Jesu li potresi znak kraja?

ČETVORICA muškaraca sa Isusom na visokom brdu, okruženi kvrgavim maslinama i gradom Jeruzalemom ispod njih, bili su zbunjeni. Malo prije istog dana čuli su kako je njihov vođa, Isus Krist, prorekao da će Jeruzalem i njegov hram biti uništeni i da ‘ovdje sigurno neće ostati ni kamen na kamenu’. Iznenađeni, upitali su: “Kada će to biti?” Isusov odgovor ih je jako zanimao. No, njegov bi odgovor trebao danas pobuditi još veće zanimanje (Matej 24:1-3).

Apostole je zanimalo predstojeće približavajuće se uništenje Jeruzalema. Ipak, njihova se radoznalost nije završila na tom jednom pitanju, jer su željeli saznati i vrijeme Isusove buduće prisutnosti u kraljevskoj slavi i kada treba očekivati kraj ovog zlog uređenja. Pitali su: “Što će biti znak tvoje prisutnosti i svršetka sustava stvari?” Isusov odgovor je zadovoljio njegove sljedbenike prvog stoljeća. Njegov odgovor o ‘znaku’ može također zadovoljiti njegove suvremene sljedbenike koji priželjkuju da vide kraj svega zla, jer se u naše vrijeme taj znak potpuno ispunjava.

Znak koji je Isus dao ima upadljiva obilježja, koja se mogu svuda lako zapaziti. Ona nisu nejasna ili nezbiljska. Zapazi dio Isusovog odgovora u Mateju 24:7: “Dići će se narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit će gladi i potresa zemlje u raznim mjestima” (ST). Kad izbiju ratovi, države to znaju. Kad ljudi gladuju — izgladne — oni to znaju. A kada potres drma (trese) tlo pod tvojim nogama, ti to znaš, jer potres, kao jedna od prirodnih nesreća koje se mogu dogoditi, najviše ulijeva strah. Te i druge jasne vidljive oznake, koje sve zajedno pogađaju ljude jednog naraštaja, čine ‘znak’ (Matej 24:3, 34). Razmotrimo samo jedan dio tog ‘znaka’ — potrese.

Potresi — što je Isus mislio?

Isus nije bio seizmolog (stručnjak za istraživanje potresa). On je bio propovjednik i učitelj, a i prorok. “Pun duha svetoga” i pod vodstvom nevidljive djelotvorne sile koja dolazi od Jehove, Isus je prorokovao o potresima i drugim obilježjima ‘znaka’ (Luka 4:1; Ivan 8:28).

Da li su se Isusove riječi ispunile u prvom stoljeću? Da. I biblijska i svjetovna povijest izvještavaju o velikom broju potresa između godine 33. n. r. vr., kada je izrekao to proročanstvo, i uništenja Jeruzalema 70. n. r. vr. Dva potresa su uzdrmala Jeruzalem samo nekoliko dana nakon Isusovog proricanja (Matej 27:51; 28:2). Biblijski pisac Luka je zabilježio, da se sedamnaest godina kasnije zbio potres u gradu Filipi (Djela apostolska 16:26). Osim toga i nebiblijski povjesničari ukazuju da je u tom vremenskom razdoblju bilo najmanje šest većih potresa u tom dijelu Zemlje (vidi tabelu I).

Po čemu su potresi prvog stoljeća bili izuzetni? I da li je izvještaj o nekom potresu bio neobična vijest za kršćane prvog stoljeća? Odgovori na ta pitanja mogu nam pomoći razumjeti značenje potresa u našim danima.

Budući da Zemljina kora oko Sredozemlja, uključujući i Jeruzalem, leži u području umjereno aktivnih potresa, ne bi nestabilnost Zemljine kore i potresi bili neuobičajeni stanovnicima tog područja u prvom stoljeću. Velika dolina rijeke Jordan i Mrtvog mora i poprečni slojevi, koji sačinjavaju Ezdralonsku (Jezrahel) ravnicu između Galileje i Samarije bili su, na primjer, poznati po potresima i prije prvog stoljeća (Amos 1:1; Zaharija 14:5).

Potresi sami po sebi ne bi davali poseban značaj Isusovom proročanskom ‘znaku’ o približavanju kraja Jeruzalemu, kao što ne bi ni visoka temperatura ukazivala na neku određenu bolest, ako ne bi bili prisutni i drugi znaci bolesti. Prema tome, ono što je dalo Isusovom proročanstvu o potresima posebno značenje, bilo je to što su se događali u kombinaciji sa svim drugim obilježjima ‘znaka’. I kršćani prvog stoljeća posvjedočili su o tom kombiniranom ‘znaku’ prorečenih događaja i odazvali se na njega.

Potresi našeg vremena

Ispunjava li se Isusovo proročanstvo o potresima u 20. stoljeću? Drugim riječima — da li je bilo velikih potresa, koji ukazuju da živimo na ‘svršetku sustava stvari’? Činjenice dokazuju da je ovo stoljeće uzdrmano potresima. Zemlja doživljava preko 1 000 000 potresa godišnje, od kojih 1 000 imaju katastrofalne posljedice.

Neki seizmolozi vjeruju da se Zemlja sada nalazi u fazi aktivnih potresa. Profesor Kelti Aki sa Odjela nauke o Zemlji i drugim planetima pri Institutu tehnologije u Massachusetts (Masačusecu) govori na primjer “o očitom valu u jačini i učestalosti većih potresa tokom posljednjih stotinu godina”, iako kaže da je razdoblje od 1 500. do 1 700. godine bilo također aktivno potresima.

U talijanskom časopisu Il Piccolo od 8. oktobra 1978. zapazio je Geo (Djeo) Malagoli:

“Statistički podaci pokazuju, da naš naraštaj živi u opasnom razdoblju visoke seizmičke aktivnosti. U stvari, u razdoblju od 1 059 godina (od 856. do 1914.) pouzdani izvori navode samo 24 velika potresa koji su prouzročili 1 973 000 žrtava. Međutim, u posljednjim nesrećama nalazimo da je 1 600 000 ljudi izgubilo svoje živote za samo 63 godine, što je bila posljedica 43 potresa koji su se dogodili između 1915. i 1978. godine. Taj dramatični porast u broju potresa još više ističe drugu prihvaćenu činjenicu — naš naraštaj je nesretan na više načina.”

Isus je prorekao da će ‘svršetak sustava stvari’ biti obilježen ‘potresima zemlje u raznim mjestima’ i, prema Lukinom izvještaju, ‘velikim potresima Zemlje’ (Matej 24:3, 7, ST; Luka 21:11, ST). Da li je to posvjedočio naraštaj koji je živio 1914. godine i od koga su još uvijek mnogi živi? Činjenice odgovaraju s “da”! (Vidi tabelu II.) I o potresima još uvijek svjedoče ne samo preostali predstavnici tog naraštaja, nego i najveći broj ljudi u povijesti (Matej 24:34). Čovječanstvo je danas svjesnije negoli ikada u bilo kojem prošlom stoljeću sveopće aktivnosti potresa i njihovih posljedica.

Po čemu se mjeri “veličina” potresa? Zar se njegova jačina ili veličina mjeri po Merkalijevoj ili Rihterovoj ljestvici? Nije li to prije veličina materijalne štete i broj žrtava koje je prouzročio? U dodatnoj tabeli III prikazan je broj izgubljenih ljudskih života u potresima koji su učestali naročito od 1914. godine.

Istina neki potresi velike razorne snage zbili su se duboko u oceanima i samo malo ljudi zna za njih, a prouzročili su malu, gotovo nikakvu štetu u materijalnim dobrima ili ljudskim životima. Da bi utvrdili suvremeno ispunjenje Isusovog proročanstva, trebamo se usredotočiti ne samo na razornu snagu potresa po Rihterovoj ili nekoj drugoj ljestvici, nego po veličini prouzročene štete i broju izgubljenih ljudskih života.

Jasni dio ‘znaka’

U časopisu Evropa (juli—august 1980. g.) izvještava se: “U ovom stoljeću je oko 1 600 000 ljudi izgubilo živote u potresima, a samo u Evropi je bilo 120 000 mrtvih.” Dakle, kad pogledamo događaje u svijetu i usporedimo ih sa Isusovim riječima, možemo se složiti da ima ‘potresa zemlje u raznim mjestima’ i to čak ‘velikih potresa’. Da li je ijedan prošli naraštaj doživio takvo strašno pustošenje potresima kao ovo izmučeno čovječanstvo od 1914. godine? Prema statističkim podacima nije ni jedan.

Međutim, neki će reći: “To je zato jer sada ima više ljudi na Zemlji.” Istina je da se čovječanstvo namnožilo, ali to ne čini nevažećim Isusovo proročanstvo. Čak mu daje još više snage dajući nam još više razloga da slijedimo njegove riječi. Zašto? Jer 2 000 000 000 ljudi, oko polovice svjetskog stanovništva, živi u područjima ugroženim potresima. Osim toga, zahvaljujući brzim sredstvima komunikacija i složenim seizmografima, ljudi su obaviješteni o potresima kao nikada prije, čak i oni, koji još nikada osobno nisu doživjeli snagu potresa. Dakle, potresi utječu na više osoba i danas ih zapaža mnogo više ljudi nego ikada prije. I dok gledaju kako se ispunjavaju drugi dijelovi ‘znaka’ na jednom naraštaju, trebalo bi ih to pokrenuti na djelo. Može li se tako itko opravdati što ne slijedi ‘znak Isusove prisutnosti i svršetka sustava stvari’?

Jesi li zapazio da potresi utječu u povećanoj mjeri na ljudski život od 1914. godine? I da li si, u povezanosti s tim, zapazio druga obilježja ‘znaka’, kao što su rat, glad i porast bezakonja? Ako jesi, tada nesumnjivo želiš saznati još više o tome što je Isus prorekao za neposrednu budućnost. Jehovini svjedoci će ti rado pomoći da istražiš te važne stvari.

[Tabela na stranici 5]

Tabela I

Neki potresi između 33. i 70. n. r. vr.

GODINA MJESTO

33. Jeruzalem

33. Jeruzalem

oko 46. Kreta

oko 50. Filipi

51. Rim

53. Apameja

60. Laodicija

63. Pompeji

oko 67. Jeruzalem

[Tabela na stranici 6]

Tabela II

Neki veliki potresi između 1914. i 1982.

(nepotpuna lista)

GODINA MJESTO BR. ŽRTAVA

1915. Avezzano, Italija 29 970

1920. Kansu, Kina 200 000

1923. Kanto, Japan 142 800

1932. Kansu, Kina 70 000

1934. Bihar-Nepal, Indija 10 700

1935. Quetta, Pakistan 60 000

1939. Chillan, Čile 30 000

1939. Erzincan, Turska 30 000

1950. Assam, Indija 20 000

1960. Agadir, Maroko 12 000

1962. sjeverozapadni Iran 12 230

1968. sjeveroistočni Iran 11 500

1970. sjeverni Peru 66 700

1972. Managua, Nikaragva 10 000

1976. Guatemala grad, Guatemala 23 000

1976. Tangšan, Kina 800 000

1978. sjeveroistočni Iran 25 000

Drugi veliki potresi zabilježeni su na još oko 33 mjesta

[Tabela na stranici 6]

Tabela III

Broj žrtava potresa

(Procjena se temelji na 1 222 godine)

Do 1914. godine — 1 800 godišnje

Od 1914. godine — 25 300 godišnje

[Karta na stranici 6]

Potresima su zahvaćeni svi kontinenti

AFRIKA

EVROPA

AZIJA

S. AMERIKA

J. AMERIKA

AUSTRALIJA