti tolika ‘nevolja kakve nije bilo od postanka svijeta do sada’, niti će je biti” (Mat. 24:21, ST).
1. a) Što znači “Harmagedon” prema mišljenju nekih ljudi? b) Da li je Harmagedon samo rat između nacija?
RIJEČ “Harmagedon” odzvanja zloslutno u ušima mnogih ljudi. Neki pod tom riječju podrazumijevaju “kraj svijeta”, kad će ljudski životi biti uništeni i Zemlja ostati bez stanovnika, možda misleći na atomski rat između nacija. Točno je da riječ “Harmagedon” na engleskom jeziku označava katastrofu, rat. Ali, u Bibliji se navodi da je to “rat velikog dana Boga svedržitelja”, koji se vodi na mjestu zvanom “Har-Magedon” (Otkr. 16:14, 16).
2. Hoće li Harmagedon značiti kraj čovječanstva ili Zemlje?
2 Može li Božji rat — Harmagedon značiti kraj cijelog čovječanstva ili kraj ovog planeta? Ne, nikako ne. U Božjoj vlastitoj Riječi imamo garanciju: “Jer ovako veli Jehova, koji je stvorio nebo, Bog, koji je sazdao zemlju i načinio je i utvrdio, i nije je stvorio naprazno, nego je načinio da se na njoj nastava” (Iza. 45:18).
3. Što će se izvršiti u Harmagedonu?
3 Iako Harmagedon neće značiti kraj cijelog čovječanstva ili Zemlje, ali će sigurno značiti kraj sustava stvari (ili “svijeta”). Harmagedon će biti Božji način totalnog uništenja današnjih sve gorih svjetskih, ekonomskih, socijalnih i religioznih sistema koji su prouzročili tako mnogo boli. “Jer je sud moj”, kaže Jehova, “da saberem narode i pokupim carstva, da izlijem na njih gnjev svoj, svu žestinu jarosti svoje” (Sof. 3:8). Dakle, Božji rat, Harmagedon, značit će izvršenje njegove nepovoljne osude protiv “kraljeva”, “naroda” i “kraljevstava”. U Bibliji stoji, da će tu nepovoljnu osudu primiti i svi oni koji podupiru današnji zao sustav stvari, “vojskovođe”, “junaci”, “slobodnjaci”, “robovi” i “mali i veliki” (Otkr. 16:14; 19:18).
4. Kako se u biblijskom proročanstvu opisuje stanje nakon Harmagedona?
4 Kraj sadašnjeg sustava će otvoriti put potpuno novom Božjem uređenju, ljudskom društvu, u kojem će se vršiti Božja volja “kao na nebu tako i na zemlji” (Mat. 6:10). Biblijsko proročanstvo nam govori, da će u tom novom uređenju poslije Harmagedona “pravda živjeti” (2. Petr. 3:13). Kako će to biti osvježavajuće i oduševljavajuće, nakon toliko stoljeća nepravde, patnje, bola i suza! Budući da će se Božja volja vršiti na cijeloj Zemlji jer će se uspostaviti pravedni uvjeti, nastupit će vrijeme besprimjerne sreće. U Bibliji se predskazuje: “A smjerni će naslijediti zemlju, i naslađivaće se množinom mira” (Ps. 37:11). Zato nije začuđujuće da je to Isus nazvao “rajem” (Luka 23:43).
Dolazeća “velika nevolja”
5. Što je “velika nevolja” i kako znamo da će trajati samo kratko vrijeme?
5 Božji rat — Harmagedon, bit će završni dio vremenskog razdoblja nazvanog “velika nevolja”. Isus je o tome ovako govorio: “Jer će biti nevolja velika kakova nije bila od postanja svijeta dosad niti će biti” (Mat. 24:21). Prema katastrofama, koje su se zbile u prošlosti, jasno je da će dolazeća “velika nevolja” biti vrijeme preokreta bez premca u cijeloj ljudskoj povijesti. Ali, radi milosti Božje to će biti vrlo kratko vrijeme, jer će ga On “skratiti” (Mat. 24:22).
6. Zašto se možemo s povjerenjem suočiti sa “velikom nevoljom”?
6 Međutim, iako će “velika nevolja” biti najgora nevolja svih vremena, mi možemo biti utješeni činjenicom, da odmah zatim usljeđuju najbolja vremena u Božjem novom uređenju. Postoji također i sretan izgled da će mnogi ljudi koji sada žive, preživjeti to dolazeće vrijeme nevolje! Božja Riječ obećava da će “veliko mnoštvo koje niko ne može izbrojati, iz svakoga naroda, plemena i jezika, izaći iz velike nevolje” kao preživjeli. Bog već sada briše svaku suzu sa očiju njihovih (Otkr. 7:9, 14, 17). Zato je Isus bio vrlo siguran u vezi budućnosti, iako je znao, da će se čovječanstvo morati suočiti sa “velikom nevoljom”. Njegove riječi pune nade glase: “A kad se počne ovo zbivati gledajte i podignite glave svoje; jer se približuje izbavljenje vaše” (Luka 21:28).
7. Zašto i drugi naslućuju da se približava vrhunac ljudskih prilika?
7 Više desetljeća su Jehovini svjedoci vrlo aktivni na međunarodnoj pozornici, upozoravajući da dolazi vrijeme nevolje, koje će dostići svoj vrhunac u Harmagedonu (Mar. 13:10). Ponekad, doduše, i drugi naslućuju da se primiče neka kataklizma, jer primjećuju da se svjetsko stanje pogoršava bez ikakve nade na pravo ili trajno poboljšanje. Urednik Miami Heralda, Jim (Džim) Hampton je na primjer, 4. maja 1980. pisao:
“Osjećate li kako ovih dana raste duboko u vašoj nutrini kao neki čvor sličan onome kod mene? Strašan čvor koji ti ne da spavati, govori ti, da nešto nije u redu sa tvojom zemljom, sa cijelim svijetom? Čvor te navodi, da ponekad zadrhtiš zato što ti je upravo sinulo, da Harmagedon nije samo slikovito izražavanje koje si pročitao u Bibliji, on je stvarnost? Osjećaš da je prvi put u tvom životu “šibica tako blizu fitilja”, da je Harmagedon zaista moguć?
Ja imam takav čvor. I ne stidim se to priznati, jer sam pitao mnoge moje prijatelje, da li ga i oni imaju, i nema onoga, koji ga ne osjeća. ...
Svatko tko imalo logično misli, može povezati prevratničke događaje iz prošlih nekoliko godina i vidjeti da se svijet nalazi na povijesnoj prekretnici. Ta prekretnica je isto toliko važna kao renesansa, industrijska revolucija ili elektronsko doba. Ona će zauvijek promijeniti ljudski način života.
Međutim, ova prekretnica nije kao ostale prekretnice, koje su bile životno korisne za napredak civilizacije, ova ... nosi u sebi razornu snagu, koju svijet još nikada nije vidio.”
Iako taj urednik nije gledao Harmagedon isključivo sa biblijskog gledišta, bio je u pravu, kad je rekao, da se čovječanstvo približava vremenu nevolje ‘koju svijet još nikada nije vidio’. Ono, čemu se čovječanstvo u stvari približava jest “nevolja velika kakova nije bila od postanja svijeta dosad niti će biti”, kao što je Isus prorekao.
8. Što trebamo znati i zašto?
8 Zato, ako volimo život i želimo živjeti u pravednom Božjem novom uređenju, neophodno je što više saznati o toj dolazećoj “velikoj nevolji” i Harmagedonu kao vrhuncu te nevolje. Potrebni su nam vjerodostojni odgovori na slijedeća pitanja: Kako znamo, da se doista približavamo “velikoj nevolji”? Koji događaj će biti siguran znak da je ona zaista započela?
Kako znamo da se približavamo
9, 10. Kako se u Bibliji opisuje vremensko razdoblje koje vodi do “velike nevolje”?
9 Kad je Isus govorio o dolazećoj “velikoj nevolji” prorekao je također nešto po čemu će se poznati njeno približavanje. Jednom prilikom su ga upitali njegovi učenici kakav će biti “znak” “svršetka sustava stvari” (Mat. 24:3). Isus je govorio o posebnom naraštaju ljudi koji će početi doživljavati poteškoće u do tada neviđenom opsegu. Za ovaj naraštaj je prorekao međunarodne ratove, zarazne bolesti, pomanjkanje živežnih namirnica i potrese “u jednom mjestu za drugim”. On je to nazvao “početkom stradanja”. Poteškoće će biti tako velike, da će narodi na zemlji biti u velikoj “tjeskobi i neizvjesnosti”. Mnogi “će umirati od straha u očekivanju onoga što će zadesiti svijet” (Mat. 24:7, 8, 34; Luka 21:10, 11, 25, 26, ST).
10 Oko 32 godine nakon tog proročanstva, pisao je apostol Pavao pod nadahnućem Božjeg svetog duha proročanske riječi o “svršetku sustava stvari”. Rekao je: “U posljednje će doba nastati teška vremena, jer će ljudi biti samoživi, lakomi, umišljeni, oholi, psovači, nepokorni roditeljima, nezahvalni, bezvjernici, bez ljubavi, nepomirljivi, klevetnici, razuzdani, neotesani, neprijatelji dobra, izdajnici, naprasiti, bahati.” Proročanstvo također kaže, da “će zli ljudi i varalice ... napredovati od zla na gore”, što pokazuje, da će se, nakon početka “posljednjih dana”, nastaviti izopačenost ljudskih prilika, koja će dostići vrhunac izbijanjem “velike nevolje” (2. Tim. 3:1-5, 13, ST).
11, 12. Zašto je 1914. godina bila prekretnica u povijesti?
11 Nema sumnje da živimo u vremenskom razdoblju na koje su ukazali Isus i nadahnuti pisci Biblije, kao što je bio Pavao! U stvari, ono napreduje od “momenta preokreta” u suvremenoj povijesti, naime od 1914. godine, u kojoj je izbio Prvi svjetski rat. Mnogi povjesničari s pravom ukazuju na tu godinu, kao na vrlo značajnu za čovječanstvo, jer je tada svijet ušao u razdoblje poteškoća, koje još nikada do tada nisu bile u takovom omjeru. Prvi svjetski rat je bio dokaz toga, jer je bio mnogo gori od bilo kojeg drugog rata u dotadašnjoj povijesti, i zato je bio u to vrijeme nazvan “velikim ratom”. To je bio prvi sveopći ili svjetski rat. Bio je totalan rat i utjecao je skoro na svaku državu na Zemlji.
12 Što se tiče Prvog svjetskog rata, Martin Kieffer, pisac uvoda za knjigu Prvi svjetski rat, koja je bila objavljena u originalu na francuskom od generala Richarda Thoumina, pod naslovom La Grande Guerre (Veliki rat), piše: “Krv i suze iz Prvoj svjetskog rata promijenile su lice Zemlji.” General je također pisao:
“Kad su u novembru 1918. te vojske položile oružje, deset milijuna ljudi je izgubilo živote i dva puta toliko je bilo ranjeno ili osakaćeno. Bez čuđenja bi taj sukob trebalo nazvati “velikim ratom” ...
‘Veličina’ Prvog svjetskog rata ... bila je jedinstvena u pogledu prostora i broja, kao i što se tiče industrijske proizvodnje i materijalnog razaranja. ... Nikada još nije došlo do sukoba tolikih država, sa tako velikim vojskama u takvim ogromnim borbama; nikada još nije bilo u tako velikom omjeru ubijenih ili osakaćenih; nikada prije nisu ljudi išli u rat sa tako moćnim oružjem.”
13. Koji drugi događaji, koji su pratili Prvi svjetski rat, dokazuju da su tada započeli “posljednji dani”?
13 1918., prije završetka rata, počela je zemljom harati španjolska groznica. Od nje je umrlo preko 20 milijuna ljudi, više nego što ih je bilo ubijeno u ratu. Za vrijeme i nakon rata milijuni drugih su umrli od gladi. Također su i potresi pokosili mnogo ljudi: 1915. je skoro 30 000 nastradalo u Italiji; 1920. oko 180 000 je poginulo u Kini; 1923. oko 143 000 je pokošeno u Japanu. S dobrim razlogom je pisao reporter Frank Peters (Frenk Piters) u Post-Dispatchu iz St. Luisa: “Civilizacija je počela 1914. bolovati od teške i možda opake bolesti.” Da, svjetski rat, zarazne bolesti, nestašica živežnih namirnica i potresi “u jednom mjestu za drugim”, svakako su “početak stradanja”, koji je Isus prorekao. “Posljednji dani”, “vrijeme kraja”, je zaista započelo! (Mat. 24:8; 2. Tim. 3:1; Dan. 12:4).
Još više dokaza
14. Zašto možemo reći, da smo duboko zašli u “posljednje dane”?
14 Sada, početkom 1981. prošlo je više od 66 godina od tog presudnog dana 1914. Za to vrijeme je došlo do Drugog svjetskog rata, u kojem je poginulo oko 55 milijuna ljudi i koji se završio atomskim uništenjem dvaju gradova, uvodeći time ljude u atomsko doba. Od tada prilike pokazuju da čovječanstvo nije u mogućnosti riješiti svoje probleme i svaki dio ovog sustava stvari propada. Sve nam to govori da smo duboko zašli u “posljednje dane” i ti događaji su srljanje prema “velikoj nevolji”.
15, 16. Što kažu drugi o stanju u naše vrijeme?
15 Krajem 1979. je na primjer, pisao ekonomist Leonard Silk: “U ovo prazničko doba rijetka roba vjerojatno nije nafta, nego nada. Jer sa uzburkanim desetljećem 1970-ih godina i njenim završnim danima pojačavaju se opasnosti sa kojima su suočeni svjetska privreda i svjetski mir.” Pisac posebne rubrike u novinama, Maks Lerner rekao je u proljeće 1980: “Svijet je izgleda došao do stupnja kad su inflacija, štrajkovi, bankrotstva, fanatičnost i teror doveli skoro do garancije da ništa ne ide kako treba, i da nitko nije pod kontrolom. Može li itko igdje vladati”?
16 Kad su pitali gradonačelnike velikih gradova u Sjedinjenim Državama, zašto su mnogi od tih urbanih centara u tako teškom stanju, jedan je odgovorio: “Problemi su skoro nesavladivi. Tko god nije doživio poraz, ne razmišlja.” Jednog drugog gradonačelnika su pitali, da li su gradovi sada takovi da se “njima ne da upravljati” i on je izrazio mišljenje, da činjenice “navode nekoga da bar tako pomisli”. Slično je i Gus Tyler, autor knjige Scarcity (Rijetkost), rekao: “Pljačke, provale, ubijanje policije iz zasjede, trgovina drogom, prouzročili su poluanarhiju u mnogim gradovima.”
17. Do kojeg zaključka je, nakon intenzivnog istraživanja, nedavno došla grupa pod vodstvom jednog istaknutog političara?
17 Nekadašnji kancelar Savezne Republike Njemačke, Willy Brandt, predvodio je grupu koja je dvije i pol godine proučavala prilike u svijetu. Ovako je glasio njihov zaključak:
“Početkom 1980-tih godina svjetsko društvo se suočava sa daleko većim problemima nego u bilo koje vrijeme od drugog svjetskog rata. Jasno je da svjetska privreda tako loše funkcionira, da šteti kako trenutnim tako i dugoročnim interesima svih naroda. ...
Problemi siromaštva i gladi bivaju sve ozbiljniji; već ima 800 milijuna potpuno siromašnih i njihov broj raste; pomanjkanjem žitarica i druge hrane povećava se izgled na glad i siromaštvo. ...
Između 20 i 25 milijuna djece ispod pet godina umire svake godine u zemljama u razvoju ...
Priličan broj siromašnih zemalja je ugrožen neizbježnim uništenjem svojih ekoloških sistema, dok se još više njih suočava s nedostatkom hrane i mogućom masovnom glađu. U međunarodnoj privredi postoji mogućnost ... propadanja kreditne sposobnosti dužnika ili stečaja banaka ... (a) pojačana borba za uplivom ili kontrolom izvora dobara dovodi do oružanih sukoba.”
18. Koji drugi nedavni razvoji svjetskih prilika potvrđuju da se pripravlja put “velikoj nevolji”?
18 Tome možemo dodati, dobro potkrijepljeno dokazima, još i raspadanje obiteljskog života i braka u zadnjim godinama, opće povećanje kriminala i zločina svake vrste, veliki porast upotrebe droge i alkohola i uzburkanost kriminala među omladinom. Zar nije očito, da se kida svaka nit ljudskog društva, baš kao što je Isus prorekao da će biti prije “velike nevolje”? (Mat. 24:12). Osim toga, što se tiče tog razvoja, zapaženo je u World Press Review: “Svijet osamdesetih godina je u mnogome zastrašujući, ne samo zbog gladi i nepravde od kojih mnogi pate ... nego i zbog mehanizma sveopćeg uništenja, kojim se mnogi poigravaju.” Taj mehanizam uništenja je nazvan “užasnim” i nije čudo što se u britanskom New Scientist izvještava: “Postoji oko 60 000 nuklearnih projektila u današnjim arsenalima oružja sa eksplozivnom moći, koja odgovara više od 16 milijardi tona TNT (klasičan eksploziv — TROTIL /što odgovara 1250 000 hirošimskih bombi/).” Neka oružja su tako ubojita, da samo jedna bomba može zbrisati iz postojanja jednu malu državu ili čitavu oblast neke velike države. Da, prvi puta u povijesti je čovjek u stanju, uništiti veći dio života na Zemlji.
19. U koga bi trebali imati povjerenja da će riješiti današnje probleme?
19 Mislimo li, da će ipak svjetski vođe nekako riješiti ove probleme, budući da su možda iskreni, inteligentni, dobro obaviješteni i moćni? Zapazimo što kaže nekadašnji ministar financija Ujedinjenih naroda, Michael Blumenthal: “Nitko potpuno ne shvaća sadašnju situaciju. To uključuje sve državnike koji stvaraju politiku. Oni su također kao i vi u neprilici kad ujutro otvore novine. Činjenica je da nitko ... doista nije u stanju predvidjeti s bilo kojom točnošću probleme u koje smo upali.” Ali, Biblija ih je prorekla i dodaje još ovaj mudri savjet: “Ne uzdajte se u knezove, u sina čovječjega, u kojega nema pomoći (spasenja).” Umjesto toga, “blago onome, ... kojemu je nadanje u Jehovi, Bogu njegovu ... koji drži vjeru uvijek” (Ps. 146:3-6).
20. U što možemo biti sigurni, i na koja pitanja nam je stoga potreban odgovor?
20 Sa sigurnošću možemo reći, da su prisutne sve okolnosti prorečene u biblijskim proročanstvima. Zaista smo duboko zašli u “posljednje dane” ovog sustava stvari i približavamo se “velikoj nevolji”, sa njenim završetkom u Harmagedonu. A što će zapravo označiti početak “velike nevolje”? Događaj koji već sada dolazi na vidjelo. Koji je to događaj? To ćemo razmatrati u sljedećem članku.