“Budite zdravi”

TIM riječima je vodeće tijelo kršćana prvog stoljeća završilo jedno pismo upućeno skupštinama. Grčki izraz koji su upotrijebili posreduje misao: ‘Ojačajte se, ostanite dobro, budite zdravi’ (Djela apostolska 15:29, NS).

Iako su riječi — “Budite zdravi” — služile kao učtivi završetak pisma, one ipak dodiruju nešto što je svima nama drago — zdravlje. Ljudi već dugo traže bolje zdravlje. Ipak, jesi li zapazio kako su danas mnogi pretjerano zabrinuti za njega? Jesi li se pitao kakvo je uravnoteženo gledište za kršćanina?

Što utječe na gledište o zdravlju

Uzburkano zanimanje za zdravlje pokazuje kako duboko ljudi osjećaju svoju smrtnost. Smrt dolazi tako brzo! (Psalam 90:10). Razumljivo je zašto ljudi, koji smatraju da je sadašnjim životom sve svršeno, poduzimaju sve moguće samo da bi izbjegli bolest koja može ubrzati nastup smrti.

Na gledišta o zdravlju utječe, također, veoma prošireno nepovjerenje u utemeljeno uređenje, uključujući i priznate ličnosti medicine. Nepovjerenje navodi mnoge ljude da sumnjaju u kvalitetu potrošačkih prehrambenih proizvoda. Milijuni su čuli, da je štetna po zdravlje previše prerađena “bezvrijedna hrana” sa kemijskim dodacima i zato se odlučuju na ograničeno konzumiranje. Mnogi drugi su toliko uvjereni u vrijednost ‘prirodne hrane’ da praktično drugu i ne jedu. Dok su neki, saznavši za tragedije, kao što su defektni porođaji prouzročeni talidomidom, izgubili povjerenje u lijekove. Oni vjeruju da lijekovi, koje farmaceutske firme proizvode u velikoj količini, mogu izazvati neželjene posljedice i da ih neki prezaposleni liječnici prepisuju bez brižljivog provjeravanja.

Posljedica svega toga je, da ljudi nastoje postati sve nezavisniji u pogledu zdravlja. Ti možda odobravaš da svaka odrasla osoba odlučuje o svom zdravlju i načinu liječenja kojeg smatra najpouzdanijim. No, postoje li opasnosti koje bi trebali uzeti u obzir? Može li nam Biblija pomoći u zdravstvenom pogledu?

Kršćanstvo dobro djeluje na zdravlje

Vodeće tijelo prvog stoljeća je u svom pismu dalo objašnjenje da se kršćani trebaju ‘uzdržati od bluda i krvi’ (Djela apostolska 15:28, 29). To je mudro čak i sa zdravstvenog stajališta. Bludom može doći do spolnih bolesti i neželjene trudnoće, dok su transfuzijom krvi bile bezbrojne tisuće zaražene hepatitisom i bolešću prouzročenom kobnim virusom koju je dobio i papa Ivan Pavao II.

Osim toga, pomisli i na bolje zdravlje koje proizlazi iz primjene Božjeg savjeta o pijanstvu i pušenju. Dr Joel Posher izvještava da 60 posto novca potrošenog u Sjedinjenim Državama Amerike za brigu o zdravlju, otpada na liječenje bolesti izazvanih upotrebom alkohola i duhana (Priče Salamunove 20:1; 2. Korinćanima 7:1).a

Biblija štiti naše zdravlje i na druge načine. Razumjet ćeš da je to tako uzmeš li u obzir što ona kaže o održavanju čistoće (2. Mojsijeva 30:17-21; 5. Mojsijeva 23:12-14). Čak i opći duh koji kršćanin razvija proučavajući Bibliju, može poboljšati njegovo zdravlje. Pokazujući blagost, ljubaznost i ljubav, on živi mnogo mirnije s drugima i time štiti svoje zdravlje (Priče Salamunove 14:30). Visoko cijeneći život, kršćanin će također, poduzeti razumne mjere opreza u cilju izbjegavanja rizika. On, primjerice, može biti savjesniji od mnogih kod upotrebe sigurnosnih pojaseva u automobilu (Djela apostolska 17:24, 25, 28). Dr K. L. White, zamjenik direktora odjeljenja za nauku zdravlju Rokfelerovog zavoda, rekao je da su ‘način života i osobno ponašanje glavni činioci koji utječu na zdravlje pojedinaca’.

Zatim nalazimo biblijski savjet: “Kad naiđeš na med, jedi umjereno, kako se ne bi prejeo i pojedeno izbljuvao. Jesti mnogo meda nije dobro” (Priče Salamunove 25:16, 27, ST). Kolike god bile relativne prednosti meda nad šećerom za zaslađivanje, taj nam savjet daje pravilo za dobro zdravlje: glavna dijeta je umjerenost. Ako netko može jesti različitu hranu i izbjegava pretjeranost u jelu, kao i previše jednoličnu hranu, požnjet će korisne posljedice za zdravlje. Objašnjenja o medu korisna su za očuvanje zdravlja.

Vitamini, minerali i trave

Poboljšana ishrana može doprinijeti boljem zdravlju. Rješenje je bilo u otkriću potreba za vitaminima i mineralima. Tako se bolesti, prouzročene nedostatkom važnih elemenata u ishrani, kao što su beri-beri, palagra, skorbut i rahitis, mogu izliječiti ili izbjeći uravnoteženim uzimanjem odgovarajućih vitamina B, C i D. Od kada su se liječnici počeli više baviti istraživanjem ishrane, pojavljuju se i izvještaji o drugim bolestima, koje, čini se, reagiraju na velike količine određenih vitamina i mineralnih tvari koje se daju pod liječničkom kontrolom.

Mnogi drugi su, međutim, počeli na svoju ruku uzimati u velikoj količini dodatke hrani, kao da su im u ozbiljnoj količini nedostajali ti elementi. Neki koji su krenuli putem da sami sebi budu liječnici, misle: ‘Ako je toga malo dobro, onda je više još bolje’ i ’vitamini i minerali ne mogu biti škodljivi, jer se tijelo oslobađa nepotrebnog suviška’. Istina je da će neki vitamini, koje smo u pretjeranim količinama uzimali, ‘ostati neapsorbirani, te kroz probavni trakt odstranjeni’. To su skupi otpaci tijela, zar ne? (Matej 15:17). Međutim, ako pretjerano trošiš neke druge vitamine i minerale, oni mogu prestati biti hranjivi sastojci i mogu početi djelovati kao droge, ili čak postati štetni otrovi.

Uzimanjem prekomjernih količina nekih vitamina pojedincima su oštećeni tjelesni organi ili čak još gore. Uzmimo samo jedan primjer: neki Englez uzimao je velike količine soka od mrkve i vitamina A i na kraju umro uslijed hipervitaminoze. Kod mnogobrojne djece su također nastupale štetne posljedice jer su ih iskreni, ali u ishranu nedovoljno upućeni roditelji, previše kljukali vitaminima. Što se tiče mineralnih tvari, neki okulist i kirurg za oči daje svoja osobna zapažanja: “Zabrinut sam za one, koji uzimaju velike doze kalcija, bakra, cinka i kroma. Počeo sam tražiti razloge za slijepilo kod braće i sestara starih između 20 i 30 godina.” Sjeti se mudrog biblijskog savjeta u vezi meda. Bez obzira jesu li kemijski lijekovi ili prirodni vitamini, minerali, ili neka trava — što god je previše može ti štetiti.

Da, i s travama treba biti oprezan. Razumljivo je da neko ljekovito bilje ima svoju vrijednost; na primjer, digitalin i kinin su ‘biljnog’ podrijetla. Istraživanje u Keniji je pokazalo, da “najmanje 50 posto biljnih lijekova koje upotrebljavaju vrači (nadriliječnici), imaju pravu medicinsku vrijednost”. To dakle znači, da je kod mnogih vrijednost nepoznata. Činjenica da je Jehova odredio ‘vegetaciju’ (bilje) kao prvobitnu hranu ljudima, ne znači da su sve trave bezopasne. Duhan i marihuana su također ‘trave’ (1. Mojsijeva 1:29, 30).

Čak i trave koje izgleda pomažu jednom, mogu biti opasne za drugog. Putujući nadglednik u Ohio (SAD) imao je bolove u želucu. Zabrinuti prijatelji nagovorili su ga da uzme poznatu ljekovitu travu. Budući da bolovi nisu prestali, otišao je k liječniku koji je detaljnim pregledom kod njega pronašao žučne kamence. Liječnik je također otkrio da mu se krv ne zgrušava; jedna rana mogla je tako prouzročiti iskrvarenje do smrti. Kad je liječnik saznao za tu ljekovitu travu rekao je, da je poznato da ona može izazvati poteškoće sa zgrušavanjem krvi. Čim je prestao uzimati tu travu nestao je i problem s krvlju.

Savjetovati

Razumljivo je da netko želi pomoći svom bolesnom prijatelju ili rođaku i može mu stoga preporučiti nešto što je njemu pomoglo ili neki lijek za koji je čuo da je djelotvoran. Ponekad je možda ljubazno i od kršćanina to učiniti, kao što je i apostol Pavao preporučio mladom Timoteju, da ne pije običnu vodu onog područja, nego ‘malo vina zbog svog želuca i čestog pobolijevanja’ (1. Timoteju 5:23).

Netko tko redovito preporučuje lijekove, vitamine, mineralne tvari ili trave, trebao bi biti oprezan, naročito onda ako nema temeljitog znanja o zdravlju i anatomiji ljudskog tijela. Treba se pitati: Poznajem li stvarno činjenice? Znam li da neki lijek, vitamin, mineral ili trava koja je meni pomogla, može drugome naškoditi? Ako mu naškodi, da li bi ja djelomično snosio odgovornost? Ili, da li bi možda svojim preporučenim sredstvom, iako ono nema štetnog djelovanja, naveo drugoga da odugovlači sa djelotvornim liječenjem sve dok ne postane njegovo stanje kritično ili fatalno? (Usporedi 1. Timoteju 5:22.)

Neki su neobično oduševljeni nekom mjerom za očuvanje zdravlja. Evo jednog primjera krajnosti: neki kršćanski starješina je našao pod svojim vratima pismo od prijatelja koji prodaje vitamine. U dijelu pisma stoji: ‘Postoji logičan i začuđujući razlog zašto (bilje) daje dobre rezultate. To je kao da “istinu” usporedimo sa ‘Babilonom velikim’. Ponekad čak i ne znam kako su neka braća i sestre upoznali istinu. Oni zanemaruju Priče Salamunove 18:13 iako su sve naše namjere samo da im pomognemo’.

Mogućnost da mogu neki pitanje zdravlja iz bilo kakvih razloga razviti skoro do religioznosti, podvlači potrebu da svi kršćani paze, da ne postanu neuravnoteženi u tome.

Druga pitanja

Kršćani mogu biti zahvalni za savjete Riječi Božje, jer nam na razne načine mogu pomoći sačuvati zdravlje. Ipak, postoje i druga gledišta o zdravlju koja zaslužuju našu pažnju. To su: Kako mogu utvrditi koji način liječenja prihvatiti? Što je sa neuobičajenim oblicima dijagnoza ili liječenja? Postoje li duhovne opasnosti kod nekih od njih? Kako bi trebalo tvoje gledište o Božjem Kraljevstvu utjecati na mišljenje o zdravlju. Ta gledišta bit će obrađena u sljedećem članku.

[Bilješka]